Hoćemo li očuvati humanost ako nastavimo pratiti tehnološke trendove, kako će nam u budućnosti izgledati gradovi, čime ćemo plaćati i kakvu hranu jesti - pitanja su na koje nam je odgovore dala konferencija Future Tense
Kreativnost i inovativnost ključne su vještine u današnje vrijeme kad računala postaju inteligentnija od ljudi, složni su vodeći svjetski futurolozi koji su na konferenciji Future Tense u Zagrebu govorili o utjecaju iznimnog napretka tehnologije na ljude, o budućnosti plaćanja, pametnim gradovima i najnovijim trendovima u prehrani.
Gerd Leonhard predviđa da će se u idućih 20 godina čovječanstvo promijeniti više nego u zadnjih 300 i zaključuje da nam je danas povezivost među ljudima religija, a mobilni telefon naš drugi mozak. Upozorava da se mi ljudi ne možemo natjecati s tehnologijom u poslovima koji se mogu automatizirati: - Ne učite djecu rutinskim poslovima koji uključuje ponavljanje jer im tako jamčite nezaposlenost- poručuje Leonhard i naglašava da tehnologija nema sposobnost interpretacije i kreativnosti te je potrebno pronaći održivi balans između tih ljudskih vještina i tehnologije, koja je ipak samo alat. Najveća opasnost za ljude nije da ih preuzmu strojevi, nego da oni sami postanu strojevi; trebamo prihvatiti tehnologiju, a ne postati njen dio, te njegovati svoju imaginaciju i kreativnost.
Pametni gradovi
Govoreći o pametnim gradovima, Aric Dromi naglasio je da gradske uprave trebaju razmišljati kao brendovi i kompanije te da poslove ukidaju glupi političari, a ne tehnologija. Recimo korištenjem različitih senzora, tehnologija može unaprijediti funkcioniranje gradova, čije bi uprave trebale promišljati organizaciju iz perspektive korisnika i obzirom na aktualne trendove. Primjerice, na činjenicu da se povećava broj freelancera (u Sjedinjenim Državama oni već čine jednu trećinu radnika). Također je naglasio važnost ljudske znatiželje i kreativnosti, što tehnologija ne može donijeti.
U budućnost novca uveo nas je David Birch, vodeći stručnjak u tom području. Po njegovu mišljenju, pametan novac odražavat će vrijednosti zajednice koja ga proizvodi, a to mogu biti i pojedini gradovi. On također ističe veći značaj tokenizacije naspram kriptovaluta. Morgaine Gaye podsjetila je na važnost hrane u ljudskim odnosima i nove trendove koji revidiraju okuse, prezentaciju hrane i njenu ambalažu. Kao najjeftiniji elementi, zrak i voda koristit će se sve češće u proizvodnji hrane, uvjerena je Gaye.
O primjeni futuroloških razmišljanja u poslovanju raspravljali su čelni ljudi vodećih hrvatskih tvrtki: Jiří Dvorjančanský (A1 Hrvatska), Mario Žižek (Addiko Bank) Katarina Šiber Makar (IN2), Dražen Mavrić (Nova TV) i Tihomir Adam (Zvijezda) na CEO future panelu. Iako još nisu zaposlili futurologa, rekli su da tu mogućnost ne isključuju u budućnosti. Posebno su se osvrnuli na etičku komponentu korištenja umjetne inteligencije i zaključili da postoji potreba za osnivanjem međudržavne agencije koja će to pitanje urediti, a etičnost u upotrebi tehnologije može biti i dio kulture tvrtke. Upozorili su i na nužnost ponovne regulacije plaćanja sada kad su u to područje ušli potpuno novi igrači kao što su Amazon i Google. U raspravi je još jednom istaknuto da će poslove koji daju dodatnu vrijednost raditi ljudi, a ne računala, te da je bitna sposobnost prilagođavanja trendovima i korisnicima.