Učenici u Vukovaru po nacionalnosti su odvojeni u različite razrede i prate nastavu po različitim modelima, a sama podjela počinje od najranijih dana kada djeca krenu u odvojene vrtiće.
SLIČAN PROBLEM I U DRUGIM DRŽAVAMA
Baketa o školama u Vukovaru: 'Prilično je bolno, na istoj smo stepenici kao prije 17 godina'
Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i rođeni Vukovarac za HRT-ovu emisiju Nedjeljom u 2 komentirao je situaciju obrazovne politike i promjeni sustava školstva u Vukovaru. Učenici u Vukovaru po nacionalnosti su odvojeni u različite razrede i prate nastavu po različitim modelima, a sama podjela počinje od najranijih dana kada djeca krenu u odvojene vrtiće.
Sama najava emisije Nedjeljom u 2 u kojoj je Aleksandar Stanković ugostio Baketu rasplamsao je raspravu među čitateljima.
Baketa u Vukovaru
Baketa je sa četiri godine bio protjeran iz Vukovara, a prvi kontakt s miješanim skupinama mladih hrvatske i srpske nacionalnosti bio mu je u srednjoj školi kroz natjecanje odbojke.
- Radili smo na nekim zajedničkim aktivnostima, one nisu nužno morale biti o nacionalnim pitanjima. Radili smo da ponudimo zajednici nešto što mislimo da je potrebno - rekao je Baketa.
I sam je iskusio napad zbog nacionalnosti. Grupa od nekoliko mladića napala je njega i njegove prijatelje bez razloga.
- Spominjali su nam majku srpsku, četničku i slično, iako nitko od nas nije bio Srbin. Nakon što smo podnijeli i prijavu, i kad se saznalo tko je, pitali su me neki "pa nećete ih valjda sad prijavljivati, to su ipak naši, Hrvati". Ono što ja mogu reći da netko tko tako napada ljude sigurno nije moj - prisjeća se Baketa.
Djeca u Vukovaru podjeljenija od odraslih
Profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, u istraživanju koje je provela 2018. godine zaključila je da su "djeca u Vukovaru podjeljenija od odraslih, znaju koje su im nacionalnosti prijatelji i druga djeca". U 70 posto slučajeva prijatelji djece su iste nacionalnosti kao i oni sami.
Dodao je da sličan problem sa dvojezičnim, odvojenim razredima, postoji i u drugim državama poput Češke gdje postoje poljske škole, Mađarska gdje postoje srpske škole, ali i hrvatske škole u Srbiji.
- Prilično je bolno da 2003. kad sam ja bio školi i kad smo trebali implementirati generacijsku viziju da to danas, skoro 20 godina poslije, bude već riješeno, a mi smo na istoj stepenici, zaključuje Nikola Baketa.
Profesorica Dinka Čorkalo Biruški u istraživanju je dodala da je situacija danas gora nego tada
- Istraživanje ističe da su stariji čak imali iskustvo predratnog života zajedno, dok nove generacije nikad nisu imale to iskustvo i jedino su naučile funkcionirati u svojim malim jednoetničkim zajednicama, bez kontakta i potrebe za kontaktom s ikim drugim, objasnio je Baketa.
Monoetničko biranje prijatelja posljedica je pritiska vršnjaka, a ne roditelja, slaže se Baketa.
- U drugim sredinama vršnjački pritisak je oko pijenja alkohola i pušenja cigareta, a ovdje je vezan uz to s kim čete se družiti - objasnio je.
Segregacija ili zaštita nacionalnih identiteta?
Od tri modela izvođenja nastave za pripadnike nacionalne manjine najzastupljeniji je onaj po modelu A gdje djeca idu u odvojene razrede podijeljeni po nacionalnosti. Djeca srpske nacionalnosti pohađaju nastavu na srpskom jeziku i pišu ćirilicom, a program im je sličan onome u razredima s djecom hrvatske nacionalnosti.
Model B podrazumijeva zajedničke škole i razrede, dvojezičnu nastavu, s tim da su društveni predmeti poput jezika i povijesti odvojeni, a prirodne predmete poput matematike, fizike i biologije, djeca prate zajedno. Baketa je naveo kako je model B najmanje zastupljen u obrazovanju manjina u Hrvatskoj, a bio bi jako dobar model za provoditi jer bi djeca bila zajedno u razredima, a s druge strane učenje kulture i jezika održavalo bi se odvojeno i na materinjem jeziku.
- S jedne strane tu imate tehničke probleme, poput pitanja infrastrukture, ima li dovoljno učionica, nemate mogućnosti jednosmjenske nastave. S druge strane pitanje je i informiranost roditelja nacionalnih manjina i znaju li oni dovoljno o modelima koji su ponuđeni i na koji način uopće odlučuju o tome što odabrati - objasnio je Baketa.
U modelu C, za koji se zalaže vukovarski gradonačelnik Ivan Penava koji ima podršku i koalicijskih partnera u gradu, ali i otpor HDZ-ovaca i SDSS-a, nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, a svi učenici imaju dodatnu satnicu od pet sati tjedno gdje uče o jeziku, književnosti, kulturi, povijesti i drugih predmeta učenika pripadnika nacionalnih manjina.
- Vrijeme je krajnje da djeca zajedno idu u školu, da uče i slušaju nastavu kao u ostatku države, a onda naravno da ako imaju želju, volju, vremena, slušati nacionalne grupe predmeta. Slušati o svom jeziku, kulturi, umjetnosti - rekao je Penava.
Baketa se začudio zbog izjave vukovarskog gradonačelnika Penave koji je rekao da neće ići protiv zakona i da mu je želja samo da roditeljima vukovarskih učenika budu dostupniji modeli B ili C. Rješenje nije, rekao je Baketa, poslati djecu zajedno u škole bez saznanja hoće ili ili ne to ispasti dobro te je istaknuo da se otvaranjem škole isključivo za djecu srpske nacionalnosti povećava problem segregacije.
- Pitanje nije da ili ne zajedničkim razredima, nego je pitanje što sve možemo napraviti osim toga da integriramo djecu, da uče jedni od drugima, da funkcioniraju zajedno, a da poštujemo pravo manjine na obrazovanje - zaključio je Baketa.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
