Benčić nije jedina, niti HDZ-ovi ministri i državni tajnici nisu prijavili trošak najma stanova!

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa otvorilo je predmet protiv Sandre Benčić nakon što smo otkrili da nije u imovinskoj kartici prijavila da plaća 580 eura za najam stana mjesečno. Pravilnik i upute Povjerenstva jasno propisuju da se mora prijaviti i ta obveza, čak je i detaljno obrazloženo kako je prijaviti, ali iako premijerska kandidatkinja Možemo! živi u unajmljenom stanu od 2016. godine, to do našega teksta u ponedjeljak nije učinila.

Međutim, ako se obveza odnosi na prijavu troška koji se plaća za najam, onda bi je trebali plaćati dužnosnici koji imaju taj trošak. Provjerom imovinskih kartica utvrdili smo da ni jedan ministar i državni tajnik koji plaćaju najam također nisu prijavili tu obvezu! Osim toga, bivši SDP-ov ministar uprave Arsen Bauk otvorio je pitanje i prijave ostalih obveza koje dužnosnici imaju, poput dugoročnih ugovora s mobilnim operaterima, plaćanja školarine i najamnine za djecu, koje također nisu prijavljivali. Otkriće 24sata u slučaju Benčić će tako očito promijeniti i praksu ispunjavanja imovinskih kartica, dovesti do jasnih kriterija, ali i upozoriti na nužnost redovitijih provjera dužnosnika.

Kod Benčić je blokada od 300 eura na računu obrta otvorila i druga pitanja vezana za njezinu imovinsku karticu. Benčić je rekla da stan na kojem je prijavljen obrt iznajmljuje i da je dug prema telekom tvrtki napravila podstanarka, a kako priključak glasi na obrt, onda je blokiran njegov račun. No ona u vlasništvu ima samo jedan stan od 38,7 kvadrata, a suprugu nije prijavila nikakvu nekretninu u vlasništvu. Ako jedini stan koji imaju iznajmljuju, gdje onda žive u Zagrebu?

Kako nam je sama rekla, s obitelji živi u unajmljenom stanu od 80-ak kvadrata u centru Zagreba i za njega plaća 580 eura mjesečno. Ali kad smo joj poslali naputke po kojima je morala to prijaviti u imovinsku karticu, priznala je pogrešku.

- Previdjela sam upisati iznos najamnine koji plaćamo i odmah ću to ispraviti. Nemam što skrivati jer meni na štetu ide što nisam upisala iznos obveze koju plaćamo za najam stana - poručila je Benčić, koja dodaje kako postoje ugovori i za stan koji iznajmljuje i za stan koji unajmljuju.

SDP-ovac Arsen Bauk, uz ogradu da je teško govoriti o kolegama dužnosnicima, ipak smatra da Benčić nije jedina, a dosad nitko nije kažnjen.

- Po mojemu mišljenju, kolegica Benčić je u istom položaju kao i članovi Vlade koji žive u državnim stanovima te plaćaju najamninu koja im se ne refundira. Nisam siguran je li itko prijavio u karticu taj rashod - rekao nam je Bauk.

HDZ se narugao na društvenim mrežama Benčić. No u državnim stanovima koje još plaćaju pet kuna (67 centi) po kvadratu žive i HDZ-ovi ministri Mario Banožić, Marija Vučković, Oleg Butković, predstojnik ureda premijera Zvonimir Frka Petešić, državna tajnica Vedrana Šimundža-Nikolić, Sanja Bošnjak, državni tajnik Mile Horvat... Oni svi plaćaju najam tvrtki Državne nekretnine, što po zakonu znači da bi se i to trebalo prijaviti. Pa čak i ako plaćaju za 96 kvadrata u centru 64 eura mjesečno, poput Frke-Petešića, koji koristi najveći državni stan.

- Da, trebali bi i svi oni onda u imovinsku karticu prijaviti iznos koji plaćaju za najamninu. Mi nismo imali slučaj u praksi poput ovoga koji se sad otvorio s dužnosnicom Benčić - potvrđuje nam Davorin Ivanjek, bivši član Povjerenstva, koji je osam godina bio na dužnosti i za čijeg mandata su donesene upute.

Zastupnicima Sabor pokriva najam do 330 eura, a ako unajme skuplji stan, oni trebaju pokriti razliku. Ni tu razliku nitko ne prijavljuje. Bauk ide i korak dalje, pa kaže kako su u zakon upisane i ostale obveze, a u naputku je napisano da su to i najamnine, leasing, krediti, pozajmice te "drugo".

- Formulacija 'ostale obveze' je plodno tlo za jako široka tumačenja što bi to bilo. Nema kriterija vrijednosti kao kod pokretnina niti nekog drugog opisa. Primjerice, ugovor s telekom operaterima je isto obveza. To može biti i školarina za dijete s ili bez uključenog smještaja koji može biti visok. Svaki ugovor koji traje dulje jest obveza - kaže Bauk. 