Prema riječima jedne majke iz Zagreba, kašnjenje u govoru bilo je jedan od prvih znakova kako je vrijeme pred ekranima štetno utjecalo na njezina sina. Svi su joj govorili da ne brine i da dečki obično kasnije progovore. Ali da nešto ipak nije bilo u redu, shvatila je kad je sin najprije progovorio na engleskom jeziku.

'Ustanovljeno je da zaostaje u razvoju'

Doznavši da na neku djecu čak i pola sata na dan provedeno pred ekranima može vrlo negativno utjecati, naša sugovornica i njezin suprug odlučili su ukinuti svojem trogodišnjaku sve ekrane te su se brže-bolje obratili za pomoć logopedu i edukacijskom rehabilitatoru. Nažalost, ustanovljeno je da im sin zaostaje u razvoju za vršnjacima te da ima poteškoća s grafomotorikom, govorom i kratkom pažnjom.

- Ne mogu tvrditi da su samo ekrani odgovorni za kašnjenje, ali vjerujem kako bi situacija bila mnogo bolja da ih nije uopće gledao. Nadam se samo da smo na vrijeme uočili problem te da će do polaska u školu sve biti u redu. Za sada mu doziramo gledanje ekrana. Tek ponekad dopustimo mu neke crtiće, ali obavezno na hrvatskom jeziku i, prema savjetu logopeda, komentirajući radnju crtića s njim, tako da to ne bude puko buljenje u televizor nego da aktivno sudjeluje u gledanju - objasnila nam je sugovornica.

U štetnost prekomjernoga korištenja ekrana uvjerila se i majka iz Osijeka čija je 14-godišnja kći, prema njezinu mišljenju, potpuno ovisna o mobitelu.

- Uz pomoć Googleove aplikacije Family Link pokušavamo joj limitirati vrijeme i blokirati određene aplikacije kako ne bi cijeli dan bila na mobitelu. Dnevni limit koji smo postavili je dva i pol sata, nakon čega joj se uskraćuje mogućnost korištenja svih aplikacija osim poziva - objašnjava majka, čija je kći do sada uspjela pronaći svakakve načine da "zezne" aplikaciju i roditelje. Ulazila im je u mobitele i micala limite dok nisu gledali ili je pronalazila stare mobitele pa ih skrivećki koristila dok su svi spavali.

- Ona jednostavno ne može shvatiti da nije normalno 'visjeti' na mobitelu po pet i više sati na dan te da to šteti njezinu zdravlju. Trajno oduzimanje mobitela za današnje generacije, nažalost, nije opcija jer su njihov društveni život, kao i škola, vezani upravo uz taj uređaj. Cijela situacija me brine, ne znam kako tome stati na kraj - iskreno kaže ova majka.

Pozitivne strane, ali i rizici u online svijetu

I čini se da je ova majka s pravom zabrinuta jer, kako nam objašnjava izv. prof. dr. sc. Dora Dodig Hundrić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, problemi s prekomjernim korištenjem interneta (kod djece i mladih to su najčešće ovisnosti o videoigrama i društvenim mrežama) mogu dovesti do raznih zdravstvenih problema, poput promjena u ritmu, regulaciji apetita i sna te psihosomatskih oboljenja. Također mogu uzrokovati psihosocijalne probleme, kao što su teškoće u kontroli vlastitog ponašanja, izolacija, problemi u akademskom i školskom funkcioniranju, konflikti s bliskim ljudima, problemi mentalnog zdravlja, uključivanje u druga rizična ponašanja i slično.

Kako ne bi došlo do razvoja adiktivnog ponašanja i štetnih posljedica koje se s tim pojavljuju, pitali smo profesoricu koliko bi vremena preporučila roditeljima da dopuste svojoj djeci da provode pred ekranima.

