Zastupnici raspravljaju o izmjenama dva zakona koje se moraju usvojiti zbog ulaska u Schengen. HDZ je isticao to kao ogroman uspjeh svoje Vlade, oporba podsjetila da doprinos i ranijih vlada i ministara
HRVATSKA U SCHENGENU
Božinović: Ulazimo u elitno društvo, Peović: Slučaj Madina? Da imate morala dali bi ostavku
Završavamo u zakonodavnom smislu formalni ulazak RH u Schengen, istaknuo je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavljajući saborskim zastupnicima, odnosno nekolicini njih u polupraznoj sabornici obzirom da ih se iz oporbe moglo nabrojati na prste dvije ruke, izmjene dva zakona koja su na današnjem dnevnu redu Sabora. A radi se o zakonima o nadzoru državne granice te o strancima.
Proces ulaska Hrvatske u šengenski prostor, naglasio je, bio je vrlo zahtjevan.
- Hrvatska je u četiri godine ispunila 281 konkretan kriterij. U tom procesu je kroz cijelo razdoblje Hrvatska bila praćena od strane Europske komisije, kao i država članica - rekao je podsjetivši kako je Europska komisija još u listopadu 2019. objavila da je Hrvatska ispunila uvjete, ali da su određene države članice tražile dodatnu evaluaciju hrvatske vanjske granice, koja je i napravljena, a EK potom i u studenom 2020. ponovila stav da su uvjeti ispunjeni.
- Europski parlament je u studenom ove godine s 534 glasa za i svega 53 protiv podržao ulazak Hrvatske i konačno je 8. prosinca Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove donijelo odluku o punoj primjeni odredaba šengenske pravne stečevine u RH - naglasio je.
'Ukida se kontrola na 73 granična prijelaza'
Govoreći o kontroli na graničnim prijelazima, Božinović je istaknuo kako su ih opremili najsuvremenijom tehnologijom, što su potvrdili i šengenski evaluatori kroz vrlo rigorozan proces provjera.
- Ulaskom u šengenski prostor od 1. siječnja ukida se obavljanje granične kontrole na svim graničnim prijelazima prema Republici Sloveniji i Mađarskoj. Za sve građane Hrvatske to znači da više neće morati pokazivati dokumente prilikom prelaska granice s te dvije države i dalje prema članicama EU. Radi se o ukupno 73 granična prijelaza, od čega 15 prema Mađarskoj i 58 prema Sloveniji. U odnosu na zračne luke, uvođenje ovakvog ovakvog postupanja bit će od 26. ožujka 2023., slijedom čega se neće obavljati granična kontrola na svim dolaznim i odlaznim letovima prema državama članicama EU - naveo je ministar pojasnivši kako na zračnim lukama ukidanje kontrole ide tek od ožujka, a ne siječnja, jer su na međunarodnoj razini utvrđeni zimski i ljetni redovi letenja.
- Dakle, od 26. ožujka ista je procedura letjeli li u Dubrovnik ili Amsterdam - plastično je objasnio Božinović.
Privremeni nadzor državne granice na unutarnjim granicama je mogućnost koja ostaje svakoj državi, dodao je.
- Neke države tu mogućnost i u ovom trenutku koriste, ali se to ne može izjednačiti s prijelazima granice kao što je bilo do sada, a ovisi o procjeni izazova rizika. Uglavnom je to bilo poduzimano zbog ili terorističkih akata, prijetnji ili u vrijeme Covid krize zbog ograničavanja putovanja - rekao je.
Upravo zato kućice na graničnim prijelazima ostaju.
Što se tiče pomorskog prometa, vlasnici plovila iz trećih zemalja moraju uploviti u luku dok vlasnici brodova, jahti iz država članica šengenskog prostora nisu dužna uploviti u luku.
- Drugim riječima, vlasnici tih plovila mogu uploviti u hrvatsku marinu ili naši vlasnici mogu uploviti u neku luku u Italiju bez graničnih formalnosti - poručio je.
'Molim vas da podržite ove izmjene i da u formalnom smislu završimo proceduru pristupa Schengenu'
Govoreći o Zakonu o strancima, Božinović je istaknuo kako je MUP određeno kao nadležno tijelo za obavještavanje nadležnih tijela EU o obvezama koje proizlaze iz europskih uredbi o uspostavi sustava za informacije, putovanje i odobravanje putovanja te uspostavi ulaska i izlaska.
- Propisuje se i da je MVEP nadležno za obavještavanje EK o obvezama koje proizlaze iz zakonika o vizama te je središnje tijelo za pitanje viza - rekao je dodavši kako se propisuje prikupljanje biometričkih podataka državljana trećih zemalja prilikom podnošenja zahtjeva za vizu.
- Radi se o novoj tehničkoj mogućnosti koja će uključivati otiske prstiju, prepoznavanje lica, no o tome ćemo kad te odredbe budu stupile na snagu tijekom sljedeće godine - istaknuo je ministar.
