Cesta koju je nenadano preplavila gužva ili tuđi prometni prekršaji u našoj blizini, kao i crvena svjetla na semaforu dok kasnimo, samo su neke od sitnica koje nam lako mogu "dignuti tlak". Sve je više vozača koji za volanom viču na ostale i komentiraju lošu vožnju, pa često sjedaju na trubu. 

Jedno zanimljivo istraživanje koje je provela američka neprofitna organizacija za sigurnost u prometu AAA Foundation, o prometnim nesrećama koje su dovele do nasilja, pokazuje da incidenti povezani s bijesom na cesti i namjernom rizičnom vožnjom dovode do čak 56% prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama. Istraživanje također pokazuje da su razlozi za ljutnju u prometu često trivijalni, kao situacija u kojoj nas netko ne pusti u svoj trak ili nam se previše približi svojim automobilom. 

Isto tako, jedno istraživanje tvrdi da je bijes u prometu povezan s količinom svakodnevnog stresa koji pojedinac proživljava, kao i s nekanaliziranom ljutnjom, koja ne mora biti povezana s prometom, no može se dogoditi svima i često proizlazi iz straha.

Međutim, nije bijes koji ponekad osjećamo tijekom vožnje jedina situacija koja nas može izbaciti iz takta. Uz to, situacije poput zatvorenih dijelova grada zbog radova, rušenja aplikacija ili zaustavljanja filmova usred napete scene zbog loše internetske veze, složit ćete se s tim, mogu nas također dovesti do ludila. 

Ljudima treba osjećaj sigurnosti

Jedna od najčešćih neugodnih emocija koje se mogu javiti u uobičajenom danu je i anksioznost. Javlja se zbog mnoštva različitih vanjskih i unutarnjih podražaja, a jedan od njih je nesigurnost u budućnost i razvoj događaja koje ne možemo predvidjeti. 

- Temelj ljudskoga psihološkog blagostanja je da osjećamo sigurnost o tome što će se dogoditi u budućnosti ili da imamo dio kontrole nad onim što će se dogoditi - otkrila je američka psihologinja dr. Michelle Davis u jednom istraživanju.

- Kad se stvari čine neizvjesnima (u smislu da nismo sigurni što će se dogoditi), te izvan naše kontrole (u smislu da ne znamo kako ili hoćemo li to moći riješiti), skloni smo osjećati stres - kaže.

Što je 'strah od propuštanja'?

Uz situacije iz vanjskog svijeta koje nas mogu odvesti u crveno, puno ih se može dogoditi i u online svijetu. Rušenje aplikacija ili spori internet, kao i loš Wi-Fi, može nas dovesti do velike frustracije, ali i do odnedavno popularnog FOMO-a (fear of missing out) - strah od propuštanja. On može biti vezan za društvene mreže i strah koji se javlja kad ne znamo što je novo i što se događa jer ne možemo do interneta ili mobilnog telefona. Isto tako, spori internet može nas razljutiti ako nam "zašteka" omiljena serija.

Iako može zvučati apstraktno, činjenica je da zbog korištenja društvenih mreža svakodnevno gledamo što drugi ljudi rade i osjećamo se kao da sve to propuštamo jer ne sudjelujemo. Kraticu FOMO upotrebljavaju psiholozi u engleskom govornom području još od 2004., ističe World Journal of Clinical Cases: 

- FOMO uključuje i percepciju propuštanja, što izaziva anksioznost i kompulzivna ponašanja, poput provjeravanja i osvježavanja stranica, kako bi se održale društvene veze. To je usko povezano sa strahom od društvene isključenosti ili ostracizma, koji je postojao mnogo prije društvenih medija - objasnila je psihologinja s Harvarda Natalie Christine Dattilo za Forbes.

Kako smanjiti negativne osjećaje?

Negativne emocije sprečavaju nas da razmišljamo i ponašamo se racionalno te da sagledamo situacije onakve kakve uistinu jesu. Kad se to dogodi, skloni smo vidjeti samo ono što želimo vidjeti i sjećati se samo onoga čega se želimo sjećati. To samo produljuje ljutnju ili tugu i sprečava nas da uživamo u životu. Što dulje ovo traje, problem postaje sve ozbiljniji.

No postoje neki savjeti o tome kako se suočiti s negativnim emocijama. Prije svega, pokušajte biti razumni i prihvatite da su loši osjećaji povremeno neizbježni i razmislite o načinima da se osjećate bolje. Duboko disanje uvijek će vam pomoći u stresnim situacijama i dati vam trenutak da razmislite. Mnoštvo situacija koje nas uzrujavaju mogu se dogoditi jer zaključujemo naprečac i izgovorimo neke nepromišljene riječi, zbog čega sukob eskalira.

Razmislite što vas u danu "dovodi u crveno" i kako možete preduhitriti vlastitu reakciju - biti spremni pretrpjeti gužvu, bolje iskomunicirati problem, naći sebi zanimaciju dok čekate ili riješiti problem sporog interneta prelaskom na novog operatera.

Ne morate strahovati od loše internetske mreže i rušenja aplikacija uz A1 fiksnu mrežu, koja je na putu da iduće godine omogući gigabitni priključak u 70% hrvatskih kućanstava, odnosno njih čak milijun.