- Vrlo je teško točno reći koliko je vremena u online svijetu prihvatljivo za određenu razvojnu dob, posebno jer se internet koristi u različite svrhe, pa ne možemo na isti način promatrati vrijeme utrošeno na obrazovanje, edukaciju, učenje neke nove vještine, odnosno konstruktivno provođenje vremena online te, primjerice, pasivno konzumiranje sadržaja na društvenim mrežama bez neke svrhe i cilja. Drugim riječima, ključno je kako koristimo internet, a ne samo koliko - upozorava. Što se same dobi tiče, djecu predškolske dobi je potrebno minimalno izlagati ekranima, gledati zajedno s njima, kada gledaju paziti da to budu edukativni sadržaji prilagođeni njihovoj dobi. Kako dijete raste, raste i sloboda koju ima u korištenju, ali primjerice dob od 13 godina kao minimalna dob za korištenje društvenih mreža je s razlogom tako definirana.

Premda internet ima mnoge pozitivne aspekte, ne smijemo zanemariti niti rizike kojima su svi, a posebno djeca i mladi, izloženi. Među najčešćim negativnim aspektima profesorica izdvaja mogućnost zlouporabe osobnih podataka, širenje dezinformacija i lažnih vijesti, pri čemu je tu poseban rizik za djecu i mlade rizik od izloženosti sadržajima kojima se promoviraju nezdravi i opasni oblici ponašanja (samoozljeđivanje, izazovi, poremećaji hranjenja, ovisnosti, govor mržnje) te elektronično nasilje.

- Sva ova rizična ponašanja mogu imati izuzetno štetne posljedice za djecu i mlade, a osim toga izazov su i za nas odrasle, i za roditelje i za stručnjake. Naime, razvojem tehnologije mijenjaju se i pojavljuju nova neprihvatljiva ponašanja i većina odraslih danas ne zna što su, primjerice, flaming, outing ili happy slapping - govori.

Škola ima važnu odgojnu ulogu

Naša sugovornica nadalje upozorava da je najlošije kao roditelj zbog neznanja ne raditi ništa i negirati postojanje virtualnog okruženja.

- Važno je znati gdje i što nam dijete radi online, imati obiteljska pravila o korištenju ekrana, s djecom gledati sadržaje i komentirati kako bi razvijali kritičnost te ne ustručavati se postavljati jasne granice i nadzirati korištenje. Od nas, kao odraslih osoba u djetetovu životu, također se očekuje da od njihove najranije dobi ulažemo u medijsko opismenjavanje, razvoj njihove kritičnosti prema sadržajima koji im se nude, ali i da i sami budemo model ponašanja u virtualnom okruženju - kaže profesorica Dodig Hundrić, koja je inače suautorica programa "Alati za moderno doba".

Riječ je o programu namijenjenom djeci rane adolescentne dobi, koji se sastoji od 12 radionica kroz koje djeca na interaktivan način usvajaju i unaprjeđuju socijalno-emocionalne vještine. Glavni cilj programa je osnaživanje učenika za razvoj odgovornog ponašanja značajnog u prevenciji ponašajnih ovisnosti i rizičnih ponašanja u virtualnom okruženju. Kvalitetu programa "Alati za moderno doba" i važnost ovakvog sustavnog i sveobuhvatnog ulaganja u prevenciju prepoznao je i Hrvatski Telekom, zahvaljujući kojem će se, kako nam objašnjava sugovornica, tijekom ove školske godine provesti čak šest edukacija za provoditelje programa diljem Hrvatske. Educirani nastavnici i stručni suradnici osnovnih škola potom će program sustavno provoditi u svojim školama.

- Škole nikako ne smiju zanemariti svoju odgojnu ulogu, čemu u prilog govori i to da se upravo privrženost školi kontinuirano potvrđuje kao snažan zaštitni čimbenik od uključivanja u različita rizična ponašanja. U kontekstu ove teme, upravo je zato škola savršeno mjesto za ulaganje u prevenciju ponašajnih ovisnosti i rizičnih ponašanja u virtualnom okruženju - objašnjava za kraj profesorica.