Prijevoznici imaju obvezu putem sustava ETIAS provjeriti imaju li putnici koji su državljani trećih zemalja odobrenje za putovanje, a prije svega se to odnosi na zračni promet, dodao je.
- Ja vas molim u ime Vlade da ove zakonske izmjene podržite i da u formalnom smislu završimo parlamentarnu proceduru pristupa šengenskom području i da omogućimo svi zajedno da od 1. siječnja naši građani putuju slobodno u zemlje EU, siguran sam da smo svi skupa to zaslužili - zaključio je i zaradio pljesak svojih HDZ-ovaca, koji su zbili radove u svojim klupama kako bi kroz cijelu raspravu mogli naglašavati koliko je ovo važno za našu zemlju, ali isticati da je to uspjeh upravo njihove Vlade.
Božinović je kao jedan od velikih uspjeha Vlade naveo i ukidanje vize za putovanje u SAD.
HDZ: Ovo je ogromni uspjeh ove Vlade, oporba: Ovo je uspjeh niza vlada i niza ljudi
I oporba je složna da je ulazak u Schengen velika stvar za Hrvatsku, no uz pokoje pitanje i kritiku HDZ-u što zasluge za ovo pripisuje samo sebi.
Na pitanje zastupnika Domovinskog pokreta Davora Dretara je li točno da će državljani iz trećih zemalja prilikom dnevnih prekograničnih migracija morati plaćati 7 eura za odobrenje boravka, ministar Božinović je poručio kako se ništa promijeniti neće.
- Ono što vrijedi danas, vrijedit će i 1. siječnja - naglasio je.
Ulaskom u Schengen očekuje se i 10 posto više investicija, kao i pet do sedam posto više turista, dodao je ministar.
- Slovacima je, primjerice, ulazak u Schengen donio rast BDP-a za 1,4 posto, a s obzirom na hrvatski turizam Hrvatska može očekivati i više - rekao je.
Upitan za nadzor granice s BiH te hoćemo li dugoročno moći ispuniti te kriterije što se tiče ljudstva, ministar je istaknuo kako je Hrvatska ispunila te uvjete i uvjerila sugovornike da je naša policija spremna udovoljiti svim zahtjevima.
- Podsjećam vas da je Hrvatska prva članica EU nakon 10 godina koja je ušla u šengenski prostor upravo zato jer je u svakom segmentu dokazala da je sposobna provoditi šengensku pravnu stečevinu. Pripadnici MUP-a neće morati biti na graničnim prijelazima s Mađarskom i Slovenijom te ćemo ih rasporediti na te tzv. kompenzacijske mjere - rekao je.
Govoreći o kontroli migranata dodao je kako je Ministarstvo bilo u dosta navrata propitkivano te da je bilo sumnjičavosti i kritika.
- Nisu bile sve neopravdane, ali bilo je tu dosta i podmetanja, međutim mi smo sve to odradili profesionalno, ništa nije ostalo neodgovoreno i to se na kraju i vrednovalo. Naša politika je bila s jedne strane zaštita ljudskih prava, ali i s druge strane, realno govoreći, Hrvatska kao hot spot ne, nije bila niti će biti - poručio je i naglasio kako je MUP iskoristio 220 milijuna eura kako bi podiglo granične kapacitete.
Mostov Marin Miletić čestitao je svima od početka hrvatske države do danas na pozicioniranju Hrvatske na međunarodnoj razini upitavši hoćemo li ovime ostati i dalje sigurna zemlja te hoće li policajci dobiti veće plaće.
- Ima zastupnika ovdje koji su sudjelovali u ovome, ali ću posebno vaše čestitke prenijeti predsjedniku Vlade koji od prvog dana radi da se Hrvatska pozicionira tamo gdje joj je i mjesto, zbog toga i svi ovi uspjesi - poručio je Božinović stavivši naglasak uspjeha na ovu Vladu i premijera Andreja Plenkovića.
Što se tiče policijskih službenika, naglasio je kako im je ova Vlada vratila plaće koje su u ranijem razdoblju bile umanjene.
- Nećemo se zaustaviti u nastavku da ih se nagradi za sve ono što rade. Migracije neće stati ni u Europi ni Hrvatskoj, riječ je o globalnom fenomenu...a sigurnost stanovnicima Hrvatske jamči hrvatska policija - dodao je.
Ovo nije uspjeh jedne Vlade, jednog čovjeka ni jedne stranke već zajednički uspjeh niza vlada, ministara i ljudi koji su podržavali europski put, uzvratio je Socijaldemokrat Domagoj Hajduković, no Božinović istaknuo kako postoji ipak razlika učinjenog od strane ranijih Vlada i ove. Čestitke svima onima koji su sudjelovali na tom putu da Hrvatska uđe u dobro društvo uputila je i predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš. Zastupnica Centra Dalija Orešković naglasila je da podržava europski put Hrvatske od samih početaka uz opasku da je taj put započeo daleko prije Andreja Plenkovića.
