Černišov je na mjesto direktora Naftogaza imenovan vladinom uredbom koju je u četvrtak potpisao premijer Denis Šmihal
Bivši ukrajinski ministar novi je direktor kompanije Naftogaz
Bivši ukrajinski ministar Oleksij Černišov preuzeo je u petak dužnost izvršnog direktora državne energetske kompanije Naftogaz, suočivši se s nizom izazova koji uključuju dug i rat.
Černišov je na mjesto direktora Naftogaza imenovan vladinom uredbom koju je u četvrtak potpisao premijer Denis Šmihal.
U protekle nešto manje od dvije godine čelnu poziciju u Naftogazu obnašao je Jurij Vitrenko koji je ovog tjedna podnio ostavku, ne navodeći razlog.
Černišov u petak nije želio komentirati novu poziciju. Na dužnosti ministra za zajednicu i teritorijalni razvoj bio je od ožujka 2020. do studenoga 2021., a prethodno je bio guverner regije Kijev i uspješni poslovni čovjek u regiji Harkov.
Naftogaz je najveća ukrajinska naftna i plinska tvrtka, a njezina podružnica Ukrtransgaz upravlja sustavom plinovoda koji prenose ruski plin u Europu.
Kompanija je prošle godine činila gotovo 17 posto ukrajinskog proračunskog prihoda, a trenutno ne može podmirivati svoje financijske obaveze budući da su vlasnici njezine dvije međunarodne obveznice odbili plan odgode plaćanja.
Vitrenkova pozicija postala je neodrživa nakon što je vlada otvoreno kritizirala Naftogazovo rješavanje pitanja duga, koje je s vremena na vrijeme izgledalo neusklađeno sa zahtjevima samog Kijeva za zamrzavanjem otplate državnog duga.
Izvor blizak vlasnicima obveznica koji su u kolovozu odbili Naftogazov prijedlog rekao je da se neki nadaju da će imenovanje Černišova na čelo Naftogaza i vjerojatno imenovanje novih savjetnika pomaknuti stvar s mrtve točke.
Navodno bi savjetodavnu ulogu trebala preuzeti tvrtka za financijsko savjetovanje Lazard.
„Nadajmo se da će to ubrzati proces”, rekao je izvor, nezadovoljan izostankom angžmana tvrtke i vlade nakon neuspjelih pregovora, navodi Reuters.
Naftogaz je u četvrtak izvijestio o velikom neto gubitku u prvoj polovini ove godine, što je istaknulo poteškoće s kojima se kompanija suočava.
Neto gubitak poskočio je na 57,16 milijardi grivni (1,57 milijardi dolara), s 1,65 milijardi grivni u prvoj polovini prošle godine, pri čemu je većina gubitaka zabilježena u prvom tromjesečju, navodi se.
Kompanija je među razlozima za gubitak istaknula dodatne rezervacije za nenaplative dugove, povezane sa smanjenjom solventnošću partnera, i više nabavne cijene uvoznog plina u usporedbi s prodajnim cijenama.
Gubitak u prvom tromjesečju povezan je i s uništenjem imovine u ruskom granatiranju, iako je tvrtka priopćila da je u drugom kvartalu ostvarila dobit od 420 milijuna grivni (11,3 milijuna dolara), navodi Reuters.