Kao moguću opasnost brigadir Tatzgern vidi trgovce ljudima koji već nakon prelaska granice djevojkama i ženama nude pomoć, zovu ih da pođu s njima
TRGOVINA LJUDIMA, PROSTITUCIJA...
Austrijske vlasti upozorile: 'Ukrajinske žene lako mogu postati žrtve kriminalaca'
Austrijsko ministarstvo unutarnjih poslova upozorilo je na trgovce ljudima koji bi mogli pokušati iskoristiti slabosti ukrajinskih žena i djece u izbjeglištvu za svoje prljave kriminalne poslove. Više od 90 posto ljudi koji su prešli ukrajinsku granicu su upravo žene i djeca, dok muškarci ostaju braniti svoju zemlju.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:18
Susreli smo se sa brigadirom Geraldom Tatzgernom, šefom Odjela za borbu protiv krijumčarenja i trgovine ljudima u austrijskom državnom uredu za kriminal.
Prema njegovim riječima najveću opasnost predstavlja moment u kojemu osobe iz Ukrajine izađu iz svoje zemlje, ali se još ne registriraju u državi u kojoj bi proveli duže vremena. Na taj način može im se izgubiti svaki trag. Žene dolaze u Poljsku, Mađarsku ili Rumunjsku gdje je signalizirana velika pomoć, a netko upravo tu potrebu za pomoći može vidjeti kao kriminalni profit.
Kao moguću opasnost brigadir Tatzgern vidi trgovce ljudima koji već nakon prelaska granice djevojkama i ženama nude pomoć, zovu ih da pođu s njima. Iz tog razloga izbjeglice iz Ukrajine se posebno upozorava da obrate pažnju tko im pruža pomoć. U svojim ranjivim trenutcima lako mogu postati žrtve regrutacije u prostituciju ili jeftinu radnu snagu. Ne isključuje se niti trgovina organima.
- Opasnost od iskorištavanja žena i djevojaka iz Ukrajine je već počela i sada ih pokušavamo informirati i senzibilizirati. Ukrajinke su bile poznate po tome da su bili modeli u katalozima za vjenčanja. Muškarci u Austriji su gledali u slike tih žena i pitali se: 'Koliko košta da ju oženim?' Međutim taj način je bio jako neljudski jer je u ponudi stajalo da mora provesti s muškarcem tri noći i tada je mogao odlučiti želi li s njom i dalje živjeti i oženiti ju – kaže Tatzgern prisjećajući se kako su im nekada u ured kriminalne policije dolazili muškarci kako bi se požalili da žena iz Ukrajine u ''tom probnom roku'' nije htjela spavati s njim, iako je on već sve platio.
Ističe kako je sada nastala nova situacija sa ženama i djevojkama kada bježe od rata. Među izbjeglicama koje prijeđu granicu prema EU nalazi se 90 posto žena i djece koji su u ovisnoj situaciji. Austrijski policajci su apelirali na kolege iz Rumunjske, Mađarske i Poljske da upozore žene na potencijalnu opasnost od eksploatacije. Posebna upozorenja su da obrate pažnju tko im pruža pomoć.
- Svaka žena bi trebala dokumentirati gdje je dovedena, na koju adresu, fotografirati auto, kuću, navesti osobu kod koje je dovedena te detalje poslati poznanicima. Kontakte trebaju održavati na dnevnoj bazi. Nikako ne smiju ostati izolirane. Ukoliko im se učini nešto sumnjivo, apelira se da odmah kontaktiraju policiju. Poziv ne mora voditi do prijave, ali domaćinu će biti dano na znanje da je pod prismotrom kriminalne policije - kaže Tatzgern.
