Zločin nad 64 Hrvata u Križančevom Selu kod Viteza počinjen 22. prosinca 1993. najmasovniji je zločin nad bh. Hrvatima u ratu. Optužnica podignuta tek nakon 30 godina
BiH: Sramotna presuda za zločin nad Hrvatima u Vitezu: Osudili jednog pripadnika Armije BiH
Nakon što je Sud BiH prvostupanjskom presudom oslobodio kaznene odgovornosti sedmoricu bivših pripadnika Armije RBiH i na 20 godina osudio samo jednog za zločin nad Hrvatima u Križančevom Selu kod Viteza, ne prestaju se nizati reakcije hrvatske javnosti u BiH.
Za ubojstvo 64 Hrvata i spaljivanje cijelog sela osuđen samo jedan bivši vojnik Armije RBiH
Sud BiH na 20 godina zatvorske kazne osudio je samo jednog bivšeg pripadnika Armije RBiH za zločin nad najmanje 12 strijeljanih Hrvata i dvije starije žene koji se dogodio u Križančevom Selu kod Viteza 22. prosinca 1993. godine. Osuđen je Almir Sarajlić zvani Roki, dok su ostali optuženi iz predmeta Purić i drugi oslobođeni kaznene odgovornosti.
Sud BiH sa sjedištem u Sarajevu oslobodio je gotovu cijeli zapovjedni lanac 325. brdske brigade Armije RBiH kaznene odgovornosti za jedan od najtežih ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima u BiH.
Zapovjednici Armije RBiH oslobođeni pred Sudom BiH
Oslobođen je Ibrahim Purić (zapovjednik 325. brdske brigade), Ibrahim Tarahija (zapovjednik 3. bataljuna iste brigade), Nijaz Sivro (pomoćnik zapovjednika za sigurnost), Rušit Nurković ( zamjenik zapovjednika za moral, vjerska pitanja i informativno-propagandnu djelatnost) te još trojicu Šaćira Omanovića, Sadika Omanovića i Kasima Kavazovića.
Podsjetimo, optužnica protiv osmorice bivših pripadnika Armije RBiH podignuta je 2019. godine, odnosno, 25 godina nakon što se, samo dva dana prije Božića 1994., dogodio zločin u Križančevom Selu, Dubravici i Šafradinima i to svega dan nakon što je humanitarni konvoj Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu koji je došao iz Zagreba, napustio prostor Središnja Bosne gdje je hrvatsko stanovništvo gotovo godinu dana bilo pod opsadom snaga Armije RBiH.
Tužitelja prijavili, zaštićeni svjedok mijenjao iskaz
Nedugo nakon podizanja optužnice protiv Ibrahima Purića i drugih, postupajući tužitelj Ivan Matešić prijavljen je Uredu disciplinskog tužitelja i to pod optužbom da je vršio pritisak na zaštićenog svjedoka. Zaštićeni svjedok u ovom predmetu je, inače, nekoliko puta mijenjao iskaz i tako kompromitirao kompletan kazneni proces. Ured disciplinskog tužitelja jedna je institucija kojom je sve donedavno upravljao smijenjeni direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, Osman Mehmedagić Osmica koji se nalazi i na crnoj lista SAD-a.
Prema optužnici, Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade Armije BiH, Tarahija zapovjednik Trećeg bataljuna ove jedinice, Sivro i Nurković pomoćnici zapovjednika, a ostala četvorica pripadnici brigade. Optužnica ih tereti za zločine počinjene 22. prosinca 1993. na širem području Križančeva Sela, kada su to područje napali pripadnici Armije BiH.
Križančevo Selo - najveći masovni zločin nad bh. Hrvatima koji je počinila Armija BiH i to uoči Božića '94.
Purić je tada bio zapovjednik 325. brdske brigade Armije BiH i taktičke skupine Sjever. On je izdao nalog za napad na Križančevo Selo, a optužnica navodi kako nije istražio i kaznio izravne počinitelje ratnoga zločina, odnosno strijeljanja zarobljenih pripadnika HVO-a, i počinitelje ubojstva najmanje dviju žena hrvatske nacionalnosti, Kate Alilović i Matilde Pranjoković.
