Bodu, truju i grizu: U Jadranu je sve više invazivnih vrsta...

Ljetujem na Viru i pored mene je, dok sam se kupao, prošla neka nepoznata životinja. Ne znam o čemu je riječ.

Napisao nam je prošli tjedan čitatelj koji je životinju uhvatio i slikao. Stručnjaci su potvrdili da je riječ o neobičnom morskom pužu koji je u Jadran došao iz Indijskog ocena. Na sreću nije otrovan kao neke egzotične vrste koje su se proteklih godina nastanile u Jadranskom moru.

NAKON 30 GODINA Ralje se vratile u Mediteran: Vidjeli su veliku bijelu psinu!

- Taj puž je iz tropskih mora, kao što su Indijski i Tihi ocean - rekla nam je prof. dr. sc. Mirela Petrić sa Sveučilišta u Splitu koja radi na Odjelu za studije mora i dodala kako je najvjerojatnije stigao preko Sueskog kanala. Kupači primjećuju sve više nepoznatih životinja koje dolaze u Jadran.

Iako su neke bezopasne te nemaju utjecaja na Jadran i njegov ekosustav, nekih se ipak treba pripaziti. To su nam potvrdili i iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP).

- Velik utjecaj na promjene ima upravo temperatura. Sredozemno more sve više se zagrijava zbog čega se povećava broj toploljubnih životinja. Mnogo faktora utječe na trend unosa i širenja stranih vrsta, a među njima su intenzitet pomorskog prometa, turizma, ribolova, marikulture - rekli su nam iz HAOP-a.

Nema istraživanja

Dodaju kako je jako teško procijeniti broj morskih vrsta, tako i novopridošlica, u Jadranu zbog nedovoljnog broja istraživanja. Stručnjaci procjenjuju da je u proteklih deset godina oko 14 novih vrsta došlo u Jadran. Neke su otrovne. Poput fuge koja se ne smiju se konzumirati. Fuga je 2017. godine pronađena kraj Tribunja.

Prije tjedan dana na samom ulazu u Jadran kod Otranta viđen je morski pas koji se približio talijanskoj obali. Iako u Jadranu imamo 29 vrsta morskih pasa, bijela psina se rijetko kod nas može vidjeti. Posljednji napad psine na čovjeka u Jadranu bio je 2008. godine kraj Visa.


- Uglavnom se kreću u središnjem i istočnome Mediteranu. Kod nas u Jadranu ih ima, a uglavnom borave u otvorenome moru jer se hrane tunom. Napadi na ljude su vrlo rijetki, a i tad je životinja vjerojatno čovjeka zamijenila za tunu ili tuljana - rekao nam je svojedobno prof. dr. sc. Alen Soldo sa Sveučilišnog odjela za studije mora u Splitu. Pitali smo i što točno dolazak novopridošlica znači za ekosustav Jadrana.


- Ako se strana vrsta prilagodi novom području i nema prirodnih neprijatelja, ona može postati invazivna. Te vrste vrlo često imaju obilježja koja im omogućuju prednost pred drugim vrstama, kao što je intenzivno razmnožavanje, veliki broj potomaka, brz rast, sposobnost brzog širenja i sl. Širenje invazivnih vrsta može narušiti stabilnost ekosustava, uzrokovati ekonomske štete i ugroziti zdravlje ljudi - dodaju iz HAOP-a.

Idealan primjer kako invazivne vrste mogu stvarati probleme je rebraš koji se pojavio 2005. godine u sjevernom Jadranu. Hrani se planktonom što uzrokuje nedostatak hrane za sitnu plavu ribu, a dodatno ugrožava njihovu egzistenciju jer se hrane njihovim jajašcima i ličinkama. Na nekim mjestima potpuno mijenja sastav zajednica, a utječe i na okolišne uvjete. Kontrola invazivnih vrsta i smanjivanje njihova utjecaja na zavičajne vrste i cjelokupne ekosustave danas je jedan od najvećih izazova zaštite prirode u Europi, kažu nam iz hrvatske Agencije za prirodu i okoliš.

Rano otkrivanje

Dodaju kako je stranu invazivnu vrstu gotovo nemoguće ukloniti iz staništa u koje se proširila. Naglašavaju kako je upravo zato važno rano otkrivanje prisutnosti potencijalno invazivne strane vrste u ekosustavu, dok su hitne mjere kontrole širenja i uklanjanja najčešće jedine učinkovite mjere borbe protiv takvih vrsta. HAOP poziva sve koji opaze nepoznatu vrstu da im ti prijave preko njihove internetske stranice www.haop.hr.