Uz umjetnu inteligenciju životne i poslovne zadatke obavljamo brže. Je li to dobro ili loše?
Edukacija o online sigurnosti postaje neophodna kako bismo se zaštitili u digitalnom svijetu. Ključno je imati snažne lozinke, redovito ažurirati softver i operativne sustave te oprezno otvarati i klikati na e-mail poruke i poveznice
Sveprisutnost tehnologije i povezanost putem interneta donosi mnoge prednosti, ali istodobno nas izlaže različitim vrstama prijetnji. Hakiranje, krađa identiteta, računalni virusi i mnoge druge opasnosti mogu ozbiljno ugroziti i javnu i privatnu sferu našeg života. Kako se na vrijeme zaštititi od ovakvih situacija, doznali smo od dr. sc. Alise Bilal Zorić, v. pred., voditeljice studija Informacijske tehnologije na Veleučilištu s pravom javnosti Baltazar Zaprešić.
Ključ zaštite je edukacija
Danas su online prijevare, krađa identiteta i napadi na bankovne račune sve češći. Krađom financijskih podataka cyber kriminalci mogu oštetiti građane i nanijeti im značajne novčane gubitke. Zato bi svatko od nas, slaže se s tim i predavačica Bilal Zorić, trebao imati osnovno znanje o sigurnosti informacijske i komunikacijske tehnologije.
- Takvo znanje omogućava nam prepoznavanje sumnjivih e-mailova, phishing napada i lažnih web stranica kako bismo mogli poduzeti odgovarajuće mjere u zaštiti svojih financijskih podataka. Razumijevanje sigurnosnih postavki na društvenim mrežama te korištenje snažnih lozinki mogu pomoći u zaštiti privatnosti i osobnih podataka. Ali tu je i problem sigurnosti djece na internetu. Iako internet pruža mnoge pogodnosti djeci, također ih izlaže velikim opasnostima, poput online predatorstva, cyberbullyinga i izlaganja neprimjerenom sadržaju - ističe Bilal Zorić te dodaje da je edukacija roditelja i djece ključna u zaštiti od spomenutih opasnosti.
Najranjiviji su oni sustavi, pojašnjava nam sugovornica, koji su neprestano povezani i razmjenjuju podatke na internetu, a to su najčešće web stranice, pametni telefoni i satovi, IoT uređaji te ostali uređaji povezani s internetom. Iza napada na te sustave najčešće stoje pojedinci, a ponekad krivci mogu biti čak i države ili kriminalne organizacije.
- Najbolje su zaštite redovito ažuriranje softvera, korištenje jakih i složenih lozinki, korištenje antivirusnih programa i edukacija o kibernetičkoj sigurnosti. Također treba paziti na sumnjive e-poruke, ne otvarati linkove iz e-pošte, provjeriti jesu li web stranice koje posjećujete legitimne - savjetuje Bilal Zorić.
Koliko nam je život s tehnologijom lakši?
A nije tajna da pametni uređaji znaju o nama više informacija nego što vjerojatno pretpostavljamo. Pojedini izvori idu toliko daleko da tvrde kako nas pametni uređaji špijuniraju, a, s druge strane, studije pokazuju da vlasnici osobnih asistenata pametnih kuća ne znaju točno koje podatke uređaji prikupljaju, gdje se ti podaci pohranjuju i tko im sve može pristupiti.
- Korištenje tehnologije i umjetne inteligencije može uvelike olakšati obavljanje poslovnih zadataka i svakodnevnih aktivnosti. Međutim, važno je pronaći razumnu mjeru te pažljivo razmotriti prednosti i izazove koje tehnologija donosi. Razumna mjera leži u svjesnom i odgovornom korištenju tehnologije. Potrebno je kontinuirano razvijati kritičko razmišljanje i vještine koje omogućuju procjenu prednosti i izazova tehnologije, kao i postavljanje granica za vlastito korištenje - ističe sugovornica.
I baš zato razvijanje svijesti o informacijskoj sigurnosti postaje ključno za zaštitu od online prevara. No kad je riječ o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, problem je što u Hrvatskoj, kaže naša sugovornica, imamo premalo stručnjaka za online sigurnost.
- Neki od razloga nedostatka takvih stručnjaka mogu biti u manjku adekvatnih edukacijskih programa, brzini tehnološkog napretka, koji donosi stalno nove prijetnje i izazove u online sigurnosti, razvoj novih tehnologija, poput blockchaina, IoT-a, umjetne inteligencije, promjene u kibernetičkim prijetnjama - mišljenja je Bilal Zorić.
A popis beneficija koje stručnjaci za online sigurnost imaju gotovo da nema kraja. Od fleksibilnog radnog vremena i opcije obavljanja posla iz udobnosti vlastitog doma do dinamičnih i izazovnih radnih zadataka, posao u IT industriji u pravilu nudi i iznadprosječna primanja. Prema nekim podacima, predviđa se da će zapošljavanje stručnjaka za informacijske sigurnosti porasti za 33% do 2030. godine. Naime, samo u SAD-u prosječna godišnja plaća za analitičara informacijske sigurnosti iznosi 113.270 dolara, odnosno 104.763 eura godišnje. A od europskih gradova s prosječnom godišnjom plaćom od 92.600 eura u ovoj industriji ističe se Zürich, 23.000 više od drugoplasiranog Münchena, gdje stručnjaci za IT sigurnost primaju otprilike 69.000 eura godišnje, a treći je London sa 62.605 eura.
U potpunosti online studij
Prepoznavši važnost takvih znanja, Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić od ove godine uvodi kolegij Sigurnost informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
- Kolegij Sigurnost IKT važan je jer studentima pruža temeljna znanja i vještine potrebne za razumijevanje i primjenu sigurnosnih praksi u području informacijske tehnologije. Budući da je sigurnost informacija ključna u suvremenom poslovnom i tehnološkom okruženju, studenti će biti osposobljeni za zaštitu podataka, prepoznavanje i prevenciju sigurnosnih prijetnji te učinkovito upravljanje sigurnošću informacijskih sustava - najavljuje Bilal Zorić te dodaje da će kolegij obuhvaćati i osnovne koncepte informacijske sigurnosti, sigurnost računalnih mreža i sustava, upravljanje i zaštitu podataka, sigurnost aplikacija, softverske štete i sigurnost komunikacije.
Ovogodišnja novost je da će se studij izvoditi u potpunosti online, što studentima pruža fleksibilnost i omogućava da prilagode vrijeme i mjesto studiranja svojim obavezama i potrebama, bilo da je to posao, obitelj ili hobi.
- Prijediplomski studij Informacijske tehnologije na Veleučilištu s pravom javnosti Baltazar mogu upisati kandidati koji su završili četverogodišnju srednju školu u Hrvatskoj i položili državnu maturu, kandidati koji su završili četverogodišnju srednju školu u Hrvatskoj prije 2010. godine i nisu polagali državnu maturu, kandidati koji su završili srednjoškolsko obrazovanje u inozemstvu i imaju dokument o priznavanju inozemne obrazovne kvalifikacije, kandidati koji su završili odgovarajući stručni kratki studij u Hrvatskoj ili izvan nje, kandidati koji prelaze s drugog visokog učilišta - istaknula je na kraju dr. sc. Alisa Bilal Zorić, v. pred.
Sve detalje o upisu možete pronaći ovdje.