Opasnost od prisilne prostitucije
Na odjelu austrijske kriminalne policije koja je specijalizirana po pitanju trgovine ljudima posebno upozoravaju na regrutaciju Ukrajinki za prostituciju. Tijekom pandemije bordeli su bili zatvoreni i prostitutke su same organizirale svoj posao. Sada kada su se bordeli ponovno otvorili kriminalci trebaju naći radnu snagu. Komunikacija koju je po tom pitanju nadzirala kriminalna policija glasila je: ''Dolaze žene iz Ukrajine, sigurno ćemo naći neku koja će htjeti raditi kod nas u bordelu''.
- Naredio sam da se bordeli u čitavoj Austriji strogo kontroliraju te da se posebna pažnja obrati na žene iz Ukrajine: žele li one raditi ili su prisiljene – rekao nam je Gerald Tatzgern u svom uredu.
Koliko je velika potreba vidljivo je time što su se vlasnici bordela počeli oglašavati u austrijskim novinama.
Ono što je potpuno apsurdno, navodi on, to su oglas i članak koji su se našli u jučerašnjem Krone Zeitungu u kojemu vlasnik bordela i poznato lice iz krimi miljea izbjeglicama iz Ukrajine nudi smještaj u bordelskim sobama.
Naslov članka je: ''Kralj crvenih svjetiljki sa srcem za izbjeglice'' Sve zainteresirane za taj smještaj mogu se javiti kontaktima kao što je ured Grada Beča, Crveni Križ i Diakonie što čini ovu situaciju još više zabrinjavajućom.
Eksploatacije za čišćenje i njegu starijih osoba
Prislila bilo kojeg oblika na žene ne mora doći odmah. Nakon što smjeste osobu, daju joj krov nad glavom i hranu domaćini mogu stavljati pritisak i reći: "Sad sam vas prihvatio ili prihvatila kod sebe i brinem se za vas, sada trebate nešto i raditi". Moguće je da ih iskorištavaju kao jeftinu radnu snagu na crnom tržištu. Recimo za čišćenje ili za njegu starijih ljudi.
Povedu ženu sa sobom jer je nečija majka stara i bolesna te im daju zadatak da moraju njegovati osobu kao kompenzaciju za smještaj i hranu. Onda ju pošalju da i susjedu počisti kuću. Žena, kako ne bi ispala nezahvalna, neće odbiti takve zadatke.
Kako vrijeme odmiče tako žene koje koje su ostale duže u ratom pogođenim područjima postaju sve lakša meta, tvrdi Tatzgern, šef odjela za trgovinu ljudima pri Državnom uredu za borbu protiv kriminala.
- Prema dosadašnjim analizama ne vidim da je opasnost trenutno velika. Bio sam u svim prihvatilištima i registracijskim centrima u Beču i vidio da su žene koje trenutno pristižu još uvijek mobilne, bolje odjevene i njegovane. Nisu toliko istraumatizirane i svjesne su svoje okoline. Mogu percipirati opasnosti i na njih reagirati. No, bojim se da će u naredno vrijeme dolaziti žene kojima je još lošije, koje su još ranjivije i biti će manje mjesta gdje mogu boraviti i to se može lako preokrenuti u eksploataciju. Valovi koji dolaze u narednim tjednima će biti upravo takvi - strahuje Tatzgern.
Nema registra izbjeglica u zemljama EU
Odjel za sprečavanje trgovine ljudima ima u fokusu i one koji nude smještaj preko interneta. Netko se može na taj način spojiti, odvesti do granice te tamo pokupiti žene i djecu. To neće biti nigdje registrirano. Izbjeglice iz Ukrajine će dobiti dozvolu za ulazak u EU zonu, ali austrijski ili hrvatski sigurnosni organi ne mogu znati da su oni u toj zemlji.
- Naš najveći izazov je taj što se te žene mogu slobodno kretati po EU. Ne postoji nikakva registracijska centrala za izbjeglice. Kod nas žene iz Ukrajine ulaze u sustav tek kada se registriraju. Tada im se uzmu otisci i izda radna dozvola. Međutim do tog momenta situacija za njih je rizična – zaključio je Gerald Tatzgern apelirajući na kolege iz Hrvatske da obrate pažnju na ovu problematiku.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
