Odbor za obranu odlučio: Sabor treba podržati odlazak vojnika u Njemačku, SDP protiv

Sjednica Saborskog odbora za Obranu i ovaj put je prepuna. Osim članova Odbora, ljudi iz MORH-a i predstavnika PRH Milanovića, u prostoriji su se nagužvali i saborski zastupnici poput Hrvoja Zekanovića, Nikole Mažara. Mislava Hermana, Maksimilijana Šimraka, Ivane Kekin, Ante Sanadera, Majde Burić, Zdravka Bušić, Marka Pavića, Danice Baričević, Željka Reinera, Marije Selak Raspudić i Zvonimira Troskota. Miro Bulj je zadnji put dobio tri opomene i izgubio je pravo sudjelovanja u raspravi pa se na nastavku sjednice nije ni pojavio. Od predstavnika PRH Milanovića, za stolom je sjedio sam Orsat Miljenić, za ostale nije bilo mjesta pa su sjedili sa strane.

Sjednica je započela zaključkom da su prvu točku raspravili, a riječ je o misiji NSATU-a koju predsjednik Milanović ne podržava i odbija potpisati. Josip Đakić, Ante Deur i Nikola Mažar su dobacivali da su to raspravili bez kvoruma. Bauk je dodao da će se i o tome glasati tako da nema panike. 

Prva od mnogih replika je replika Marije Selak Raspudić, koja je pročitala Milanovićeve citate  tome da netko obmanjuje javnost izjavama da su NATO vojnici na ukrajinskom teritoriju. 

- Riječ je o sigurnosno izrazito osjetljivoj temi, a nas naš vrhovni zapovjednik obmanjuje. Molim da se osvrnete je li ovo sigurnosna ugroza za Hrvatsku u smislu hibridnog ratovanja - rekla je. 

Anušić joj je potvrdio da je Milanović kontradiktoran. 

- Otkrio je klasificirane podatke o oružanim snagama RH. Kad govorimo o njegovim izjavama, i izjave njegovih savjetnika, su u pravilu neistinite i gubimo izričaj kako ih nazivati. Prešle su u granicu odgovornosti jer ono što govore je neistina koja uzrujava i dezinformira hrvatsku javnost. Nikakve dodatne ugroze nema za Hrvatsku, Hrvatska je već neko vrijeme u hibridnom ratu i upravo ove aktivnosti sprječavaju, ne daj Bože, takve aktivnosti na hrvatskoj granici - odgovorio je.

Javio se Nikola Mažar i naglasio kako Kundida nema iako ga je Odbor pozvao.

- Vrše li političku otmicu oni koji ga pozivaju da stručno objasni ili oni koji mu brane dolazak - pitao je. 

Zekanović je pitao je li ovo ugroza za rad hrvatske vojske. 

- Da, nepoštivanje Sabora, u kojeg su svi dužni doći jer je Sabor predstavnik volje naroda, predsjednik države je spriječio čovjeka da dođe koji je pozvan, kad govorimo o nepoštivanju institucije Sabora, kao i nepoštivanje Ustava prije nekoliko mjeseci, da. Upravo je predsjednika, kad je bio premijer, poslao vojnike u Afganistan. Sada ova dva časnika, ne idu u Afganistan ni Ukrajinu, nego u Njemačku - rekao je Anušić. 

Nastavila su se pitanja, pa je tako Marko Pavić pitao što ministru kažu strani kolege, je li Hrvatska nepouzdan partner, zbog komunikacije predsjednika Milanovića. Pitanje za ministra Anušića je imala i Ivana Kekin iz Možemo. 

- Puno je dezinformacija, jedna od njih je da su sve zemlje osim Mađarske odobrile sudjelovanje u NSATU misiji. Mene zanima, može se na puno načina sudjelovati, koji broj članica je poslao svoje časnike u logistički centar? Napominjem da je njemački ministar rekao da ih je poslalo tek devet - rekla je.

