Tereti se da je organizirao veći broj liječnika, ljekarnika i trgovačkih putnika koji su od 2009. do 2012. svojim pacijentima prepisivali lijekove Farmala, a za uzvrat su dobivali mito kroz putovanja, novac, darove...
Bivši šef Farmala Dražen Dedi je zbog podmićivanja liječnika osuđen na četiri godine zatvora
Dražen Dedi, prvooptuženi u aferi "Hipokrat", na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu od četiri godine zatvora, što je ujedno najviša kazna koja je izrečena nekom od 364 optuženika.
Osim na zatvorsku kaznu, osuđen je i na plaćanje sporedne novčane kazne od 120.000 kuna. Skupa s njim, nepravomoćno je osuđena i Silvija Sarić. Njoj je izrečena kazna zatvora od 10 mjeseci, koja joj je zamijenjena radom za opće dobro te joj je izrečena sporedna novčana kazna od 36.000 kuna. I ona i Dedi moraju platiti i troškove sudskog postupka, 10.000 kuna svaki, a Silvija Sarić mora platiti i troškove odvjetnika po službenoj dužnosti.
Bivšeg predsjednika uprave Farmala, ( tvrtka je priznanjem krivnje pristala i na novčanu kaznu od 2,5 milijuna kuna) Dražena Dedija teretio se da organizirao veći broj liječnika, ljekarnika i trgovačkih putnika koji su od 2009. do 2012. svojim pacijentima prepisivali lijekove Farmala, a za uzvrat su dobivali mito i to kroz bonove, plaćenija putovanja, novac, darove...Prema optužnici, za propisivanje Farmalovih lijekova, liječnici i ljekarnici koji su to činili dobivali su nagradu koja je iznosila pet do 10 posto vrijednosti propisanog lijeka.
Dedi je u svojoj obrani tvrdio da se, ako je i bilo mita, radilo o ekscesima, za koje on nije morao znati, no sud takvoj obrani nije povjerovao. U spisu, naime, postoje tablice koje su se vodile na mjesečnoj bazi te u kojima se navodilo koliko je lijekova koji liječnik prepisao te koliku je i koju nagradu za to dobio. Dedi je u svojoj obrani tvrdio i da on i Farmal nisu radili ništa nezakonito, da je bila riječ o marketingu, da je tvrtka uredno plaćala porez te da do njegovog uhićenja ni Porezna uprava ni druge kontrole nisu našle nikakve nepravilnosti.
Tijekom postupka, većina optuženih liječnika u svojim obranama negirala je da je prepisivala Farmalove lijekove zbog mita. Tvrdili su da su recepte za njihove lijekove izdavali jer su ionako bili najjeftiniji.
Njihove obrane problematizirale su i status liječnika opće prakse, pa su propitkivali jesu li liječnici opće prakse uopće odgovorne osobe. Sud je smatrao da jesu jer su ovlašteni propisivati lijekove s liste HZZO-a.
Podsjećamo, ova priča počela je prije 10 godina masovnim uhićenjima, pa se godinu dana kasnije pretvorila u rekordnu optužnicu hrvatskog pravosuđa u kojoj je na 800 stranica bilo opisano za što se terete 364 optuženika te a tvrtka, te u kojoj je do sada što po nagodbama, što po presudama, što po oduzetoj imovinskoj koristili ili novčanim kaznama u proračun uplaćeno, oko 11 milijuna kuna.
Prije no što je suđenje 2017. počelo, 323 optuženika, uključujući i tvrtku Farmal priznalo je krivnju te se u predmetu "Hipokrat" nagodilo s USKOK-om. Trećina je osuđena na uvjetne kazne, mahom na godinu dana zatvora uz rok kušnje od dvije do pet godina. Ostalima su izrečene zatvorske kazne od godinu dana zatvora, koje su zamijenjene radom za opće dobro. Većina optuženika dobila je i sporedne novčane kazne koje su u zbiru bile oko četiri milijuna kuna.
Osim toga svi su morali platiti troškove sudskog postupka, što je zbirno bilo oko 500.000 kuna, a oduzeta je i protupravno stečena imovinska korist u iznosu većem od pet milijuna kuna. Prema podacima iz prve polovine 2016., po svim tim osnovama optuženici koji su do tada priznali krivnju u proračun su uplatili oko 10,5 milijuna kuna. Kako je nakon toga bilo još presuda novčanim kaznama, oduzetom imovinskom koristi, suma uplaćena u proračun viša je od 11 milijuna kuna.
.Oni koji nisu priznali krivnju sjeli su na optuženičku klupu. Spis se nakon toga u nekoliko navrata spajao i razdvajao, jer je bilo ideja da se optuženi liječnici i ljekarnici grupiraju po regionalnoj pripadnosti radi lakšeg suđenja. No na koncu svi ti zahtjevi za izmještanjem suđenja su odbijeni, a 35 optuženika je završilo na zagrebačkom Županijskom sudu. Gdje se suđenje za svih njih, prvo zbog potresa, a zatim i zbog COVID 19 nije moglo održati skupno.
Spis je tada podijeljen na manje skupine optuženika, donesene su presude, a među posljednjima kojima je nepravomoćna presuda izrečena bio je Dedi.