Komisija nam je produljila rok za trošenje milijardi za obnovu do 2023. godine. Hrvatska do lipnja 2023. mora potrošiti 7,5 milijardi kuna
Ako Vlada nastavi obnovu ovim tempom, rok za trošenje EU novca trebao bi biti do 2045.!
Nakon sastanka premijera Andreja Plenkovića s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen potvrđeno je da će Hrvatska imati dulji rok kako bi iskoristila novac iz Fonda solidarnosti koji nam je EU dao za obnovu Zagreba.
Rok za potrošiti 5,1 milijardu kuna za obnovu javnih zgrada i infrastrukture je istjecao 17. lipnja ove godine, a Hrvatska je, kako smo jučer objavili, dosad potrošila tek 218 milijuna kuna. Sve neutrošeno se mora vratiti. Iako je Europska komisija više puta isticala da uredba o Fondu solidarnosti ne predviđa produljenje roka, izveden je pravni manevar kako se ona i ne bi morala mijenjati. Promjena uredbe bi zahtijevala suglasnost svih članica, pa i Italije ili Portugala, koji su morali vratiti novac. Ali sad je rok za trošenje novca za zagrebački potres samo stavljen u rok za trošenje novca za obnovu Banovine. A to je lipanj 2023. godine. Za obnovu Banovine smo dobili dodatnih 2,4 milijarde, pa sad Hrvatska do lipnja 2023. mora potrošiti 7,5 milijardi kuna. Na Banovini stvari idu brže, ali je najproblematičniji Zagreb. Tempom potrošnje od 218 milijuna kuna godišnje, za potrošiti 5,1 milijardu bi trebalo 23 godine. Odnosno do 2045. Ali Plenković je poručio da se sve mora ubrzati.
- Iako je bilo nevjernih Toma, uspjeli smo postići da Komisija prihvati naše argumente. Očekujem od svih resora i ministara da prionu poslu jer vremena ima dovoljno da iskoristimo sva sredstva - rekao je Plenković. Von der Leyen je također potvrdila produljenje roka. Konzultantica za EU fondove Ariana Vela kaže da je dobro što je Plenković osobno tražio produljenje roka.
- Očito je i Plenković shvatio da se dosad nije radilo kako treba pa je odlučio uzeti stvar u svoje ruke i spasiti obraz Hrvatske. Sad treba početi bolje raditi kako bi iskoristili novac. Ono što će se pojaviti kao mogući problem je što su neki objekti već ugovoreni samo sa štetom od zagrebačkog potresa, a sad će u njima trebati dokazati i dodatnu štetu od petrinjskog ako se želi iskoristiti novac - kaže Vela.