Andrej Plenković: Lockdowna i policijskog sata neće biti

Premijer Andrej Plenković održao je danas sjednicu Znanstvenog savjeta oko borbe protiv epidemije korona virusa. Bio je to deveti sastanak otkako je Savjet formiran, a obzirom da je trajao gotovo tri sata i da su iz Vlade najavili kako će baš premijer dati izjavu (do sad je zaključke sastanka uvijek iznosio netko od članova), misao je bila kako će obznaniti nove mjere. Za sada, unatoč apelima brojnih liječnika i pojedinih znanstvenika, od tog ništa. 

- Raspravili smo aktualnu situaciju, čuli mišljenja naših znanstvenika, članova Savjeta i konstatirali kako postoji vrlo jasan zajednički nazivnik, a to je da su mjere koje poduzimamo primjerene i proporcionalne ugrozi koju epidemija u ovom trenutku predstavlja za zdravlje sugrađana - rekao je Plenković i ponovno apelirao na građane da poštuju epidemiološke mjere.

- Od članova i članica Savjeta, ukoliko oni to smatraju potrebnim, ćemo dobiti eventualno prijedlog dodatnih mjera - rekao je. 

Za sada jedino sa sigurnošću može reći, istaknuo je, kako će trenutne mjere produžiti.

- Ako Stožer ocijeni da postoji potreba za dodatnim pooštravanjem mjera, one će biti donesene - dodao je.

Zajednički stav Znanstvenog savjeta i Vlade je, naglasio je, da kompletnog lockdowna i policijskog sata neće biti. 

- Ni jedno ni drugo nije na stolu, niti je ikada bilo i nema baš nikoga unutar ovog kruga ljudi tko zagovara takvu opciju - naglasio je dodavši kako je sada najbitnije zadržati kvalitetno funkcioniranje zdravstvenog sustava i izbjeći prekapacitiranost.

- Ocijenili smo kako je ukupna dosadašnja borba protiv COVID-19 bila kvalitetna - ustvrdio je premijer te dodao kako je globalna situacija s pandemijom očekivana, a da mi zadnjih dana bilježimo usporavanje dinamike zaraze. 

Na pitanje je li netko na Savjetu uopće predlagao neke dodatne mjere, premijer je poručio kako postoji jedna margina dodatnog pooštravanja mjera. 

- Primjerice broj ljudi na javnim okupljanjima, svadbama, pogrebima, privatnim proslavama, a postoje i posebni režimi od škola, uputa koje su dane za funkcioniranje državne i javne uprave pa do režima koji postoji za neke druge aktivnosti, a koji mora biti u skladu s epidemiološkim preporukama. Zato smo i rekli da ukoliko postoji netko unutar struke tko smatra da postoje prozori gdje možemo provesti dodatne mjere koje neće utjecati na normalni život, gospodarstvo i financije, onda smo otvoreni za sve što može usporiti dinamiku zaraze - rekao je. 

Nitko od članova, naglasio je, ne zagovara mjere skraćivanja radnog vremena dućana do 17 sati, zatvaranja ugostiteljskih objekata, škola, da se ne može ići iz jednog grada u drugi...

- Ta vrsta zatvaranja nije na stolu. Postoji ta jedna fina margina unutar koje postoje prostori za pooštravanje mjera - rekao je.

Što se tiče problema onkoloških pacijenata koji ne dobivaju lijekove jer ih veledrogerije ne isporučuju, premijer je podsjetio kako će rebalansom proračuna veledrogerije dobiti sredstva za dio duga države.

- Vidio sam u medijima ove neke slučajeve i zamolio sam ministra Beroša da vidi postoji li zaista takva situacija. On je u kontaktu s nadležnim ustanovama. Ja ne vjerujem da će se to reflektirati u nekom širem kontekstu. Ukoliko je negdje ponestao pojedini lijek, ja prije mislim da je riječ o iznimci nego pravilu koje vlada u zdravstvenom sustavu - rekao je dodavši kako će oboljeli dobiti lijekove koji su im potrebni.

- Osigurat ćemo ih - rekao je.

