Neredi u Barceloni, Sánchez zasad protiv izvanrednih mjera

Španjolski socijalistički premijer Pedro Sánchez rekao je u srijedu da neće posegnuti za izvanrednim mjerama u pokrajini Kataloniji, gdje se treći dan zaredom zagovornici neovisnosti sukobljavaju s policijom.

Sánchez se u Madridu sastao s liderima triju najvećih oporbenih stranaka nakon što su prethodna dva dana trajali nasilni prosvjedi poslije osuđujućih presuda katalonskim političarima odgovornima za referendum o nezavisnosti 2017.

“Pozvao sam ih da održimo jedinstvo te zajednički odgovorim na ovaj izazov”, rekao je Sánchez na konferenciji za medije.

“Nasilnici u Kataloniji priželjkuju da pretjerano reagiramo i pokrenemo spiralu nasilja. No nećemo podleći toj provokaciji”, dodao je napomenuvši kako ne isključuje nijedan mogući scenarij ako se situacija pogorša.

Albert Rivera, vođa stranke centra Građani, koja je nastala u Kataloniji na protivljenju nezavisnosti, zatražio je od Sáncheza aktiviranje članka 155. ustava.

VELIKI SUKOBI S POLICIJOM Vatrene ulice u Barceloni, a u grad stižu tisuće prosvjednika

Njime bi središnja vlada u Madridu preuzela privremenu direktnu kontrolu nad autonomnom pokrajinom Katalonijom i raspisala ondje prijevremene izbore.

Taj je članak bio primijenjen 2017. nakon što je katalonska vlada bila organizirala referendum o nezavisnosti pa posljedično proglasila republiku.

Sánchez, kojega 10. studenog očekuju parlamentarni izbori u Španjolskoj, to je odbio.

„Imamo na raspolaganju zakone, ali kao što sam rekao trebamo ostati umjereni. Ta umjerenost znači snagu“, izjavio je.

 Pablo Casado, vođa Narodne stranke desnog centra, zatražio je aktiviranje Zakona o nacionalnoj sigurnosti što je blaža verzija članka 155. i čime bi središnja vlada imala ovlasti nad regionalnom vladom u Barceloni.

Sánchez je odbio i taj prijedlog no pozvao je katalonskog predsjednika vlade Quima Torru da osudi nasilje u Kataloniji. Torra se u utorak priključio jednom mirnom prosvjednom maršu no nije osudio događanja u utorak. „Ja sam uvijek uz narod“, rekao je novinarima ranije tijekom dana.

NEMIRI Kaos u Barceloni: Prosvjednici su se sukobili s policajcima

U utorak je u prosvjedima u gradovima Barceloni, Tarragoni, Lleidi i Gironi bilo ozlijeđeno 125 osoba u sukobu s policijom. U Barceloni su prosvjednici bili rušili željezne ograde nastojeći se probiti do zgrade središnje španjolske vlade koju smatraju odgovornom za presude, nakon čega je reagirala policija.

„U Kataloniji vlada strah“, istaknuo je Rivera na konferenciji za medije. „Torra više ne može biti predsjednik vlade. To je kao da za policajca imamo lopova, kao da za vatrogasca imamo piromana, tako njega kao državnika imamo za sabotažu i uništavanje infrastrukture i države“, dodao je.

Katalonska vlada pozvala je ranije tijekom dana na mirne i nenasilne prosvjede.

No u srijedu navečer u Barceloni je izbio novi sukob između prosvjednika, ogorčenih osuđujućom presudom zagovornicima nezavisnosti, i katalonske policije.

Prosvjednici se pokušavaju probiti do zgrade katalonskog ministarstva unutarnjih poslova pri čemu bacaju limenke i druge predmete na interventnu policiju. Zapaljeno je između pet i šest automobila te su se dim i vatra nadvili nad ulicama u središnjem dijelu grada.

Prije toga su se tisuće prosvjednika okupile na jednome od gradskih trgova gdje su, na poziv preko društvenih mreža,  bacali na stotine bijelih rola wc papira u zraku tvrdeći da je „još puno toga ostalo za počistiti“.

ZBOG KAZNI LIDERIMA Na aerodomu u Barceloni 45 je letova otkazano zbog prosvjeda

Prosvjed organiziraju Komiteti za obranu Republike (CDR), organizacija sastavljena od više skupina koje zahtijevaju od katalonske vlade primjenu nezavisnosti proglašene 2017. godine, te odlazak španjolske nacionalne policije i civilne garde iz Katalonije.

Ovo je treći dan prosvjeda nakon što je u ponedjeljak Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti 2017. godine kojeg je bio zabranio ustavni sud i posljedičnog proglašenja republike Katalonije. Osuđeni su zbog poticanja stanovništva na ustanak i trošenja javnog novca za organiziranje zabranjenog referenduma. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.