Nema straha: Neće nam se dogoditi scenarij Terminatora

Najveće zanimanje na poslovnim predavanjima privuklo je izlaganje bivšeg direktora informatike estonske Vlade Taavija Kotke za čijeg je mandata Estonija postala jedna od najnaprednijih digitalnih nacija na svijetu. Kotka je istaknuo da državne granice iz godine u godinu sve više gube na značaju te da prekogranično zapošljavanje i udaljeni rad rastu po stopama od 35% godišnje. Upravo iz tog razloga, estonska Vlada pokrenula je projekt e-državljanstva koji građanima drugih zemalja omogućuje da postanu e-građani Estonije.

U praksi, ovaj projekt omogućuje vam da online dobijete e-državljanstvo, te u svega nekoliko sati registirate firmu u Estoniji i počnete s poslovanjem, bez nepotrebnog gubljenja vremena po državnim institucijama, bankama, javnim bilježnicima, kupovanja državnih biljega...

Prve brojke ovoga projekta bile su impresivne - zaprimili su 33.438 prijave iz 154 zemlje, a do danas su e-građani u Estoniji otvorili više od 5000 tvrtki. Na ovoj brojci ne namjeravaju stati jer im je krajnji cilj dostizanje brojke od 10 milijuna e-Estonaca.

Kotka je na predavanju poslao i jasnu poruku hrvatskoj javnoj upravi - “prestanite pričati i odmah počnite djelovati”.

Na okruglom stolu na temu zdravstvenog sustava zaključeno je kako Hrvatska mnogo ne zaostaje za ostatkom Europe i svijeta, no neke zemlje napravile su veliki iskorak. Konzultant Miroslav Mađarić istaknuo je primjer jedne američke poliklinike koja sa svojim korisnicima komunicira putem društvenih mreža. S druge strane, naš KBC Zagreb nema niti Facebook stranicu.

Zaključeno je i kako bi kvalitetnija upotreba postojećih podataka, inovativnih ICT tehnologija i standardizacija procesa u paketu s digitalnom transformacijom korjenito mogla promijeniti zdravstvo na bolje.

Osim zdravstva, na poslovnom dijelu WinDays konferencije bilo je mnogo izlaganja i iz drugih industrija.

Stručnjak za digitalne trendove, Gabor Szabo, okarakterizirao je digitalnu transformaciju “imperativom sadašnjice” te naglasio kako ona može sniziti troškove proizvodnje do 20% te povećati profit kompanija za 15%.

U segmentu maloprodaje, istaknuto je kako se očekuje da će digitalizacija smanjiti trošak marketinga, dok će bankarski sektor zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju znatno olakšati komunikaciju s klijentima te optimizirati poslovanje.

Tako u budućnosti možete očekivati manje fizičkih poslovnica, a više internet bankarstva i online komunikacije sa svojim osobnim bankarom.

Drugog dana konferencije stručnjak za umjetnu inteligenciju, Big Datu i Blockchain, Mark van Rijmenam napomenuo je kako se danas promjene odvijaju tako brzo da trenutačno živimo u eksponencijalnom vremenu te da je Bitcoin “osuđen na neuspjeh” jer je spor, skup, centraliziran i negativno utječe na okoliš. S druge strane, napominje kako je on ujedno izuzetno siguran zbog disperzivnosti - njegovo hakiranje gotovo je nemoguće s obzirom da ga u svom vlasništvu ima više od milijun korisnika.

Prema Markovom izlaganju - podaci su danas strateška imovina svakog poduzeća, a uz daljnji razvoj umjetne inteligencije (UI) njihova važnost postati će i još značajnija. Naglasio je i kako se umjetne inteligencije ne treba bojati, scenarij iz “Terminatora” nije izgledan. Štoviše, UI će čovječanstvu omogućiti da postane još pametnije, a svega 5% radnih mjesta moglo bi zbog nje biti ugroženo.

Na svom izlaganju potvrdio je to i izvršni urednik specijaliziranog magazina Wired, Jeremy White navodeći brojne primjere u kojima će UI uskoro omogućiti poduzećima značajnu prednost pred konkurencijom uz veliko smanjenje troškova.

UI, big data i cloud bili su i glavne paradigme tehnološkog dijela WinDaysa na kojem su svoje primjere poboljšanja poslovnih procesa demonstrirali Podravka, Carinska uprava, Ministarstvo graditeljstva...

Tijekom tehnološkog dijela konferencije istaknuto je kako su Softver i IT usluge najbrže rastući hrvatski izvozni proizvodi. Točnije, unazad četiri godine ovaj je sektor rastao za 6%, a za očekivati je kako će već sljedeće godine rasti za novih 6%, odnosno njegov ukupan doprinos hrvatskom gospodarstvu je oko 2.5 milijarde dolara.