Biden je doputovao u poljsku prijestolnicu kasno u ponedjeljak nakon iznenadnog posjeta Kijevu nekoliko dana prije godišnjice ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače
PODRŽAO IH
Biden je posjetio istočne članice NATO-a nakon Putinova govora
Američki predsjednik Joe Biden u srijedu se sastao s čelnicima zemalja istočnog krila NATO-a u znak podrške njihovoj sigurnosti dan pošto je Moskva objavila da više neće sudjelovati u povijesnom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja i poručila da će nastaviti rat protiv Ukrajine za koji je rekla da joj ga je nametnuo Zapad.
Biden je doputovao u poljsku prijestolnicu kasno u ponedjeljak nakon iznenadnog posjeta Kijevu nekoliko dana prije godišnjice ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.
U trenutku najvećih napetosti između Rusije i Zapada u desetljećima nakon Hladnog rata, Biden se u utorak obratio tisućama u središtu Varšave i rekao da se "autokratima" poput ruskog predsjednika Vladimira Putina mora suprotstaviti.
Biden je prozvao Putina
Nekoliko sati ranije Putin je iznio niz kritika na račun zapadnih sila, optužujući ih za rat u Ukrajini. Putin je također odstupio od Novog START-a, sporazuma o kontroli naoružanja i upozorio da bi Moskva mogla nastaviti nuklearne pokuse. Novi START je posljednji bilateralni ugovor Moskve i Washingtona o nuklearnom razoružanju kojega je trajanje produljeno do 5. veljače 2026.
Prije odlaska na sastanak s istočnim članicama NATO-a, Biden je Putinovu odluku nazvao "velikom pogreškom".
Nakon sastanka s osobljem američkog veleposlanstva u Varšavi Biden je stigao na sastanak s čelnicima Bukureštanske devetorice (Poljska, Rumunjska, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka), članicama NATO-a koje su do raspada Sovjetskog Saveza bile dio Varšavskog ugovora kojim je dominirala Moskva.
Upravo su mnoge od njih najsnažniji zagovornici vojne pomoći Ukrajini i pozivaju na povećanje vojne pomoći Ukrajini, kao što su primjerice sustavi protuzračne obrane.
Moskva redovito ponavlja da širenje NATO-a do njezinih granica, a uskoro bi se trebale pridružiti i Švedska i Finska, smatra prijetnjom samoj opstojnosti Rusije.
Bez ahilovih peta
Latvijski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je da želi snažnije sudjelovanje Sjedinjenih Država u Europi upravo na istočnom krilu NATO-a, a za Ukrajinu više i više oružja.
"Dajmo Ukrajini svo oružje potrebno da porazi agresora", tvitao je Nauseda u srijedu prije sastanka.
"Nastavimo jačati našu obranu. Istočno krilo mora ostati u fokusu. Nikakvih ahilovih peta ne smije biti.
Latvija se pridružila NATO-u 2004. i u srpnju će ugostiti samit tog vojnog-političkog saveza.
Nisu sve članice Devetorice jednako predane smjeru kojim idu Europska unija i NATO. Mađarska ne podržava neke sankcije koje je Europska unija nametnula Rusiji i jedina je članica NATO-a uz Tursku koja još nije ratificirala pristup Švedske i Finske.
'Treba spriječiti eskalaciju rata'
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto pozvao je na mirovne pregovore o Ukrajini kako bi se spriječila eskalacija rata u Ukrajini u širi sukob.
"Slušajući govore predsjednika SAD-a i Rusije u utorak mislim da bi čovječanstvu učinili mnogo veću uslugu da njih dvojica sjednu zajedno i razgovaraju", rekao je Szijjarto na konferenciji za novinare u Budimpešti.
Prije polaska u Varšavu na današnji sastanak češki premijer Petr Fiala ponovio je koliko je važno pomoći Ukrajini.
"Ukrajinci se bore izvanredno hrabro", rekao je, "ali to ne mogu bez naše pomoći i ne mogu bez pomoći velikih, snažnih zemalja koje imaju sva sredstva i sposobnosti".
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
