Pogođena pandemijom i razornim potresima Hrvatska je očuvala čvrstu financijsku reputaciju, ona uči kako izdržati pritisak i povući znatne financijske resurse da građanima osigura pravi razvoj, rekao je premijer
Andrej Plenković: Hrvatska je očuvala financijsku reputaciju
Na skupu u Dubrovniku sudjeluje deset ministara vanjskih poslova te šef diplomacije Europske unije Josep Borrell i novi visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Govoreći o krizi u svijetu uzrokovanoj pandemijom, premijer je kazao da je financijska reputacija ostala čvrsta zahvaljujući dobrim rezultatima u dotadašnjem razdoblju te nije utjecala na percepciju Hrvatske na financijskim tržištima.
- Pogođeni pandemijom koronavirusa i razornim potresima Hrvatska uči kako izdržati pritisak i kako povući znatne financijske resurse kako bi građanima osigurala pravi razvoj koji ide u dva smjera, pridruženju Schengenskoj zoni tijekom sljedeće godine i da početkom 2023. budemo potpuno spremni i ispunimo sve kriterije za ulazak u eurozonu - rekao je Plenković otvarajući forum "Zajedno u razdvojenom svijetu".
Drugi ključni element je bila međunarodna suradnja, rekao je šef hrvatske vlade te posebice naglasio "zajedničke napore unutar Europske unije".
- Prevladavajuće mišljenje europskih čelnika prošlo ljeto je bilo da imamo veliki problem koje traži pravo rješenje. Jedini način da nađemo rješenje za taj veliki problem je da se dogovorimo o instrumentu EU sljedeće generacije i povučemo veliku količinu novca za oporavak koji je bio na raspolaganju zemljama članicama - rekao je Plenković.
Plan oporavka "najmudriji potez"
Pritom je podsjetio da je Europska komisija dala zeleno svjetlo za hrvatski nacionalni plan za oporavak i otpornost vrijedan 6,3 milijarde eura koji bi mogao povećati BDP za 2,9 posto i stvoriti 21 tisuću novih radnih mjesta do 2026..
Plan oporavka EU-a za oporavak od pandemije nazvao je "najmudrijim potezom".
Osvrnuvši se na početak krize uzrokovane novim koronavirusom, kada Hrvatska nije imala dovoljno sredstava i opreme, nije zaboravio spomenuti i kineskog premijer Li Keqianga.
- Dovoljan je bio jedan telefonski poziv premijeru Kiju i problem je bio riješen - prisjetio se Plenković, dodavši da se radi o "globalnom izazovu i globalnoj borbi koja se neće završiti sve dok svi ne budu sigurni".
Potpora europskom putu susjednih zemalja
U svom uvodnom izlaganju, premijer Plenković je, s obzirom da je zapadni Balkan jedna od tema skupa, ponovio potporu svim susjednim zemljama na njihovom europskom putu. Izrazio je nadu da će Bugarska i Sjeverna Makedonija čim prije pronaći rješenje za bilateralni spor.
- Smatramo da Sjeverna Makedonija već dovoljno čeka na početak međuvladine konferencije - rekao je Plenković pa istaknuo "sazrelo je vrijeme da Albanija i Sjeverna Makedonija konačno započnu pristupne pregovore".
Za BiH je rekao da je povijesno, geografski, kulturološki najvažniji naš susjed.
- Podržavamo proces koji se trenutno odvija uz pomoć SAD-a i EU-a vezano uz promjenu izbornog zakona. Smatramo da se to pitanje konačno treba riješiti, da u institucijama treba postojati legitimna zastupljenost i da se trebamo držati slova i zakona Daytonskog sporazuma. Sva tri konstitutivna naroda trebaju biti jednakopravna, Hrvatska nije sretna s potezima koji traju od 2006. Govorimo to jasno i otvoreno, smatramo da to nije korisno i da ne pomaže dobrom funkcioniranju BiH - rekao je Plenković.
Izrazio je nadu da će se postići rješenje koje je dobro za sva tri konstitutivna naroda.
Također je kazao da službeni Zagreb podržava reforme i u drugim zemljama, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu.
Govor je zaključio riječima da Hrvatska želi osnažiti suradnju sa zemljama Sredozemlja i najavio da će se Hrvatska i Slovenija u rujnu pridružiti skupini sedam mediteranskih zemalja.