Prema ranijim navodima Tužiteljstva BiH, pomoćnik zapovjednika 325. brdske brigade za sigurnost Nijaz Sivro izravno je zapovjedio strijeljanje 12 zatočenih pripadnika HVO-a koji su se predali umjesto da je, u skladu sa svojim ovlastima, zajamčio njihovu sigurnost jer je imao na raspolaganju vojni zatvor nedaleko od mjesta njihova zarobljavanja. Zatočene pripadnike HVO-a su, u blizini obiteljske kuće Nike Šafradina, strijeljali iz automatskoga oružja Almir Sarajlić zvani Roki te Sadik i Šaćir Omanović i Kasim Kavazović.
Posmrtni ostaci strijeljanih pripadnika HVO-a te još 17 ubijenih vojnika Hrvata koji su ranije stradali predani su hrvatskim vlastima i obiteljima 1. veljače 1994. godine. No stvarni broj žrtava je bio 64, a po hrvatskim izvorima čak 30 zarobljenika odvedeno je u selo Počulica, gdje je bila baza mudžahedina, i strijeljano.
"Bh. pravosuđe procesuira samo pripadnike HVO-a, kao da u ratu nije i Armija BiH sudjelovala"
Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, ističe kako "nemoguće ostati ravnodušan na očite nonsense koji vrijeđaju zdrav razum, a kamoli dostojanstvo žrtava i bol njihovih obitelji".
"Sramotno je nakon 30 godina doći do zaključka kako je jedna jedina osoba odgovorna za zarobljavanje civila i vojnika, ubojstava desetina ljudi i ritualnog skrnavljenja njihovih tijela. Netko je taj zločin morao narediti, organizirati i izvršiti, te na koncu za njega i odgovarati. Bosanskohercegovačko pravosuđe desetljećima procesuira hrvatske branitelje, ratne zapovjednike HVO-a i hrvatske političare, kao da ne postoji nitko odgovaran iz Armije RBiH za vrijeme hrvatsko-bošnjačkog rata 1993. godine", rekla je Bradara za 24sata.
"Štite li odgovorne zapadni diplomati kao američki veleposlanik Selmu Cikotića?"
Iz Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH, pitaju i postoji li, kao u slučaju sustavnog progona i zločina nad bugojanskim Hrvatima za koje je odgovoran Selmo Cikotić i kojeg je veleposlanik SAD-a u BiH Michel Murphy zaštitio kaznenog progona, slično pismo iz krugova međunarodne zajednice kojom se štite odgovorni za zločin u Križančevom selu.
"Jedino postojanje takvog dokumenta ( Murphyevo pismo zaštite Cikotiću dostupno je svima na internetu) u kojemu
netko štiti i nalogodavce i krvnike iz Križančevog Sela može objasniti sramotnu i ponižavajuću presudu po kojoj je najmasovniji zločin nad Hrvatima u Središnjoj Bosni sveden na odgovornost pojedinca", navode iz Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH za 24sata.
Također, ističu, i kako "Sud BiH ustvari želi reći da je samo jedan vojnik ubio 64 Hrvata i sam zapalio kuće u Križančevom Selu".
"Ovakvim presudama Sud BiH produbljuje bol i patnju Hrvata Središnje Bosne, područja u kojemu su Hrvati iako su bili u potpunom okruženju, zahvaljujući HVO-u, obranili svoj narod i izborili se za njegov goli opstanak na stoljetnim ognjištima, oduprijevši se daleko
brojnom agresoru Armiji R BiH koja je ojačana borcima iz islamskih zemalja", rekli su.
"Osuđeni Sarajlić kao Superman, a Armija k'o lovačko društvo"
Lazar Martinović, predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a, ističe kako je Almir Sarajlić Roki, jedini osuđeni za ovaj zločin, ustvari Superman.
"Ispada da je Armija RBiH lovačko društvo, a Sarajlić se kao lovac, tu slučajno zatekao i ubio tolike ljude. Nakon toga su otišli i ručali, eto, to nam Sud BiH poručuje. Zapovjedne odgovornosti nema u ovoj presudi, ispada da je Sarajlić zvani Roki, Superman", rekao je Martinović za 24sata.
Podsjetimo, za najmasovniji zločin nad bh. Hrvatima koje su počinile snage Armije RBiH u Križančevom Selu, nije odgovarao nitko iz Armije RBiH pred Haaškim tribunalom.