Bošnjačke udruga koje su objavile knjigu s glavnom tezom da su i Hrvatska i Srbija izvršile agresiju na BiH, u ponedjeljak su odbacile kritike koje im je zbog tih optužbi uputio hrvatski ministar vanjskih poslova
ODGOVORILE
Bošnjačke udruge odbacuju kritike Grlića Radmana, najavile promociju knjige u Hrvatskoj
Komentirajući objavljivanje knjige pod naslovom "Srbija i Hrvatska u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni Hercegovini", koja je prošlog tjedna predstavljena u Sarajevu, ministar Grlić Radman je u nedjelju tijekom posjeta hercegovačkom mjestu Stolac kazao kako je nedopustivo izjednačavati ulogu Hrvatske i Srbije u proteklom ratu u BiH istaknuvši kako bez doprinosa i pomoći Hrvatske, ali i bosanskohercegovačkih Hrvata, ne bi bilo ni današnje države BiH. Onima koji zastupaju takve teze poručio je kako promiču narativ koji iskrivljuje povijesne činjenice, a istaknuo je kako je Hrvatska bila među državama koje su se aktivno zalagale da Opća skupština UN donese rezoluciju kojom je podsjetila na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995.
"Neobično nam je da se to događa u trenutku usvajanja rezolucije (o Srebrenici). Da nije bilo Hrvatske, ne bi bilo cjelovite, suverene i neovisne Bosne i Hercegovine. To je činjenica. Hrvatska je među prvim zemljama priznala neovisnu i suverenu BiH", kazao je uz ostalo Grlić Radman.
Iz udruga "Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe" te "Udruženje žrtava i svjedoka genocida" na to su šefu hrvatske diplomacije uputili pismo u kojemu su naveli kako su oni knjigu temeljili na sadržaju presuda što ih donio Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), "istog onog koji je oslobodio krivnje generala Antu Gotovinu".
"Mi ne izjednačavamo, mi iznosimo sudski utvrđene činjenice", naveli su u pismu adresiranom na ministra Grlića Radmana, očevidno aludirajući na presudu u slučaju Jadranka Prlića i više dužnosnika Herceg-Bosne u kojoj je ICTY iznio tezu o postojanju udruženog zločinačkog pothvata.
Iz bošnjačkih udruga ističu kako je isti taj sud zbog ratnih zločina osudio Veselina Šljivančanina, Milana Martića, te Radovana Karadžića i Ratka Mladića, kao i mnoge druge za počinjeni genocida u Srebrenici, a na temelju tih presuda je i donesena rezolucija Opće skupštine UN čiji je Republika Hrvatska sponzor.
"U prilogu dopisa vam dostavljamo knjigu "Srbija i Hrvatska u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini” i molimo vas da, ukoliko nađete bilo šta što nisu sudski utvrđena činjenica da nam na to ukažete, ili da nam uputite javno ispriku i javno podržite naslijeđe ICTY odnosno Rezidualnog mehanizma (MICT)", naveli su u poruci.
Na kraju su naznačili kako će svoju knjigu promovirati i u Hrvatskoj i Srbiji a na hrvatsku promociju planiraju pozvati ministra Grlića Radmana.
Grlić Radman: Razminiranje Ukrajine glavna tema ovogodišnjeg Dubrovnik foruma
Razminiranje Ukrajine bit će jedna od glavnih tema ovogodišnjeg Dubrovnik foruma, najavio je u ponedjeljak hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
“Nastavit ćemo podržavati Ukrajinu, a 28. i 29. lipnja na Dubrovnik forumu jedna od ključnih tema bit će razminiranje”, rekao je Grlić Radman po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova država članica EU-a.
Nastavak potpore Ukrajini jedna je od glavnih tema sastanka ministara vanjskih poslova u ponedjeljak, a utorak će o tome razgovarati i ministri obrane država članica.
Vijeće EU-a je u ožujku odlučilo povećati financijsku gornju granicu Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) za pet milijardi eura za ovu godinu i namjenski izdvojiti ta dodatna sredstva za Ukrajinu uspostavom namjenskog Fonda za pomoć Ukrajini u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći.
Iz namjenskog fonda za Ukrajinu koji bi trebao raspolagati s tih pet milijardi eura plus 2,7 milijardi eura koje se očekuju od prihoda od zamrznute ruske imovine, ukupno 7,7 milijardi eura, trebala bi se financirati nabava oružja za Ukrajinu. Da bi politička odluka iz ožujka stupila na snagu, Vijeće jednoglasno treba donijeti sedam zakonodavnih akata, potrebnih za uspostavu namjenskog fonda za Ukrajinu u okviru EPF-a, ali zbog blokade Mađarske to nije moguće.
Osim toga, Mađarska već godinu dana blokira isplatu osme tranše u iznosu od 500 milijuna eura iz EPF-a za plaćanje oružja i streljiva koje su zemlje članice isporučile Ukrajini.
Na taj problem upozorio je litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielis Landsbergis, koji je rekao da Mađarska sustavno blokira sve napore EU-a za pomoć Ukrajini.
“To je otišlo predaleko, moramo pronaći način kako to zaobići”, rekao je Landsbergis.
Ministri će također razgovarati i o stanju na Bliskom istoku te su predviđeni i neformalni razgovori s ministrima vanjskih poslova Saudijske Arabije, Jordana, Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara, kao i s glavnim tajnikom Arapske lige.
Međunarodni sud (ICJ) je prije nekoliko dana zatražio od Izraela da odmah prekine vojnu ofanzivu na Rafah, grad na jugu pojasa Gaze.
Španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares, čija je zemlja najavila da će zajedno s Norveškim i Irskom priznati Palestinu, izjavio je da će od ostalih kolega u EU-u zatražiti da službeno podrže zahtjev ICJ-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
