Burno na početku aktualca, Ćipe (DP): 'Vi ste ti koji koalirate s teroristima', Plenković: 'Lažeš'

Grbin je izazvao niz reakcija HDZ-ovaca. 

- Ne znam bih li se smijao... Smiješno je kad svi znamo zašto je štrajk bio jer je mentor Grbina, Milanović, isforsirao to, a onda se nije usudio pojaviti ovdje - rekao je Željko Reiner. 

Grbin je jedini lider neke stranke koji je za sebe izjavio da ne zna gdje živi, dodao je njegov stranački kolega Ivanović. 

- Kad vas gledamo, ne vidimo u vama premijera, ali nije to najveći premijera nego što ni građani ne vide u vama premijera, ali niti vaši stranački kolege. Smijenili bi vas najradije, ali hoće nakon što izgubite izbore. Nogometnim riječnikom - HDZ 3 - SDP 0 - istaknula je i HDZ-ova Baričević.

A tako je aktualac i završio. Premijer će se vratiti u 16,30 sati kada slijedi druga točka dnevnog reda i podnošenje izvješća o održanim sastancima Europskog vijeća.

I posljednje pitanje bilo je za Plenkovića, a aktualac je zaključio predsjednik SDP-a Peđa Grbin. 

- Za razliku od kolege Raspudića, ja moram o greškama, koje se događaju i zadnjih dana kao na vrpci. Afera INA - vi nemate veze s tim, ni za što niste odgovorni, onda afera plin za cent - ne samo da nemate veze, nego to nije uopće tema, onda trovanje s pićima - vi s tim nemate veze, pgospođa Vican - najednom ju ne poznajete, čini mi se da će biti tako uskoro i s ministricom kulture, pa inflacija, afrička svinjska kuga, Agrokor... Uvijek su krivi neki drugi. Jeste li u stanju nekad preuzeti odgovornost i ispričati se - upitao ga je, baš kao i na prethodnom aktualcu. 

HDZ-ova Marija Jelkovac uzvratila je protupitanjem je li on spreman priznati svoju pogrešku i ispričati se za uzimanje novca od Sabora na koje nije imao pravo. 

- Za početak bi bilo dobro da prouči odluku Povjerenstva za sukob interesa koje je nedvosmisleno utvrdilo da ne postoje elementi za pokretanje postupka protiv Grbina - ukazala joj je SDP-ova Sabina Glasovac. 

Prije odgovora Grbinu, Plenković se osvrnuo na Rafale. 

- Ne znam tko vam puni glavu, 2024. će MIG-ovi letjeti, a šest Rafaela trebaju doći do svibnja 2024. - odgovorio je Raspudiću.

A onda je Grbinu ponovio da je kandidat za premijera sa štrikom oko vrata aludirajući na kampanju oko mirovina. 

- Tko je otkrio slučaj INA? Zašto su banke to otkrile? Je li možda donio za to netko neke propise? Dakle, otkrila je samostalna služba u okviru Ministarstva financija. Novac nije nestao, tu je. Te vaše floskule i neistine ne prolaze. Što se tiče afera, ponovit ću o tome što je borba protiv korupcije - da smo mi porobili institucije, onda ne bi bilo nijednog slučaja. Što se tiče odluke Visokog kaznenog suda, pa što je vama? To je odgovornost DORH-a - naglasio je premijer.

Jedna je Hrvatska koja je stvarna, istaknuo je Grbin, a druga koju vidi Plenković.

- Nije mi samo još jasno živi li Plenković u deluziji ili samo laže sve oko sebe. Govoriti da nema štrajkova u godini najdužeg štrajka u povijesti Hrvatske je najblaže smiješno. poštovani Andrej, ne smijem vas zvati AP jer mi je predsjednik Sabora to zabranio, vi živite u nekom svom svijetu, a razbit će se kad budu izboru - poručio je. 