- Samo Mađarska je decidirano rekla da neće sudjelovati u toj misiji. I upravo je zato ova rasprava. Kad govorimo o konkretnim zemljama, one će do kraja godine u svojim parlamentima to donijeti. Nijedna zemlja nema problem s time da šalje svoje vojnike, a koji je broj zemalja, ta je informacija klasificirana - rekao je Anušić. 

Benčić je ponovila dio pitanja. 

- Na koje sve načine se može sudjelovati u misiji? Drugo pitanje, do kada će se znati koje sve zemlje šalju časnike? I mislite da će sve zemlje pristati? I ne možete nam to reći - pitala je. 

- Ne, zemlje koje odluče sudjelovati u NSATU će donijeti te odluke do kraja godine. Broj zemalja i časnika se ne može komunicirati jer je to klasificiran podatak. Do kraja godine će se donijeti političke odluke koje sve zemlje idu. Do sad je samo Mađarska rekla decidirano da neće. Na sastanku ministara su se svi dogovorili da će sudjelovati, u Washingtonu je donesen zaključak da idu svi i sve su se zemlje složile. Ja sjedim tamo i Milanović ne govori ništa protiv te misije. Vraćamo se u hrvatsku, 6.10. jedna izjava, 21.10. druga izjava. Ne znamo i ne možemo govoriti o broju ljudi koje će slati druge države, do kraja godine će se donijeti političke odluke - rekao je. 

Pet minuta za odgovor je imao Orsat Miljenić u ime predsjednika Milanovića. 

- Ovo što smo danas čuli i što je ministar izložio, ja se mogu samo složiti. Predsjednik podržava aktivnosti NATO-a, povećanje naših pripadnika, u kojim misijama? U onim misijama koje se odnose na uspostavu ili čuvanje mira. I to je bitna razlika od ove NSATU misije koja pruža logističku podršku zaraćene strane. Kako je zastupnik Reiner rekao, da se Hrvatska stavi ja stranu Indije ili Pakistana, sudjeluje u ratu. Da se stavi na stranu Izraela, sudjelujemo i ratu. Mi šaljemo hrpu opreme i novca, i to je nas doprinos NATO-u i tako će ostati. Predsjednik podržava NATO misije. Međutim, Ukrajina nije članica NATO-a i ne postoji obveza pomaganja. U Washingtonu je donesena odluka da NATO osniva misiju. I zašto bi PRH bio protiv toga da svaka zemlja sama odluci slati vojnike? Podsjetit ću vas na misiju Kafor. U ovom trenutku osam zemalja ne sudjeluje jer su tako odlučile. I što sad, one izlaze iz NATO-a? Pa ne. PRH nikad nije govorio o tome da naši vojnici idu u Ukrajinu. Međutim radi se o misiji potpore zaraćene strane i nije bitno gdje ste ako sudjelujete. To ne govorim ja, to su osnove međunarodnog prava. On je govorio o NATO vojnicima, ne o hrvatskim vojnicima.  Govorite o Kundidu. Da. Ako se zatvori sjednica na kojoj on može govoriti o tajnama, doći će. Ali izlagati načelnika da ga se javno pita da govori stvari koje ne smije, tome se načelnik neće izlagati. I to će tako ostati narednih pet godina. Htjeli vi to ili ne. Broj vojnika vam ide u raspravu u Sabor. Ide javno. Dakle nije istina da je to klasificiran podatak. Što se tiče Afganistana, da, tada smo ulazili u NATO, bile su okolnosti drugačije. Podsjetit ću vas da je PRH povukao, a vas premijer podržao, među prvima vojnike iz Afganistana i time izbjegli žrtve. Ovo su užasno ozbiljne teme. O njima se ne može i ne treba razgovarati paušalno. Hrvatska Ukrajini pomaze dobrovoljno. Jer to hoće. U ovom trenutku pomoć je vojna i humanitarna. Ukrajina je napadnuta, međutim PRH je stava da hrvatski vojnici neće sudjelovati u tom sukobu. Na vama je što će biti, Sabor ima zadnju riječ. Ako se ovaj Odbor osigura da Kundid može raspravljati o klasificiranim informacijama koje ima, on će doći. Nekidan ste zatvorili sjednicu na kojoj se raspravljalo o nabavi tehnike. Ovu sada ste otvorili, na kojoj se ne može raspravljati o istini jer se ne može o klasificiranim podacima - rekao je. 