- Drago mi je da će Hrvatska napokon biti dio najvećeg međudržavnog područja bez unutarnjih kontrola, to će olakšati život našim mobilnim radnicima, a takvih je svake godine sve više baš zbog loših unutarnjih politika ove Vlade - istaknula je poručivši ministru kako očekuje da će, što se tiče migracija, poštovati sve međunarodne konvencije i zakone RH.
- Bez ilegalnih push backova koji se negiraju da uopće postoje - dodala je.
Kekin i Peović podsjetile na slučaj pogibije malene Madine
Uz čestitke i zadovoljstvo što ulazimo u Schengen, zastupnica Zeleno-lijevog bloka Ivana Kekin je naglasila kako se ipak ne može zanemariti činjenica da smo prva zemlja koja je ušla na način da imamo dodatne nadzorne mehanizme.
- Jedina smo zemlja čiji ulazak nije bio bezuvjetan, a to je direktna posljedica toga kako smo se odnosili u upravljanju granicom u kontekstu ljudskih prava - rekla je podsjetivši na slučaj malene Madine za koji je i Europski sud za ljudska prava optužio Hrvatsku za kršenje ljudskih prava te na premlaćivanje migranata od strane ljudi u uniformama MUP-a.
U zadnjih godinu i pol dana nije bilo niti jedne primjedbe na postupanje policije, poručio je Božinović.
- Kad kažete uvjetovano, nije uvjetovano, radi se o mehanizmu koji je uspostavljen novim paktom o migracijama i azilu, a koji bi trebao obvezati sve države članice, no pakt još nije usvojen - rekao je naglasivši kako je hrvatska policija odlučila sama predložiti da se uvede taj neovisni mehanizam.
- Reagirali smo na svaku primjedbu i kroz sustave interne kontrole MUP-a i sve to što smo vidjeli je dječja igra prema onome što gledamo u gradovima Zapadne Europe - rekao je Božinović.
Naglasio je kako je Vlada napravila sve kako bi se Hrvatska pozicionirala kao država koju jednostavno ne možeš ne primiti u elitno društvo.
'Da ima imalo morala i ljudskosti, ministar bi dao ostavku'
Naravno da će našim građanima sada biti lakše, složila se i zastupnica Radničke fronte Katarina Peović, no naglasila je kako treba biti pošten i reći da smo primljeni u šengenski prostor usprkos našem odnosu prema migrantima i ilegalnim odvraćanjima na granicama, također otvorivši slučaj šestogodišnje afganistanske djevojčice Madine koja je poginula u naletu vlaka u prelasku hrvatske granice.
- Demokracija nije, ministre, tjerati šestogodišnje dijete da hoda po željezničkoj prugi i nakon toga umanjivati smrt tog djeteta. Nije li licemjerno i od EU da nas je primila u taj šengenski prostor - upitala je i izazvala halabuku u sabornici.
- Nevjerojatno je da vi iz vrhunski odrađenog posla, vrlo složenog i teškog, izdvojite jedan slučaj s kojim suosjećamo svi mi i bacate ljagu na sve ovo što se događa vezano za Schengen - poručio je HDZ-ov Josip Šarić, a Peović uzvratila da bi ministar Božinović, da ima imalo morala i ljudskosti, dao ostavku nakon presude Europskog suda za ljudska prava koji je nepobitno utvrdio da je riječ o ilegalnim postupcima policije, a koje je naredio ministar.
- Sjetite se u vrijeme Milanovićeve vlade kad je u jednom danu preko Batinskog mosta prešlo 2500 ilegalnih migranata, opći kaos je bio u cijeloj Baranji, ne možete uspoređivati kako današnja Vlada rješava problem migracija - istaknuo je HDZ-ov Stipan Šašlin.
Božinović: Taj slučaj je i za mene osobno bio traumatičan
Božinović je naglasio kako je taj slučaj za njega osobno bio traumatičan.
- Iz njega smo pokušali izvući ono najbolje jer imamo odgovornost za sustav. Slučaj Madina i greške se proučavaju i moraju ih proći svi službenici na Policijskoj akademiji, pogotovo oni koji rade na granicama. Svrha je da se popravljamo u svim tim kritičnim situacijama kojih ima i može biti. Ta empatija je jasna svima, a korištenje tog slučaja u neke druge svrhe ocijenio bih kao izostanak empatije - rekao je.
Da je njegovo žaljenje iskreno, onda ne bi uložio žalbu na presudu, uzvratila je Peović, a HDZ-ova Marija Jelkovac joj odgovorila da ulaganje žalbe kao pravnog lijeka nema veze s nečijim osobnim žaljenjem.
- Vi želite obezvrijediti sve što radi ova Vlada - poručila je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
