Zašto žene imaju manju mirovinu od muškaraca i kako to na vrijeme promijeniti?
Svi smo čuli za jaz u plaćama između spolova, ali vrlo se malo raspravlja o rodnom jazu u mirovinama. Znate li da su prema Eurostatu mirovine žena u EU 2019. bile u prosjeku 29% niže od mirovina muškaraca?
Eurostatovi podaci svjedoče da je rodni jaz u mirovinama prisutan u cijeloj Europskoj uniji, s time da je najveća razlika zabilježena u Luksemburgu, gdje su žene starije od 65 godina primale čak 44% manju mirovinu od muškaraca. Značajne razlike su primijećene i u državama kao što su Malta, Nizozemska, Cipar, Austrija i Njemačka.
Hrvatska nije toliko loše rangirana, ima nešto niži postotak od prosjeka EU, ali ono što je zabrinjavajuće je to da se taj rodni jaz povećao od 2010. do 2019. godine za dva boda. Ne smijemo zaboraviti napomenuti i da smo na ljestvici koja mjeri stopu rizika od siromaštva umirovljenika među prvih pet EU država s najlošijom statistikom, što se zasigurno veže i uz činjenicu da je prosječna hrvatska starosna mirovina među najnižima u EU.
Hrvatice zamišljaju opušten i zadovoljan život u mirovini - je li to realno?
Ono što jednim dijelom potvrđuje činjenicu da se o rodnom jazu u mirovinama vrlo malo zna i raspravlja su rezultati istraživanja Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), koje je nedavno provedeno na portalu 24sata. Na pitanje "Kako zamišljate sebe u mirovini?", čak 50,9% ispitanica je odgovorilo da se zamišlja opušteno i zadovoljno, dok je tek 28,3% zabrinuto. S obzirom na prethodno navedene zabrinjavajuće podatke o rodnom jazu u mirovinama, za pretpostaviti je da bi Hrvatice trebale biti zabrinutije zbog svoje budućnosti.
Jedan od mogućih razloga zašto nisu zabrinute je taj što imaju plan financiranja u mirovini. Primjerice, čak 42,1% ispitanica računa na prihode od iznajmljivanja nekretnina ili zemljišta, što je, znaju mnogi, u Hrvatskoj vrlo isplativo. Zanimljivo je i da 25,1% žena planira nastaviti raditi i u mirovini, 22,4 % će koristiti mirovinu iz sva tri stupa, 15,9% prihod od osiguranja i 6,7% prihod od vrijednosnica.
Ipak, ne smijemo zanemariti i drugi mogući razlog izostanka zabrinutosti oko života u trećoj dobi, a to je neznanje. Moguće je da se mnogo ispitanica zamišlja opušteno i zadovoljno u mirovini jer nemaju predodžbu o tome koliko iznosi mirovina i koliki su životni troškovi u toj dobi. Čak oko petina ispitanica navela je da uopće ne razmišlja o mirovini.
Kako nastaje rodni jaz u mirovinama?
Za one koji ne znaju, pravo na starosnu mirovinu u Hrvatskoj stječe se sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, dok starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika imaju osobe s navršenih 60 godina života i s 41 godinom staža osiguranja. Žene trenutno ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi, ali od 2030. godine uvjeti za žene i muškarce će se izjednačiti, tvrde podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. A hoće li se izjednačiti i iznos mirovina?
Prema Statističkim informacijama HZMO-a, muškarci su u siječnju 2023. godine u prosjeku primali mirovine u iznosu od 524,83 eura, a žene 437,56 eura. Ne računajući međunarodne ugovore i posebne propise, to je razlika od gotovo 90 eura, a razlozi za postojanje ovog jaza su brojni. Jedan od razloga je taj da radno sposobne žene zauzimaju manje rukovodećih pozicija, s čime dolazi i manja plaća, a nije tajna i da su često za iste poslove manje plaćene od svojih muških kolega. Žene također nerijetko rada pauze u karijeri i prihvaćaju rad na pola radnog vremena zbog porodiljnog dopusta ili osjećaja da se moraju više posvetiti obitelji.
A s obzirom na to da žene u prosjeku žive duže od muškaraca i da su zbog manjih mirovinskih primanja u većem riziku od siromaštva u trećoj životnoj dobi, važno je da se na vrijeme upoznaju s mogućnostima s kojima si mogu priskrbiti sigurniju mirovinu.
Kako smanjiti taj jaz?
Kako bi si osigurale opušten i zadovoljan život u starosti te kako bi smanjile rodni jaz u mirovinama, žene moraju već na početku svojeg radnog staža preuzeti odgovornost za izgradnju financijski sigurnije budućnosti. Kao prvo, informirajte se o tome kolika će vam biti mirovina iz 1. i 2. stupa te razmislite da počnete uplaćivati u 3. stup dobrovoljne štednje. Jedna od prednosti ovakvog tipa štednje je ta što samostalno možete odrediti visinu i dinamiku uplate novčanih sredstava. Drugim riječima, izdvajate onoliko novaca koliko vam to odgovara, a uvijek možete početi izdvajati više kako će vam se mijenjati životni uvjeti i primanja. Nemojte čekati veću plaću ili neko drugo zaposlenje jer već i minimalna štednja utječe na vašu buduću mirovinu.
Svako toliko revidirajte svoje planove štednje i postojeća sredstva kako bi dobili jasniji uvid u trenutno i planirano financijsko stanje. Ne bi bilo na odmet imati i neki fond za hitne slučajeve koji odlično može poslužiti kod pojave nenadanih većih troškova. U slučaju da ste u braku ili dugogodišnjoj vezi, preporuka je razgovarati o svojoj mirovini i s partnerom te isplanirati neko zaleđe u slučaju rastave.
Osim iz štednje, dodatna financijska sredstva u mirovini možete si osigurati i iz investicija. Kao što smo već spomenuli, mnoge Hrvatice računaju na to da će u mirovini imati prihode od iznajmljivanja nekretnina i zemljišta, zato ne bi bilo loše da što ranije počnete ulagati u kupnju i uređenje nekretnina. Dakako, možete razmisliti i o drugim vrstama investicija; od vrijednosnica, dionica i investicijskih fondova, do zlata, umjetnina i vlastitog biznisa - mogućnosti su stvarno široke kad se informirate.
Kad smo kod informiranja, potrudite se što ranije naučiti sve o vašim financijama i načinu na koji možete njima upravljati. Čitajte blogove o takvim temama, posjećujte besplatne seminare i savjetovanja, raspitujte se kad god to stignete... informacije su dostupne na svakom koraku i zato bi bila prava šteta kada bi ih zanemarili samo zato što mislite da vas tema financija ne zanima ili da ste premladi da bi o njoj razmišljali.