Javila se Sabina Glasovac. 

- Gospodine Miljenić, spomenuli ste da PRH, načelnik, premijer i ministar imaju informacije koji bi trebale bitno utjecati na glasanje u Saboru. Predsjednik ovog Odbora je predložio da ova sjednica bude zatvorena kako bi zastupnici dobili sve informacije, a zastupnici Đapić i Deur su bili protiv. Većina je izglasala da ova sjednica bude otvorena - rekla je. 

Đapić joj je dobacivao da laže, a ona njemu da je sjednica bila javna, da je sve dokumentirano i da se ne sjeća što je govorio. Bauk je Miljenića pitao, s obzirom na nekakvu informaciju od 23. rujna ove godine koju zastupnici ne znaju, a predsjednik Milanović ju spominje, kako bi glasao. 

- Da sam saborski zastupnik, ne bih znao što sad znam i ne bih mogao glasati. Da sam saborski zastupnik, očekivao bih i tražio od predlagatelja da mi predoči sve informacije, one koje može na javnoj sjednici, one koje ne može, da traži zatvaranje sjednice i da me upozna s tim. To je na dušu predlagatelja, politička odgovornost je tu - rekao je. 

Selak Raspudić je podsjetila Bauka da ga je zatražila da se razjasne izjave PRH o NATO i hrvatskim vojnicima u Ukrajini. 

Pet minuta je imao Ivan Anušić. 

- Ovo što ću sada pročitati razriješit će dileme i demantirati PRH i njegove savjetnike. Zatražio sam da me načelnik Kundid izvijesti o svim detaljima i činjenicama o NSATU operaciji. Molim da, kad ovo pročitam, da se novinarima da izvješće. 'Vojni odbor NATO dao je zadaću da izradim operativni plan za provedbu aktivnosti NSATU. Do kraja 2024. Navedeni plan predviđa tranziciju i objedinjavanje sadašnje pomoći Ukrajini. NSATU slijedi proceduru misije izvan članka 5. Posebno je naglašeno da NATO nije niti će postati strana u oružanom sukobu kao posljedica ove aktivnosti. Provedba je isključivo na teritoriju NATO zemalja.' Evo i informacija opisa misije: NSATU  koordinira obuku i organizira opremanje Ukrajine, navedeno se provodi kroz razvoj snaga, koordinacija opremanja i logistika opremanja. Očekuje se kako će u toj aktivnosti sudjelovati približno 700 pripadnika vojski zemalja NATO pakta. Doprinos oružanih snaga RH bile bi sljedeće: stožerni časnik iz područja logistike i stožerni časnik iz područja planiranja.' - pročitao je Anušić. 

Nakon čitanja ovog dokumenta, HDZ-ovi zastupnici i partneri su zapljeskali, a kopije su se podijelile novinarima i zastupnicima. Mislav Herman pitao je zašto su im zbog ovoga trošili dane i sate života.

- Sad se postavlja pitanje zašto predsjednik i njegovi savjetnici 15 dana ne govore istinu. Sad kad imate crno na bijelo odgovor načelnika OSRH, izvolite i demantirajte njega, kako ste i mene - rekao je Anušić. 

Ostojić mu je odgovorio da su samo oni radili igrokaz.

- Zašto danima plačete da vam treba Kundid? Ovo ste nam mogli odmah reći. Nitko nam neće govoriti kako ćemo mi odlučivati. Na prošlom Odboru nam je ministar uskratio informacije jer je otišao  - rekao je Anušiću. 

