Beroš: Liječnici možda nisu baš najbolji izbor za vođenje bolnica

Zdravstvo je prepuno problema i ono ovakvo, na koljenima, ne može odgovoriti na zahtjeve povećanja potreba oboljelih od pandemije. Dug u zdravstvu je otprilike 11 milijardi kuna, a od toga je 5,5 milijardi dug veledrogerijama. Tu imamo i 220 milijuna kuna duga kojeg generiraju bolnice svakog mjeseca, poručila je u ponedjeljak predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo, SDP-ova Renata Sabljar Dračevac, koja je sazvala sjednicu zbog alarmantnog stanja u zdravstvu što zbog pandemije, što zbog dugova veledrogerijama, kao i obustave lijekova bolnicama.

Na sjednicu su se ministri zdravstva, Vili Beroš te financija, Zdravko Marić, priključili videovezom jer su čekali rezultate testiranja, koji su naposlijetku bili negativni pa su popodne održali i sastanak s predstavnicima veledrogerija.

OBUSTAVA ISPORUKE LIJEKOVA Ravnatelj Klaićeve: Ako opskrba ne bi bila kontinuirana, brzo bismo mogli doći u nepriliku

Ministar Beroš na Odboru je istaknuo kako su ukupne obveze u zdravstvenom sustavu i veće od onog što je navela SDP-ova zastupnica. Na dan 30. rujna, naglasio je, iznosile su 13,8 milijardi kuna, a dospjele obveze 6,2 milijardi kuna naglasivši kako se dug u zdravstvu gomila još od početka samostalnosti države. 

- Jedan od glavnih razloga generiranja duga je i razina izdvajanja za zdravstvo, koja prema podacima Eurostata iznosi 861 eura po glavi stanovnika, dok je europski prosjek preko 3000 eura, ali i limiti HZZO-a koji su u prosjeku jednaki ili viši od troškova samog rada zdravstvenih ustanova, odnosno plaća. Bolnice u prosjeku preko 80 posto svojih prihoda troše na plaće, a preko 30 posto na lijekove i potrošni materijal - naveo je Beroš.

Prošli tjedan putem HZZO-a, dodao je, za dug veledrogerijama osigurali su 300 milijuna kuna, a rebalansom proračuna naći će se i dodatna sredstva za rješavanje nagomilanih dugova.

- Kad sam preuzeo funkciju, rekao sam da je sustav ovakav kakav je danas neodrživ i da je potreban iskorak. No, dogodila se korona, koja je, priznajem, prolongirala moja nastojanja da unaprijedimo sustav - rekao je.

Sabljar Dračevac poručila je kako mu izlika ne može biti da je došao na poziciju ministra u vrijeme epidemije, podsjetivši da je u Ministarstvu djelovao i prije kao pomoćnik ministra.

Ministar Marić istaknuo je kako se polovica duga u zdravstvu odnosi upravo na dug prema veledrogerijama.

- U petak je plaćeno 300 milijuna kuna, u okviru rebalansa mi ćemo predvidjeti jedan značajniji iznos prema veledrogerijama, a između ostalog i smanjiti rokove plaćanja do unutar 180 dana - rekao je pa se, govoreći o nagomilanim dugovima općenito u zdravstvu, vratio i u vrijeme SDP-ove vlade koju je vodio Zoran Milanović podsjetivši na izlazak HZZO-a iz državne riznice.

RAVNATELJ KBC-A OSIJEK 'Najviše se brinem za onkološke pacijente. Ako se ovo nastavi, slat ćemo ih u Zagreb i Rijeku'

- Podsjetit ću vas da je 2017., povrh transfera od 2,6 milijuna kuna iz državnog proračuna prema HZZO-u, napravljena dodatna injekcija od 1,4 milijardi kuna. I ta mini sanacija je, za razliku od 2013. i 2014., provedena bez povećanja javnog duga. U okviru postojećeg limita proračuna mi smo tijekom cijele godine dovoljno nagrebali sredstava da upumpamo u sustav i tada samo prvi puta nakog dugog niza godina vidjeli smanjivanje ukupnih obveza - rekao je.

Beroš je dodao kako bi u budućnosti trebalo razmisliti o tome da li su medicinari najadekvatniji  za vođenje zdravstvenih ustanova.

- Mišljenja sam da bi naglašavanje uloge ekonomskih stručnjaka možda moglo pomoći boljem vodstvu bolnice. U tom kontekstu smo dobili od Ministarstva financija određene ljude koji participiraju u Upravnom vijeću kliničkih ustanova u državnom vlasništvu - istaknuo je.