Dok premijer uporno ponavlja kako su trenutne mjere adekvatne, liječnici apeliraju da se uvedu strožije mjere jer će u suprotnom, kako kažu, doći do kolapsa zdravstvenog sustava. Isto poručuje i znanstvenik Ivan Đikić, koji procjene o smanjivanju zaraze ocjenjuje promašenima. Ističe kako je Hrvatska preuzela palicu od Švedske te da se Vlada mora uozbiljiti. Na pitanje jesmo li preuzeli Švedski model te kako su mjere adekvatne ako i danas imamo rekordan broj zaraženih, premijer ponovno ističe stav da mjere jesu adekvatne trenutnoj situaciji. Ministar zdravstva, Vili Beroš, dodao je, razgovara s liječnicima i sluša njihove sugestije.

- Nisam pratio što je gospodin znanstvenik kazao. Mi imamo ljude koji ovdje preuzimaju odgovornost i donose odluke cijelo ovo vrijeme. Svatko tko želi sudjelovati u javnoj raspravi i dati neku sugestiju je dobrodošao - rekao je ponovivši kako se u zadnjih tjedan dana vidi znatno, znatno, znatno, kako je naglasio, manji rast novozaraženih. 

- Proteklih tjedana smo imali 50, 80, gotovo 100 posto više nego tjedan dana prije, a zadnjih nekoliko dana taj rast se sveo na tri, četiri posto. Dakle, osjetan pad registriranih novozaraženih, tu ne treba biti neki veliki matematičar ili analitičar - rekao je dodavši kako Hrvatska ide s vlastitim modelom gledajući sve što rade drugi.

- Učimo na tuđim iskustvima - dodao je.

Đikić je također, nakon što mu je Krunoslav Capak poručio kako ima krive procjene o broju umrlih do kraja studenog, upitao Capaka koje su njegove procjene. Novinari su upitali premijera ima li Vlada te projekcije, kao i projekcije brojeva novozaraženih, hospitaliziranih na temelju kojih baziraju buduće poteze i mjere. 

- Ne kanim komentirati ni polemizirati s Đikićem. To smo već prošli u prvom mandatu kada je bila oporbena inicijativa protiv ministra Barišića pa se i on uključio u tu raspravu, ne znam čime izazvan - rekao je. 

Na opasku novinara da pusti Đikića i odgovori na pitanje imaju li Vlada i Stožer neke parametre i procjene. Plenković je poručio kako sve rade na temelju analize podataka. 

- Sve trendove pratimo, znamo o čemu govorimo, a Capak ili netko drugi će to komentirati - rekao je.

Na pitanje ne zabrinjava li ga situacija da je Hrvatska pri vrhu Europe po sedmodnevnom rastu novozaraženih, Plenković poručuje kako mudrom i odgovornom provedbom mjera te eventualnim pooštravanjem margine koja neće dovesti do lockdowna i ekonomskih posljedica, dolazi do usporavanja trenda rasta, a nada se da će onda doći i do smanjenja. 

- Pogledajte trendove u Europi i svijetu, nije to samo kod nas. Situacija kod nas i u Belgiji ili Češkoj je neusporediva - rekao je dodavši kako je bitan osjećaj odgovornosti bez panike.

- Ovdje ne sjede ni naivni ni glupi ljudi - rekao je.

Ljudi koji su u Znanstvenom savjetu su tamo na poziv Vlade dobrovoljno i besplatno, a rade u želji da doprinesu borbi protiv pandemije. 

- Nitko od tih ljudi nije vezan niti politikom Vlade, mjerama koje donosi Stožer niti onim što govorim ja kao premijer, a još manje smo vezani njihovim stavovima iznesenim u javnosti - poručio je komentirajući izjave nekih članova, koje su izazvale burne reakcije, kao primjerice Gordana Lauca, koji je napisao da "ako želite samo imati minimalan broj mrtvih, onda treba pustiti pandemiju da se slobodno širi i ubije 0.1 ili 0.2 populacije, uglavnom starijih i bolesnih."

- On je već sam pojasnio tu nespretnost - rekao je istaknuvši kako nije nužno da svi u Savjetu misle isto.

- Mi nastojimo saslušati sve njih, imaju puno iskustva, rade na uglednim znanstvenim institucijama i taj doprinos je jako koristan - rekao je.

Ovo pitanje nije samo zdravstveno, dodao je, nego načina života, gospodarstva, financija, radnih mjesta.