Gabričević ga je ispravio da ministar nije na sjednici 17.10. imao ove podatke, nego tek 19.10. 

- Ovo je zaista s Pantovčaka udar na zakonodavnu vlast. Mene ne zanima gdje, tko, kad, što radi. Ali ovdje je ugrožena nacionalna sigurnost - rekao je. 

- Nije valjda da se načelnik glavnog stožera s ministrom samo dopisuje. Pokušavam upozoriti, sve ovo što ovdje piše nam je ministar mogao reći. Ne da bježi i radi cirkus. Političar je mogao ovo objasniti kao predlagatelj - rekao je Ostojić. 

Miljenić je pročitao izvješće PRH. 

- U informacijama o NSATU misiji  dobivene su i određene klasificirane informacije. Riječ je o informaciji od 23. rujna. O toj informaciji se ne može raspravljati javno. Ta informacija može biti bitna za donošenje odluke. Tu informaciju imaju ministar, predsjednik Vlade, PRH i Načelnik Kundid. Pa čega se bojite? Zatvorite sjednicu, Kundid će tu doći i odgovoriti na vaša pitanja. Zašto ne date zatvorenu sjednicu? Da se ne bi rekla istina. Predsjednik je rekao da je ta informacija relevantna. Ili hoćete dobiti punu informaciju, pa zatvorite sjednicu i dajte čovjeku da kaže što ima. Ili nećete. Kundida ne možete dovesti na javnu sjednicu i u tome je politikantstvo i zlouporaba hrvatske vojske. Hajdemo govoriti konkretno. Postoji li informacija ili ne postoji? Evo ministar ju zna, neka kaže ima li informacije ili ne - rekao je Miljenić. 

Nakon tri sata, članovi Odbora za obranu su napokon glasali o tome hoće li Odbor predložiti Saboru da izglasa odluke. O svakoj točki su glasali posebno. Od 14 točaka, 12 je došlo uz podršku Predsjednika Republike. Od 13 članova Odbora, prisutni su bili Arsen Bauk, Ante Deur, Ivan Budalić, Josip Đakić, Veselko Gabričević, Sabina Glasovac, Tomislav Josić, Josip Jurčević, Darko Klasić, Ranko Ostojić, Nataša Tramišak i Marin Živković. Miro Bulj nije došao. 

U svih 12 točaka, Odbor je izglasao da se Saboru predloži da podrže odluke, 11 zastupnika je bilo za, a Jurčević je bio suzdržan u svakoj. 

Točka o NSATU misiji u Njemačkoj u sklopu koje bi se pomagalo Ukrajini bila je zadnja na redu, nakon pauze od pet minuta. Bauk je predložio zatvaranje tog dijela sjednice, no samo je pet glasova bilo za i zato je sjednica ostala otvorena.

- Do sada je u mirovnim misijama u inozemstvu sudjelovalo oko 11 tisuća hrvatskih vojnika. Trenutno su u sedam. Vlada predlaže sudjelovanje hrvatske vojske u novoj NATO misiji koja je izglasana u Washingtonu. Podsjetimo da je hrvatski parlament među prvima usvojio deklaraciju o Ukrajini. Podržali smo mjere ograničavanja Ruske federacije, pomogli smo s oko 200 milijuna eura, nastavljamo pomagati Ukrajinu. Ova misija dolazi uz naglasak da NATO vojnici neće sudjelovati u sukobu, ali će preuzeti aktivniju ulogu u potpori Ukrajini - započeo je izlaganje ministar Anušić. 

Naveo je da je PRH imao priliku usprotiviti se u Washingtonu ali nije i da je sad odbio dati potpis da hrvatski vojnici odu u misiju u Njemačku. 

Nakon njegovog izlaganja, javilo se pet zastupnika s replikama. Prvi je Ante Deur. 

