Danas prema statistikama imamo više od 2.500 terorističkih organizacija, od kojih su najmoćnije one islamističke, rekao je profesor Studija terorizma Mirko Bilandžić
Analitičar: 'Predstoji nam treći rat protiv terora. Prva dva nisu iskorijenila terorizam. Naprotiv'
Nema dileme da je 11. rujna prekretnica suvremenih međunarodnih političkih odnosa i suvremene međunarodne sigurnosti, imao je višestruke implikacije. Prvi je put pokazao da je moguće napasti SAD i to iznutra. Prvi put u povijesti je jedna nedržavna organizacija, teroristička organizacija postala subjekt međunarodnih odnosa i sigurnosti, komentirao je profesor Studija terorizma Mirko Bilandžić za RTL Danas.
Svijet se, nakon 11. rujna, tvrdi Bilandžić, jedinstveno odredio prema terorizmu.
- Do tada je bio podijeljen i prvi puta je aktivirano načelo NATO saveza da je napad na članicu napad na savez - objasnio je.
Na pitanje što za Ameriku i Europu znači uspon talibana u Afganistanu, Bilandžić kaže kako to znači da su sve protuterorističke strategije u svijetu neefikasne.
'Predstoji nam treći rat protiv terora'
- Prvi i drugi rat protiv terora nije iskorijenio terorizam, sasvim suprotno, on je eskalirao, ne bez razloga. Danas prema statistikama imamo više od 2.500 terorističkih organizacija, od kojih su najmoćnije one islamističke. Očigledno nam predstoji treći rat protiv terora, to je područje talibana, Afganistana. Svijet mora razmisliti da li promijeniti pristup u pogledu terorizma. Usmjerenost na sprečavanje budućih terorističkih akata nije rješenje - tvrdi.
Istaknuo je kako danas ne postoje terorističke organizacije, osim možda Hezbollaha, koje imaju funkcionalne sposobnosti ponoviti napad kao što je bio 11. rujna, no poručuje da se može ponoviti "manje spektakularan akt" koji bi bio i smrtonosniji od napada prije 20 godina.
Smatra kako se Europa treba početi osamostaljivati.
'Izazov i za nacionalnu sigurnost Hrvatske'
- Amerika više nije suočena sa situacijom unipolarnog svijeta, taj svijet je sve više multipolaran i u Americi se sve više javljaju pozivi za povratak zemlje u neku formu izolacionizma. Naravno i empirijski rezultati, a to je da su izgubili sve ratove u 21. stoljeću ili vojno ili politički, naravno da više ne mogu donositi odluke da američki vojnici ginu za interese nekih drugih, gdje nisu više američki interesi. S druge strane, to znači da se Europa mora početi osamostaljivati u sigurnosnom smislu, što nije bila, bila je vezana isključivo za NATO savez i SAD - objasnio je.
- S treće strane, ako uzmemo najnoviju situaciju u Afganistanu, povratak talibana na vlast, imamo situaciju koja je bitna poruka i za Europu i za Hrvatsku, bili smo na gubitničkoj strani u tom sukobu sa islamistima u Afganistanu, a znamo da su prva meta islamista naravno Zapad i američki saveznici, u tom kontekstu je to i izazov za nacionalnu sigurnost Hrvatske - objasnio je Bilandžić.