Podsjećamo, u predmetu Agram istraga je pokrenuta zbog sumnji da je zagrebački gradonačelnik sa svojim suradnicima nizom nezakonitosti oštetio grad kojim upravlja godinama
Afera Agram: Suđenje Bandiću i ostalima počinje 11. listopada
Suđenje zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću i ostalima optuženima u postupku Agram počet će 11. listopada, odlučila je sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Rahela Valentić.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Podsjećamo, u predmetu Agram 'teškom' više od 20 milijuna kuna, Bandića i ostale se tereti u 10 točaka. Sud je potvrdio sedam za koje treba početi suđenje, dok su tri točke vraćene Uskoku na dopunu i doradu.
Optužnicu protiv zagrebačkog gradonačelnika i njegovih suradnika te 'poslovnih partnera' gradskih tvrtki, za navodne nezakonitosti, Uskok je sudu predao još sredinom prosinca 2015. No, sjednice optužnih vijeća više su puta prekidane i odgađane.
U optuženičkoj piramidi nakon Bandića, bivšeg šefa Holdinga Slobodana Ljubičića i Pripuza slijede gradonačelnikov savjetnik Željko Horvat, bivši direktor ZET-a Ivan Tolić, Ivan Markušić, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, direktor Čistoće Miljenko Benko, zamjenica pročelnice gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić, načelnica odjela za pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljka Rožanković Uremović, direktor građevinske tvrtke Bramgrad projekt Branko Mihaljević, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum, pročelnik Bandićeva ureda Miro Laco, glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Zdenko Antunović te nakon nagodbe osuđeni Kosić i Dodig.
Istraga u slučaju Agram pokrenuta je zbog sumnji da je gradonačelnik sa svojim suradnicima nizom nezakonitosti oštetio grad kojim upravlja godinama, osim u slučaju povezanim s predsjedničkom izbornom kampanjom gdje je zbog neplaćanja poreza na donacije primljene nakon izbora 2010. navodno oštetio i Državni proračun.
Pogodovanja, trgovanje utjecajem i druge nezakonitosti
Uz sporne donacije u predsjedničkoj kampanji Bandića Uskok tereti za pogodovanje Pripuzovom CIOS-u te Mihaljevićevoj tvrtki Bramgrad, trgovanje utjecajem pri nezakonitom zapošljavanju sebi bliskih osoba u Gradskom poglavarstvu i Zagrebačkom Holdingu, ali i nezakonito korištenje službenih gradskih automobila u privatne svrhe.
Istraga protiv Bandića u međuvremenu je proširena i nakon što je Vida Demarin, kao predsjednica upravnog vijeća Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, istražiteljima ispričala da ju je Bandić u dva navrata nagovarao da promijeni iskaz i potpiše dokument neistinita sadržaja.
Bandić je nakon toga, u ožujku 2015. vraćen u istražni zatvor iz kojega je izašao u studenome 2014. uz jamčevinu od 15 milijuna kuna koje mu je navodno posudio tadašnji odvjetnik Marijan Hanžeković te zabranu kontaktiranja sa svjedocima i nemogućnost obnašanja gradonačelničke dužnosti. U konačnici ga je u travnju 2015. na slobodu postio Ustavni sud, a omogućeno mu je i obavljanje dužnosti.
Zagrebački gradonačelnik je optužen i u slučaju Štandovi u kojemu ga tužiteljstvo tereti da je sa svojim suradnikom Ivicom Lovrićem i voditeljicom Tržnica Zagreb Zdenkom Palac udruzi "U ime obitelji" priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna, ustupajući im štandove na kojima su prikupljali potpise za referendum.