Na pitanje zna li kakvo je stanje učenika iz Splita zaraženoga koronavirusom, Divjak je odgovorila da je Ministarstvo u kontaktu sa školom zbog svih mjera koje treba provesti
PREDSTAVILA PROJEKT
Blaženka Divjak: Dok sam ministrica radit ću taj posao
Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak rekla je u petak novinarima na predstavljanju projekta "Cjelodnevna nastava" da će, dok je ministrica, raditi posao za koji je plaćena te da fondovi EU ne ovise o izbornim ciklusima ni u jednoj državi.
"Fondovi Europske unije ne ovise o izbornim ciklusima ni u jednoj državi pa tako ni u ovoj", istaknula je ministrica Divjak odgovarajući na pitanje novinara nije li predstavljanje strateškog okvira projekta "Cjelodnevna nastava" dio njezina predizborna programa za predstojeće izbore za Hrvatski sabor.
POGLEDAJTE VIDEO: Čačić iza Divjak radio grimase
Pokretanje videa...
01:04
Ustvrdila je da, dok je ministrica, radi posao ministrice, podsjetivši da je nedavno predstavila i Akcijski plan za nastavu na daljinu.
"Ako sada propustimo priliku isprogramirati fondove i pripremiti strateške programe za EU financijsko razdoblje od 2021. do 2027. onda ćemo zapravo staviti našu djecu 'na čekanje' idućih sedam godina. a to se dogodilo u prethodnom razdoblju", ocijenila je Divjak.
Vrijeme za strateško planiranje
Istaknula je kako je sada vrijeme da se osiguraju financijska sredstva iz europskih fondova što je dio strateškoga planiranja, te da nam je tako dugo dok razumijemo kako to funkcionira, lakše da oko obrazovanja i ovako velikih projekata kako što je "Cjelodnevna nastava" imamo konsenzus. Ocijenila je da je to i pitanje kontinuiteta jer treba uzeti u obzir sve što je napravljeno i svojim nastojanjem to poboljšati.
Ministrica se, na pitanje novinara, osvrnula i na stajalište Sindikata "Preporod" da treba evaluirati rezultate nastave na daljinu. Podsjetila je kako je taj sindikat tri dana prije no što smo se, ocijenila je, "uspješno prebacili na nastavu na daljinu", rekao kako je to nemogući projekt, da učenike treba pustiti na miru i da je najbolje da se cijela godina proglasi nevažećom na način da učenici izgube jednu cijelu školsku godinu.
"To je nešto na što nisam pristala, ne pristajem ni danas bez obzira na to tko će biti sutra ministar, na tako nešto se ne smije pristati i mi moramo nalaziti rješenja, a ne izgovora", sigurna je Divjak.
Što se pak tiče evaluacija, istaknula je da sve dosadašnje prosudbe pokazuju da je projekt nastave na daljinu dobar i uspješan, koriste ga druge europske zemlje, a hrvatski primjer kao dobar navode i brojne institucije, poput Europske komisije i Svjetske banke.
Pritom, smatra kako svi moramo biti svjesni da nam je nastava na daljinu koristila za vrijeme pandemije, ali nije naš cilj, već je cilj na jesen nastava u školama, ako će to biti moguće.
Na pitanje zna li kakvo je stanje učenika iz Splita zaraženoga koronavirusom, Divjak je odgovorila da je Ministarstvo u kontaktu sa školom zbog svih mjera koje treba provesti.
"Ali trebamo znati da su djeca sigurna u onoj mjeri u kojoj smo mi odrasli odgovorni", poručila je ministrica.
Stil reakcije osobno pitanje
Kratko je, na molbu novinara, prokomentirala i potez bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja se pridružila ženama koje su "srednjim prstom" reagirale na izjave čelnika Domovinskog pokreta Miroslava Škore i još nekih političara o pobačaju, te se fotografirala s podignutim srednjim prstom u znak podrške ženama.
S tim u vezi, ponovila je već izrečenu ocjenu da su izjave Miroslava Škore i Nine Raspudića o pobačaju "nedopustive da se politizira jedna teška problematična situacija i onda se lakonski odgovara na određena pitanja i pritom se na vrlo okrutan način, gotovo sadistički, seciraju osjetljive situacije za koje, sigurna sam, ni jedan od njih nema stručne podloge".
Smatra kako na takve izjave treba reagirati, ali da je stil reakcija pitanje svakoga ponaosob. Dodala je kako je osobno izabrala drukčiji izričaj, ali da je istina kako nekad treba procijeniti kakvu poruku šaljete svima, Divjak je ustvrdila da si ona kao ministrica sigurno ne bi mogla dopustiti takvu reakciju.
