Vezano uz sustav socijalne skrbi COVID potvrde će biti obvezne za sve one koji su zaposlenici u sustavu bilo privatnom bilo javnom, rekao je ministar Aladrović
ALADROVIĆ NAJAVIO
Obavezne covid potvrde i u sustavu socijalne skrbi: 'Uvest ćemo to vjerojatno 1. listopada'
Možemo vidjeti da susjedne zemlje imaju mnogo ekstenzivniju primjenu COVID potvrda od nas. Mi smo se odlučili za uvođenje u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi. Vezano uz sustav socijalne skrbi COVID potvrde će biti obvezne za sve one koji su zaposlenici u sustavu bilo privatnom bilo javnom. S druge strane za određene korisničke skupine, naravno one najmlađe, neće biti obvezne, ali za domove za starije i nemoćne koji su i najugroženiji i čija je stopa mortaliteta najviša - potvrde će biti obvezne od 1. listopada, odnosno od datuma kada će se uvesti i u zdravstvu. Mi sada pretpostavljamo da će to biti 1. listopada - rekao je ministar Josip Aladrović za Dnevnik HRT-a.
Aladrović kaže da Vlada ne razmišlja o obaveznom cijepljenju za određene službe i kako je uvođenje potvrda dovoljna mjera.
- Mi smo od početka zauzeli stav o obveznom cijepljenju. Mi ga ne propagiramo i ne želimo ga uvesti i ja se nadam da odgovornošću naših građana niti nećemo ga uvesti. Međutim COVID potvrde su nekakva najblaža moguća mjera koju u ovom trenutku možemo uvesti kako bismo visok stupanj zaštite korisničkih skupina u, prije svega, ova dva resora, a ukoliko bude potrebe i drugdje, a to će se vidjeti i po kretanju epidemiološke situacije i savjetima stručnjaka - rekao je Aladrović.
Aladrović kaže kako unatoč porastu brojki nije izgledno da ćemo više ići u nekakva veća zatvaranja.
- Mislim da nije realno očekivati novi lockdown. Mi smo već dva puta imali vrlo intenzivne lockdowne, a imali smo ih u trenucima kada ili nismo imali dovoljno cjepiva ili cjepivo nije ni postojalo, a imali smo lošu epidemiološku sliku. Sada cjepivo postoji i dostupno je svima kako bi zaštitili sebe i svoju okolinu. Stvarno ne očekujem da će u budućnosti doći do nekog novog zatvaranja ekonomije. Što se tiče samog državnog proračuna sve su to intenzivni udarci na taj proračun ali mi smo tako očuvali radna mjesta, očuvali poslodavce i očuvali ekonomiju. Ako bude potrebe mi ćemo to ponovno učiniti ali sigurno ne kroz neki novi lockdown - rekao je Aladrović.
Osvrnuo se i na nadolazeće izmjene zakona o minimalnim plaćama.
- Što se tiče izmjena Zakona o minimalnoj plaći odnosno prijedlogu koji je upućen Hrvatskom saboru, mi tako želimo pružiti neki dodatni socioekonomski zaštitni mehanizam našim zaposlenicima. To su izmjene koje se odnose na to da plaća mora biti ugovorena u bruto iznosu, da se moraju poštivati kolektivni ugovori i tako štitimo položaj radnika. Mi smo u svom mandatu, odnosno dva mandata Vlade Andreja Plenkovića, povećali tu minimalnu plaću za 36 posto. Očekujemo, s obzirom na trendove koje vidimo na tržištu da se povećaju plaće generalno, da ćemo do 31. listopada do kada moramo donijeti odluku imati još jedno intenzivno povećanje minimalne plaće. O tome pregovaramo sa socijalnim partnerima. Ona trenutno iznosi 3.400 kuna neto, mi smo trenutno u pregovorima sa socijalnim partnerima, što činimo redovno svake godine, i očekujem da ćemo i ovoga puta imati značajno povećanje - pojasnio je Aladrović.
Komentirao je i zaostajanje minimalne Hrvatske plaće za ostalim europskim zemljama.
- Problem minimalne plaće prepoznala je i Europska komisija kroz direktivu i preporuke. Ono na što su upućene sve zemlje da kolektivnim pregovorima pokušamo osnažiti sve one koji se nalaze u zoni minimalne plaće, ona se uvijek uspoređuje s prosječnom i medijalnom plaćom i želi se na nivou Unije kod svih zemalja dostići 50% prosječne plaće i 60% medijalne plaće. Mi smo sada na 46% prosječne i na 56% medijalne i vjerujem kako ćemo uskoro postići da budemo u prosjeku ostalih članica - rekao je Aladrović.
Aladrović je govorio i o promjenama vezano za ulaganje novca iz Mirovinskih fondova.
- Mi smo i u prošloj mirovinskoj reformi iz 2019. određene regulatorne restrikcije pomaknuli kako bi mirovinski fondovi mogli više ulagati u dionička tržišta, odnosno u tržišta kapitala koja u pravilu donose veći pronos. Redefinirali smo određene limite, sada vidimo prostor da dodatno to stimuliramo kako bi mirovinski fondovi omogućili u budućnosti još veće prinose svojim članovima. Sada se pokazalo da se to može. Vidjeli smo i kroz ovu krizu koliko je važno imati snažne mirovinske fondove koji mogu biti otporni i pomoći gospodarstvu u njegovoj otpornosti. Sada ćemo osnažiti taj pristup ali ćemo omogućiti i jednostavnija ulaganja kako bismo povećali prinose dugoročno - poručio je Aladrović.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
