Plenković smatra da je za Hrvatsku dobro da bude u tješnjem krugu europskog projekta i zato želi da na neki način i aktivnosti Vlade budu usmjerene za ostvarivanje tih ciljeva
'Bitno je da svaka članica EU odabere put kojim želi ići...'
Premijer Andrej Plenković u petak je u Daosu izjavio da bi za Hrvatsku bilo dobro da bude u "tješnjem krugu europskog projekta" te su stoga i aktivnosti Vlade usmjerene ka ostvarivanju tog cilja, kroz strategiju uvođenja eura i ispunjavanja kriterija za ulazak u šengensku zonu.
Premijer sudjeluje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu na kojem je jedna od tema budućnost Europe, a upitan je li ta budućnost "Europa više brzina", Plenković je kazao da "Europa više brzina postoji i danas".
"Bitno je da svaka članica odabere put kojim želi ići. Ja smatram da je za Hrvatsku - s obzirom da smo zadnja članica, s obzirom na našu veličinu, naše reformske ambicije - dobro da budemo u tješnjem krugu europskog projekta i zato želim da na neki način i aktivnosti Vlade budu usmjerene za ostvarivanje tih ciljeva, pa smo i krenuli sa strategijom za uvođenje eura i ispunjavanje kriterija za Schengen", rekao je hrvatski premijer novinarima u Davosu.
Zajedno s bugarskim predsjednikom Borisovom, koji je predsjedavajući Europskog vijeća, Plenković će u petak na panelu "Ubrzavanje dugoročnog razvoja zapadnog Balkana", posvećenom europskoj budućnosti zemalja jugoistoka Europe, kako je rekao, dati poruke podrške uoči objavljivanja nove strategije o proširenju, koju će za desetak dana objaviti Europska komisija.
Budućnost cijele Europe bila je tema panela održanog u četvrtak, a hrvatski premijer drži da je bio dosta optimističan.
"Bio je u jednom pozitivnijem duhu nego prije godinu dana. Vidi se da smo prošle godine još bili u post-britanskom referendumu, u svojevrsnom šoku od izlaska Ujedinjenog Kraljevstva (iz EU). Sada se ta situacija nastoji na određeni način prihvatiti i njome upravljati", kazao je.
Dolazak francuskog predsjednika Emanuella Macrona koji, kako je rekao Plenković, širi euroentuzijazam, uz ponovno učvršćivanje pozicije njemačke kancelarke Angele Merkel, "znače stabilnost europskog projekta i šanse za Hrvatsku da sa svojim ambicijama - da postane dio eurozone i Schengena - nađe svoje čvrsto mjesto na političkoj karti Europe, a time i participira u globalnim procesima", koji su glavna tema Foruma u Davosu.
Plenković je u četvrtak sudjelovao i na panelu posvećenom upravo tim procesima - globalnog upravljanja, geopolitičkih izazova, gospodarskih i socijalnih pitanja - na kojem je, kako je rekao, "sasvim jasno bilo da u daljnjoj fazi globalnog upravljanja, multilateralne suradnje, moramo voditi računa o principima slobode tržišta, ali i voditi računa i o socijalnom aspektu i svim mogućim posljedicama globalizacije i integracije".
Hrvatski premijer održao je više bilateralnih susreta. S grčkim kolegom Aleksisom Ciprasom razgovarao je, kako je rekao, o jačanju jadransko-jonske suradnje s Grčkom, s albanskim premijerom Edijem Ramom o europskim ambicijama Albanije, a s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom o ukupnoj situaciji u Ukrajini, naporima za mirnu reintegraciju te ukrajinskom približavanju EU.
Sastao se i s predstavnicima Doboš grupe "koja i dalje nastavlja svoja ulaganja u Hrvatsku", predstavnicima platforme Booking.com koja je svojim aktivnostima pridonijela i većem dolasku turista u Hrvatsku, predstavnicima Googla "koji želi biti partner hrvatskoj IT industriji te predstavnicima farmaceutske kompanije La Roche "koja želi kvalitetnu suradnju s hrvatskim zdravstvenim sustavom".
Plenković je izdvojio i sastanak s generalnim direktorom Europske investicijske banke (EIB) Wernerom Hoyerom "koja je u Hrvatsku uložila pet milijardi eura i pomaže u pripremi i realizaciji projekata".
"I volio bih da on, zajedno sa svojim suradnicima, tijekom ove godine posjeti Hrvatsku te da s tom svjetskom institucijom imamo još tješnju suradnju", kazao je Plenković.
Plenković: Nužno je sačuvati sjećanje na žrtve i tragediju Holokausta
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u petak je povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, u izjavi koju prenosi Ured Vlade, istaknuo kako je nužno sačuvati sjećanje na žrtve i tragediju židovskog naroda diljem Europe, uključujući i Hrvatsku, "kako bismo mogli uistinu ostati posvećeni borbi za društvo oslobođeno svakog oblika mržnje i netolerancije".
Međunarodnim danom sjećanja na žrtve Holokausta Europa i svijet prisjećaju se sustavnog progona, genocida i strašnog stradavanja židovskog naroda, ne zaboravljajući pritom ni progone kojima je bio izložen romski narod te ostale žrtve nacističkog režima.
Plenković naglašava kako je to prilika za prisjećanje na to najmračnije razdoblje povijesti čovječanstva, na patnju milijuna nevinih žrtava, njihove obitelji i potomke, ali i na sve one hrabre pojedince koji su se, izlažući vlastiti život, suprotstavili nepravdi i zlu da bi spasili svog bližnjeg, poput 115 hrvatskih Pravednika među narodima kojima se danas kao narod ponosimo.
"Moramo sačuvati sjećanje na žrtve i tragediju židovskog naroda diljem Europe, uključujući i Hrvatsku, kako bismo mogli uistinu ostati posvećeni borbi za društvo oslobođeno svakog oblika mržnje i netolerancije. Budućim generacijama dugujemo razvijanje međusobnog razumijevanja i poštovanja kako isključivost, ekstremizam i netrpeljivost ne bi nikad ponovno prevladali u Hrvatskoj i Europi“, izjavio je hrvatski premijer.
"Stoga su sloboda i jednakost, uvažavanje različitosti i nacionalna ravnopravnost, kao i neotuđivo dostojanstvo svake ljudske osobe utkani u temelje našeg ustavnog poretka i rad na njihovoj promociji ostaje naša trajna zadaća“, zaključio je Plenković.
Izaslanstvo Vlade, predvođeno potpredsjednicom i ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić, u povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta u petak je položilo zajednički vijenac u ime Republike Hrvatske na Židovskom groblju na zagrebačkom groblju Mirogoj, uz predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića te posebnog savjetnika i izaslanika predsjednice Republike Mate Granića.