Cjelodnevna nastava - drugo poluvrijeme kurikularne reforme
Uvođenje cjelodnevne nastave drugo je poluvrijeme kurikularne reforme koje bi trebalo izravno pridonijeti poboljšanju obrazovnih postignuća učenika, istaknula je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak na predstavljanju strateškog okvira programa cjelodnevne nastave.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak predstavila je u petak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja strateški okvir programa "Cjelodnevna nastava". Napomenula je kako Ministarstvo prije nekoliko godina počelo pripremati taj program u suradnji sa Svjetskom bankom, a njegova eksperimentalna provedba trebala je početi već iduće školske godine.
Ali, objasnila je ministrica, pandemija COVID-19 odgodila je njezinu eksperimentalnu primjenu no vjeruje ne i njezinu punu implementaciju koja bi trebala početi 2023. i biti dovršena 2027.
Tako bi, najavila je ministrica, eksperimentalna primjena trebala početi na jesen 2021. i time bismo imali dvije školske godine u kojima ćemo, prije početka njezine pune implementacije, sagledati izazove i pokušati na njih što kvalitetnije odgovoriti.
Hrvatska ima najmanji broj nastavnih sati u EU
Divjak je podsjetila na dva glavna razloga zašto je program pokrenut - prvi je taj što hrvatski obrazovni sustav obuhvaća najmanji broj nastavnih sati od svih zemalja EU. To pak, objasnila je, dovodi do toga da učenici dosta rade i uče kod kuće, jedan je od glavnih razloga i za mnoge privatne plaćene instrukcije, a i roditelji moraju brinuti gdje će im biti djeca dok oni rade. Pritom, dodala je, važno je spomenuti i problem što jedna trećina škola u Hrvatskoj radi u smjenama, ali te škole pohađaju dvije trećine učenika.
Drugi razlog je velika nejednakost u ishodima obrazovanja u Hrvatskoj jer broj obveznih sati nastave izravno korelira s uspjehom učenika na PISA testovima i bitno utječe na uspjeh posebice učenika iz obitelji slabijega socioekonomskog statusa.
Zato, ocijenila je ministrica, najveću korist od dužega boravka u školi koji bi, ako se uzme u obzir i neobvezni (fakultativni program) trajala od 8 do 17 sati, a s obveznim dijelom do 15 sati, trebali imati upravo učenici slabijega socioekonomskog statusa. Podsjetila je kako po rezultatima PISA istraživanja iz 2015. o matematičkim vještinama više od polovice učenika s najlošijim rezultatima potječe upravo iz te skupine,.
I dok je, istaknula je, europski prosjek kojemu težimo 7500 obveznih nastavnih sati nastave, Hrvatska bi, sa sadašnjih manje od pet tisuća obveznih nastavnih sati nastave, nakon što se provede program cjelodnevne nastave, trebala doći do 6405 sati obveznih nastavnih sati nastave u osnovnoj školi.
Produljenje školskoga sata učinkovitije nego 9-godišnja osnovna škola
Ministrica Divjak podsjetila je na četiri strateška cilja zbog kojih treba uvesti cjelodnevnu nastavu. To su poboljšanje obrazovnih postignuća učenika i osiguranje jednakih mogućnosti svim učenicima za cjeloviti razvoj, poboljšanje dobrobiti učenika i njihovih obitelji, te povećanje autonomije i odgovornosti škola i osnivača.
S tim u vezi, izvijestila je o rezultatima istraživanja koji govore o tome da bi se broj obveznih nastavnih sati nastave prije mogao postići tako da se školski sat produlji s 45 minuta na 60 minuta, nego da se uvede devetogodišnje osnovno obrazovanje. Najbolji rezultati se pak mogu ostvariti tako da bude obvezno i srednjoškolsko obrazovanje do stjecanja prvoga zvanja, odnosno desetogodišnje obvezno obrazovanje.
Ministrica je govorila i o procjeni financijskih ulaganja vezanih za program cjelodnevne nastave, koji se dijele na infrastrukturna ulaganja u razdoblju od 2021. do 2027. te na godišnje povećanje u državnome proračunu kod pune implementacije.
U oba slučaja iznijela je podatke koji se odnose na razumne racionalizacije i procjene potrebnih novčanih iznosa bez bilo kakvih racionalizacija.
Tako, za infrastrukturna ulaganja uz razumne racionalizacije treba između 250 milijuna i 280 milijuna eura, a 600 milijuna eura bez ikakvih racionalizacija.
Kada je pak riječ o godišnjem povećanju financiranja obrazovanja za dodatne učitelje, pomoćnike u nastavi i kuharice uz subvencioniranu prehranu, uz racionalizaciju trebalo bi 17 milijuna do 50 milijuna eura uz povećanje norme nastavnika na 20 do 22 nastavna sata, a 150 milijuna eura procjena je bez ikakvih racionalizacija.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