- Trebamo konstatirati da ovo nije nikakav odlazak u rat, da smo doživjeli napad predsjednika države na institucije iza kamera, još jednom je pokazao strah, još jednom je pokazao da ne poštuje Ustavni sud, Ustav, Dan državnosti, da ne poštuje vrijednost koja se od njega očekuje kao PRH. Zato tražim od zastupnika SDP-a, među kojima ima hrabrih ljudi, da se odupru njegovim idejama - rekao je Deur. 

Javila se potom Selak Raspudić.

- Smatram da je protuustavno da se od zastupnika skriva, kao što insinuira PRH, nešto što je bitno za njihovu ulogu. Pozivam i njega, i Vas ministre, da se razriješi ova situacija. Da se do samog glasanja u Sabru dostavi ta klasificirana informacija da vidimo o čemu je riječ. Premda ja osobno ne vjerujem PRH, da ne ostane ništa visiti u međuprostoru. Molim Vas ministre, da ju dostavite Hrvatskom saboru prije nego glasamo - rekla je. 

Anušić joj je odgovorio da ne skrivaju ništa.

- Sve informacije koje imamo smo dali, nisam pobjegao s odbora, nego nismo htjeli nastaviti u tom sastavu. Sad sam iznio informacije i činjenice koje su u ovom trenutku najrelevantnije. Ovo je političko tijelo. Zato sm i tražili da dođe načelnik Glavnog stožera i kaže što je. Njemu je zabranjeno doći da opovrgne laži PRH. Ali evo, poslan je dopis i ja sam ga pročitao. Kad govorimo o klasificiranoj informaciji. Ovo nije dječja igra, ovo nije tržnica na kojoj ćemo se nabacivati brojem vojnika, imenima vojnika i njihovoj spremnosti. Vama security clearance brani da znate tu informaciju - rekao je Anušić. 

Selak Raspudić je odgovorila da je opet došlo do kontradiktornosti. 

- Vi kažete da ne možemo znati informaciju koja bi nam mogla biti relevantna, PRH spominje da se sazove zatvorena sjednica tako da možemo saznati tu informaciju. Molim da se ovo razjasni - rekla je. 

Ivana Kekin je pitala zašto je posebno u odluci stavljeno nacionalno ograničenje.

- Stavljeno je da se ogradimo od sumnji u javnom prostoru. I sam NATO ima zabranu da njihovi vojnici odlaze van članica NATO-a. Mi smo još jedanput radi sigurnosti, dojma i informacije javnosti donijeli nacionalno ograničenje da naši vojnici ne mogu iz Njemačke - rekao je Anušić. 

Kekin mu je odgovorila da to upravo diže sumnju jer 'za svaki slučaj' znači da postoji scenarij u kojem se odlazak vojnika može dogoditi. 

Anušić je rekao da on ima tu klasificiranu informaciju ali ne znači ništa. 

- Propituje se zašto smo stavili nacionalno ograničenje, ali se ne preispituje zloupotreba obavještajne službe i informacije koje se plasiraju na nekim portalima i u tiskovinama. Mi smo to nacionalno ograničenje stavili tako da vama, saborskim zastupnicima, bude jasnije, i da nas ne propitkujete to sto puta - rekao je. 

Bauk je rekao da je shvatio da bi vojnici drugih zemalja mogli ući u Ukrajinu.

- Je li to obmana, istina ili mi ne možete odgovoriti na to pitanje - pitao je. 

Anušić je rekao da ne može u ime drugih država i vlada govoriti gdje će završiti vojnici drugih zemalja.

- NATO ima jasna graničenja kad je riječ o tome gdje vojnici mogu ići i gdje se mogu naći - rekao je. 

Živković iz Možemo je rekao da ne pitaju klasificirane podatke nego koliko je zemalja do sad donijelo odluku da šalju vojnike u Njemačku. 

- Devet zemalja je donijelo odluku, jedna zemlja je rekla da neće, a ostale će donijeti odluke do kraja godine - rekao je Anušić. 