Mostov Nino Raspudić, kao i ostatak oporbe, pitanje je postavio premijeru. 

- Želim prvo izraziti zadovoljstvo jer se niste danas gurali govoriti preko reda, pohvaljujem.  Tko radi, taj i griješi, vi ste dugo predsjednik Vlade i puno ste griješili, neću sad o Žalac, Rimac, Barbariću... nego o uspjesima koje navodite - ulasku u eurozonu i Schengen, ali i nabavci Rafaela pa ću pitati jesmo li zakasnili s nabavkom, hoće li stići i biti u funkciji prije nego se MIG-ovi povuku, hoće li Hrvatska izgubiti na neko vrijeme suverenitet nad svojim nebom - pitao je, a premijer zahvalio na pohvali, ali istodobno naglasio da je on bio jedan od najžešćih koji su lupali po klupama nedavno u Saboru. 

- Tvrditi nama koji se bavimo skoro 30 godina europskim integracijama da je proces ulaska u eruopodručje srljanje i nagla odluka 2023., to mi djeluje smiješno. Nema nijednog procesa koji je vođen bolje, transparetnije, kvalitetnije, besprijekornije od ovog. To što se nakon našeg članstva dogodilo s dizanjem cijena od strane nekih subjekata je njihovo lovljenje u mutnom. Sada se našim mjerama ta inflacijama smanjuje - rekao je, a na konkretno pitanje o Rafaleima uopće nije odgovorio.

Ivana Kekin, zastupnica Možemo, pitala je premijera o ulaganju u opremu za onkologiju. 

- Onkolozi se primaju za glavu jer uređaji koji se nabavljaju ne stanu u bunkere ili nisu kompatibilni. Je li to rezultat nesposobnosti vaše Vlade ili strategije vaše Vlade da se uništi javno zdravstvo - pitala je, a Plenković istaknuo kako danas sporije govori, što je znak da je smirena. 

- Još nikad nismo imali na sastancima Vladu raspravu koliki je bunker za pojedini medicinski aparat. Da li je naša strategija da uništimo zdravstvo, mislim da nije, da je, onda ne bi potrošili ove pare koje smo izborili iz NPOO-a, mi, a ne vi. Otklanjam ove teze, a za sve ostale detalje su tu ministar Beroš ili njegovo tehničko osoblje. Sve je u zakonu i sve je u roku, ništa ne kasni. Jel točno Vili? Je, OK - poručio je.

Mali nesporazum je nastao kad je predsjednik Sabora prozvao Franka Vidovića (Socijaldemokrati) da postavi svoje pitanje predsjedniku Vlade, a on istaknuo kako je pitanje planirao uputiti ministru unutarnjih poslova. Pošto Božinovića nije ni bilo, obratio se premijeru govoreći o dozvolama za rad stranim radnicama. 

- Tko kontrolira što se događa s tim radnicima od trenutka izdavanja dozvola, u kakvim uvjetima su smještani, gdje su smješteni... - pitao je.

- Točno je, imamo problem s tržištem rada, nedovoljno radne snage, posebice u sezonskim mjesecima, nama se odgodilo što se dogodilo svim zemljama srednjeistočne Europe, ušli smo u EU, gdje je jedno od temeljnih načela sloboda kretanja radnika. U brojevima nam se možda čak dogodilo manje nego drugima, oko 230.000 ljudi su odlučili provesti svoju poslovnu karijeru negdje drugdje. Dio toga moramo nadomjestiti, a to radimo tako da ako se ovaj naš tradicionalni bazen iz BiH ili bazen jugoistoka Europe iscrpi, onda idemo dalje. Zadnjih nekoliko godina vidljiv je veći broj radnika s azijskog područja - rekao je i naveo broj odobrenih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj. 

2021. - 82.004, 2022. - 124.121, a do 30. rujna ove godine - 133.014.

- Da nije toga, imali bi problem u obnovi i građevini, kao i u turizmu - dodao je.