Bolji od predizbornih anketa: Naš AI pogodio je rezultate izbora s više od 95% točnosti

Najvažnije je kreirati ideju, model, a onda prikupiti sve moguće podatke, ankete, demografske podatke, podatke s prošlih izbora, lokalnih, parlamentarnih - to je najvažnije, i kao četvrti parametar medijsku analizu. I na temelju toga utrenirati model da može sam doći do nekih rezultata, kažu nam Bartol Banić i Luka Prpić, studenti novog, jedinstvenog studija Primijenjena kognitivna znanost.

Što više podataka, bolji rezultat

Oni su članovi fakultetskog tima S. A. N.J. A., koji je pobijedio na nedavnom zanimljivom natječaju o umjetnoj inteligenciji i izborima u organizaciji Bird inkubatora i N1 televizije. Cilj natječaja "AI izbori" bio je utvrditi je li umjetna inteligencija preciznija u predviđanjima rezultata od predizbornih anketa. Kako su naveli i sami organizatori, pokazalo se da jest. Sudjelovalo je više od 20 timova s različitih fakulteta. Zadatak je bio kreirati model umjetne inteligencije (AI) koji će prema dobivenim podacima napraviti procjenu postotaka osvojenih glasova i mandata za pet stranaka. Tim S. A. N.J. A. imao je gotovo savršenu prognozu, svaku stranku promašili su za samo jedan mandat, osvojili su 719,75 bodova.

- Naš je model bio fokusiran na izborne jedinice, išli smo odmah na najnižu izbornu razinu i pokušali smo predvidjeti koliko će tko dobiti glasova u svakoj općini, gradu, kvartu i slično. Najviše smo pokušali povezati stranku i osobu, a svi ostali su imali nekakve posrednike, išli su preko medija i anketa, koje opet imaju svoje pristranosti. Mi smo se htjeli odmaknuti od takvih pristranosti - ističe Bartol.

Spajaju tehnologiju i psihologiju

Luka dodaje kako je bilo važno umjetnoj inteligenciji dati podatke s više razina, od onih demografskih do anketa i medijske analize, ali i podataka raznih ekspertnih grupa s visokih učilišta. No, ističu, najvažnije je bilo to što su povezivali osobe i stranke. Njihov je model promašio za samo nekoliko stotina glasova.

Upravo takvom interdisciplinarnom radu uče ih profesori i predavači diplomskog studija Primijenjena kognitivna znanost, koji od lani zajednički provode Filozofski fakultet te Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Luka i Bartol studenti su prve generacije ovog studija, koji upravo upisuje i drugu kohortu. Taj interdisciplinarni "studij budućnosti", kako su ga predstavili lani njegovi pokretači, jedinstven je u Hrvatskoj jer povezuje različita znanstvena područja, ali i naizgled nepovezive discipline, od društveno-humanističkih znanosti do tehničkih disciplina. Trideset studenata dolazi sa psihologije, fizike, informatičkih znanosti, filozofije, jezika...

Upisuju novu kohortu studenata u Zagrebu

Filozofski fakultet u Zagrebu i FER pozivaju studente na upis druge kohorte diplomskog studija Primijenjene kognitivne znanosti. Prijave traju do 3. srpnja, a sve informacije potražite na njihovoj web stranici.

Studij se sastoji od mnogih projekata u kojima se povezuju upravo njihova različita znanja.

- Kad gledam najavljeni program, shvaćam da je dosta toga ostvareno, što je prilično ambiciozno s obzirom na to da smo mi prva generacija. Uspjeli su realizirati jako puno vrijednosti koje su najavili za ovaj studij. Nisam mogla zamisliti da ću se naći u istoj prostoriji s toliko ljudi, s toliko različitih stručnjaka u različitim disciplinama i da ćemo moći naći zajednički jezik, odnosno da zajednički radimo na nečem konkretnom i da nešto stvorimo. To mi se činilo nerealno, ali uspjeli smo - kaže Danica Drnčić, koja je u Zagreb došla iz Crne Gore.

Završila je psihologiju na studiju u BiH i kaže da joj se posebno sviđa što se svima pruža mogućnost da nauče i druge vještine kojima se nisu dosad bavili.

- Recimo, meni, koja nikad nisam programirala, prilagođeno je učenje programiranja. Više puta smo radili na različitim projektima, gdje neki profesori namjenski inzistiraju da se neki od studenata uključe na neki dio projekta. Imamo različite vizije i viđenja različitih problema, zato je taj rad specifičan - ističe ona.

'AI je alat, nema straha'

Luka je na Filozofskom fakultetu završio informacijske znanosti i sad proučava način na koji mozak pohranjuje informacije. To će mu pomoći, kaže, da shvati kako radi umjetna inteligencija, a kojom se želi baviti i profesionalno. Trebamo li se bojati AI-ja, pitamo ih.

- Ma ne, nikako. Umjetna inteligencija je samo alat. Primjerice, na ovom projektu 'AI izbori' zapravo smo odrađivali sociološki zadatak s naprednijom tehnologijom - kažu on i Bartol.

Stalno se mijenjaju

Danica dodaje: "Dok god smo mi čovjek koji misli, nema straha, no ako želimo raditi sve automatski, možemo osjetiti anksioznost. No mi tako ne funkcioniramo".

Naši mladi sugovornici su i više nego zadovoljni studijem. Ističu kako stalno rade evaluacije svojih profesora i programa te da se u hodu popravlja i mijenja sve što možda negdje zapinje. Kažu i kako im se sviđa profesionalna perspektiva s ovim studijem. Ideja studija nije samo obuhvatiti društveno-humanističke i tehničke discipline nego i povezati znanost s gospodarstvom.

- Mi ćemo doslovno sami kreirati naš posao. Tvrtke već sad pokazuju interes za ovakve interdisciplinarne vještine kojima se mi učimo - zaključuje Bartol.

FER i FSB pokrenuli studij biomedicinskog inženjerstva

Fakultet elektrotehnike i računarstva te Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu uvode prvi združeni sveučilišni diplomski studij Biomedicinsko inženjerstvo u Hrvatskoj. Studenti se mogu upisati već u ovom ljetnom roku, a upisuju 30 studenata.

I dalje najtraženiji logopedija i FER

U ponedjeljak su objavljeni novi podaci interesa budućih studenata. Prema broju prvih izbora, na prvome mjestu je FER, slijede Ekonomski i Medicinski fakultet u Zagrebu, prema omjeru kvote i prvih izbora, najtraženije su gluma i logopedija.

OVDJE pogledajte najnovije liste fakulteta prema prijavama i kvotama.