Kekin mu je odgovorila da se ne znaju kakve će biti odluke drugih zemalja, a Anušić da su se sve zemlje složile u Washingtonu i da će provesti dogovor. 

- Prije svega, teško je vjerovati da je predsjednik, koji je dodira s ratom imao samo pri onom padu s Patrie, taj koji štiti ratnog heroja Kundida od jednog pitanja. NATO savez nije tajan, i gospodine Miljeviću, optužujete li vi NATO savez da ima informacije koje su u suprotnosti s onim o čemu bi mi ovdje trebali glasati? Jer onda moramo izaći iz NATO saveza - rekla je. 

Miljenić je odgovorio da joj neće odgovarati na nešto što koristi u kampanji. 

- Imat ćemo izbore u 12. mjesecu, ako narod misli da predsjednik radi dobro, odabrat će njega. Ako ne, izabrat će nekog drugog. On, za ovo što predlaže, će snositi političku odgovornost - rekao je. 

Selak Raspudić mu je odgovorila da je sad opet utvrdio da je pitanje politike, a ne činjenica. Dobila je zadnju opomenu i napustila je sjednicu. 

- Bacate nam vodene bombe da postoje klasificirane informacije o kojima mi ovdje nećemo glasati niti raspravljati u Saboru. Trenutno sudjelujemo u četiri NATO operacije - rekla je Nataša Tramišak Miljeniću. 

Miljenić joj je odgovorio da je nevjerojatno da ih zanima samo ono što Kundid ima za reći o misiji u koju idu dva časnika. Nastala je rasprava između Bauka i Deura. 

- Ti puštaš Miljenića jer ne smiješ reći ono što misliš - rekao je Deur.  Bauk mu je odgovorio da nema potrebe za njegovom intervencijom. 

Nakon replika, počela je rasprava. Prvi je Josip Đakić koji je čitao izjave Zorana Milanovića o ratu, ulasku Finske u NATO, o upetljanosti Amerikanaca u rat, o sankcijama i o Ukrajini. Sveukupno je to 20 izjava. 

- 20 teza koje govore jasno o njegovoj proruskoj plitici i zbog svega toga on ni danas ne daje suglasnost na ovu misiju koja je puno manje opasna od ostalih misija s kojima je suglasan. Ovo su sve stvari koje govore o njegovoj temeljnoj proruskoj politici u njegovom mandatu - rekao je Đakić. 

Ostojić mu je rekao da se treba pitati kako su klasificirane informacije dospjele u medije. 

- Možda ste vi kao GGR, ili Grlić Radman, kad je čitao poeziju s Lavrovom, trebate to čitati - rekao je. 

Đakić je ponovno pohvalio Tonina Piculu i njegove izjave da se ne slaže s Milanovićem.

- Nemojte biti još jedan u nizu manipulatora koji prikazuju javnosti da je Milanović zaštitnik hrvatskog naroda. Ne, on je još jedan u nizu proruskih političara koji koristi svoj položaj kojeg je slučajno dobio - rekao je. 

Ostojić mu je odgovorio da nije Milanović sluga.

- On je dobio povjerenje velike većine građana i ne možete vrijeđati sve one koji su izabrali predsjednika, kojeg se pet godina ignorira i kojem se ne da da radi. Nije pristojno. Ja to nikad nisam govorio o Kolindi Grabar-Kitarović, prema tome, molim vas - rekao je. 

Javio se Deur.

