Teretili su ih da su od ožujka 2008. do svibnja 2011. "muljali" s priključcima na vodovodnu mrežu čime su oštetili VIO za 180.357 kuna, a Grad Zagreb za najmanje 79.201 kunu
Bivšim djelatnicima Holdinga uvjetne kazne zbog muljanja s priključcima i vodomjerima
Miroslav Jarak, Vladimir Čopec, Jaroslav Horkaš i Đorđe Skendžić u petak su na Županijskom sudu u Zagrebu u ponovljenom postupku nepravomoćno proglašeni krivima da su kao zaposlenici zagrebačkog Holdinga, podružnice Vodoopskrba i odvodnja od 27. ožujka 2008. do 1. svibnja 2011. "muljali" s priključcima na vodovodnu mrežu Grada Zagreba čime su oštetili VIO za 180.357 kuna, a Grad Zagreb za najmanje 79.201 kunu. Od njih četvorice objavu su došli čuti Čopec i Skendžić.
Jarak, koji je u podružnici bio rukovoditelj Službe održavanja i izgradnje mreže, tako je nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora, uvjetno na dvije godine. Ista kazna izrečena je Čopecu, šefu Odjela radionica, dok su trećeoptuženi Horkaš, inače kontrolor vodomjernih okana, i četvrtooptuženi Skendžić, referent za tehničku pripremu, dobili deset mjeseci zatvora, uvjetno na dvije godine. To znači da neće u zatvor ukoliko u periodu provjeravanja ne počine novo kazneno djelo.
U kaznu će im se uračunati vrijeme provedeno u uhićenju i istražnom zatvoru od 10. studenog 2011. do 10. siječnja 2012. Solidarno moraju isplatiti iznos za koji su oštetili Holding i Grad Zagreb, a Skendžić mora vratiti i 69.122 kuna nepripadne imovinske koristi.
Optužnica ih je teretila da su zajedno i po prethodnom dogovoru, a kako bi se nepripadno materijalno okoristili uspostavili sustav izvedbe i naplate novih priključaka tako da su prema zahtjevima naručitelja o trošku VIO provodili izvedbu vodoopskrbnih priključaka, a troškove izvedbe i novčanu naknadu za priključenje objekta na mrežu za opskrbu pitkom vodom naplaćene od naručitelja zadržavali za sebe. Tako izvedene priključke bez prethodno sklapanja ugovora s naručiteljima i prilaganja uplatnice o plaćenim naknadama za priključenje upisivali su u bazu matičnih podataka legalnih korisnika s podacima o vodomjerima i njihovim brojevima prikazujući ih na taj način legalnima.
Prvostupanjsku osuđujuću presudu ukinuo je Vrhovni sud zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka jer je izreka presuda bila nerazumljiva. Državno odvjetništvo je to popravilo nakon čega je sud ponovno izrekao osuđujuću presudu odredivši optuženicima kazne istog trajanja. Na presudu imaju pravo žalbe.