- Znamo za gospodina Miljenića da je vrhunski manipulator. I zamislimo sad da radi za interes Hrvatske. Ne, ne radi to. Moramo se zapitati zašto sve ovo što PRH radi, radi. Zašto to radi? Čiji su to interesi? Čitamo ruske portale koji o Milanoviću pišu kao o heroju. Danas pokušava gospodin Miljević toliko zavrtjeti priču, zamutiti vodu. I sad imamo nekakvu tajnu. Koju Miljenić govori kao 'Ej, Hrvati, imamo tajnu!'. Kako to povjerovati čovjeku koji mijenja iz dana u dan odluke? I onda pošalje najvećeg manipulatora u Uredu predsjednika da vrši promjenu lopte? To su nacionalni interesi. Ne možete to raditi. Ja znam da nemate odgovornost. Poštujem to. Ali ova Vlada je dobila treći mandat. Vi ste ostavili nered, opasno je da nas obmanjujete. O kakvoj tajnosti pričate? Imamo dva odvjetnika koji idu u Njemačku. Koja nije opasnija od Libanona. Koja je to predsjednikova zadaća da brani ovu misiju? Ponašate se kao baje, zabranjujete Kundidu da dođe pred najvažnije zakonodavno tijelo u državi. Zatočili ste predsjednika odbora Bauka, iskoristili ste ga da ne može kvalitetno voditi sjednicu. Zašto pretvarate istinu u laž i obrnuto? Stvara se u javnosti kriva slika - rekao je. 

Ostojić je rekao da postoji tajna. 

- Žao mi je što vrijeđate ministra Anušića, koji je rekao da postoji klasificirani dokument. Glasali ste protiv zatvaranja sjednice da saznamo što je to. U Ustavu piše da Vam je Zoran Milanović vrhovni zapovjednik vojske, ne mogu vjerovati da toliko divno i krasno pričate o vojsci, a njega vrijeđate - rekao je. 

Deur je rekao da ne dovodi u pitanje poziciju PRH jer je to institucija za koju su branitelji ginuli, ali da dovodi u pitanje to što on radi. 

- Promislite kao što je Tonino Picula promislio, da nije sve što Zoran Milanović kaže dobro - rekao je Ostojiću. 

Arsen Bauk je rekao da zastupnici SDP-a neće na Odboru za obranu glasati za to da se Saboru predloži da podrže prijedlog Vlade da hrvatski vojnici idu u NSATU misiju. 

- Pokazujete još jednom da ste slaba karika ovog Odbora i vjerujemo da ste pali pod obmane predsjednika države koje je danas iznio Miljenić - rekao mu je Deur. 

Bauk je dao na glasanje Prijedlog odluke za davanje upute Saboru da podrži prijedlog odlasku vojnika NSATU. Sedam glasova je bilo za, jedan protiv i dva suzdržana. Deur je odmah nakon glasanja nekome telefonom javljao o rezultatima glasanja. 

Bauk je predložio da se pozove PRH i premijera da sazovu Vijeće za nacionalnu sigurnost. 

- Ovo tijelo nema te političke ovlasti. Ovo je uvreda ovom odboru, još jedna situacija iz koje je vidljivo da se od odbora traži da donese odluku za koju nema ovlasti. To je ono što predsjednik Odbora Bauk dopušta, nešto što je došlo iz kuhinje Milanovića, Miljenića i ostalih. Nema potrebe da se radi ovakav cirkus na Odboru za obranu - rekao je Deur. 

Bauk mu je rekao da Odbor može donijeti zaključak da nekoga pozove, a taj kojeg se poziva može odbiti. 

- Članak 165., Odbor može zauzimati stajališta i mišljena - rekao je Bauk. 

Deur je očekivao da dođe Milanović umjesto Miljenića. 

- Zamislite radosti moje - rekao je. 

Miljenić i ostali izaslanici PRH Milanovića su napustili sjednicu jer ih se daljnja rasprava ne tiče. 

- Ako vam je svejedno što nema smjernica za rad sigurnosno obavještajnih službi i ako mislimo da je u redu da takve stvari koje su Ustavom propisane, ne funkcioniraju, onda tako izglasajte. Vijeće za nacionalnu sigurnost se mora sazvati, trpe li oni jedan drugoga ili ne. Ovo nije skidanje odgovornosti sa Sabora nego poziv najodgovornijih da se sastanu. Tko je taj tko odbija da se razgovara na mjestu gdje se treba razgovarati, s ljudima koji u tome sudjeluju - rekao je Ostojić.