Badići, japanke, šešir i jak SPF... Kada planiramo ljetovanje, ne računamo na crijevne viroze, iako nas one mogu zadesiti kada se najmanje nadamo. Što je najbolje učiniti u tom slučaju?
Čim živa na termometru dosegne 30 stupnjeva, debela hladovina postaje nam svakodnevni imperativ. Osim toga, visoko na listi želja su i ogromne količine sladoleda, ledeno hladna lubenica i najveće moguće čaše osvježavajućih pića, dobro prepunjene ledom. Nerijetko sve navedeno poželimo odjednom i zajedno pa si to i priuštimo, znajući da nam takva kombinacija može donijeti i neke neželjene i neugodne nuspojave. Jer, osim bezbrižnosti, lakoće življenja, odmora i raznih drugih užitaka, ljeto često sa sobom nosi i problem koji je najučestaliji upravo sada – proljev.
Higijena i prevencija
Iako smo, zahvaljujući pandemiji koronavirusa, redovito pranje ruku doista dobro izvježbali, još uvijek ima mjesta za unaprjeđenje higijenskih navika. Posebnu pažnju valja posvetiti pranju namirnica prije pripreme ili konzumacije, a bilo bi dobro i poznavati higijenske standarde restorana ili kafića u kojima konzumiramo hranu i pića (pogotovo ljeti kada češće jedemo morske plodove). Liječnici su ujedinjeni oko toga da je prevencija možda najvažnija i prva linija obrane od zaraze koja za posljedicu može imati proljev.
Iako naoko bezazlena pojava koju smo skloni i ignorirati, proljev je prilično neugodna i česta ljetna tegoba koja nam može ozbiljno poremetiti planove za izlet brodom s prijateljima, cjelodnevno opuštanje na plaži ili pak odlazak na neko od brojnih ljetnih vjenčanja. Najčešće nas pogađa upravo ljeti jer smo tada više izloženi njegovim najčešćim uzročnicima – virusima i bakterijama.
Dehidracija
Osim toga, u slučaju izostanka reakcije na proljev, izlažemo se i riziku dehidracije, što je tijekom ljetnih mjeseci posebno opasno, budući da puno tekućine gubimo i kroz znojenje. Iako se u prošlosti vjerovalo da je proljev nešto što prolazi samo od sebe i rijetko se posezalo za terapijom ili tražilo savjet liječnika, suvremena medicina i farmacija posjeduju mnoga kvalitetna rješenja koja mogu ublažiti posljedice i znatno skratiti trajanje ove neugodne pojave. Prema riječima dr. Ivana Kurelca, specijalista infektologa, ljeti su najčešći takozvani akutni proljevi, odnosno stanje kada simptomi traju kraće od 14 dana.
- Takvi su proljevi najčešće infektivne prirode, a simptomi počinju 12 sati do četiri dana od ulaska uzročnika u organizam. Situacija se smiruje nakon tri do sedam dana. Ponekad se javlja i povraćanje, što je češće kod intoksikacije toksinima iz hrane.
Kako liječiti proljev?
Osnovna mjera u liječenju proljeva, savjetuje dr. Kurelac, jest nadoknada tekućine koja se postiže uzimanjem otopina koje sadrže vodu, elektrolite i glukozu, dok dobri stari čaj od šipka, slani štapići i bistre, nemasne juhe svakako mogu biti prva linija kod blago bolesnih osoba.
Što nam još može pomoći?
Uz provjerene kućne metode koje će svakako pomoći pri ublažavanju simptoma i dovesti do boljeg subjektivnog osjećaja pacijenta, na tržištu je dostupan i 'pametni' lijek Hidrasec® Effect 100 mg koji dolazi u tvrdim kapsulama. Djeluje brzo, smanjuje broj i količinu stolice, a pritom ne usporava rad crijeva pa omogućuje da toksini koji uzrokuju proljev, brzo napuste organizam. Zahvaljujući svojoj aktivnoj tvari racekadotrilu smanjit će prekomjerno lučenje vode i elektrolita te tako ublažiti simptome proljeva i dehidraciju.
Svakako valja napomenuti da liječenje ovim lijekom nije zamjena za rehidraciju koju treba provoditi i za vrijeme uzimanja lijeka.
Kada se obratiti liječniku?
Ipak, kod ozbiljnijih slučajeva proljeva, praćenih trajno povišenom temperaturom, bolovima u trbuhu, nižim krvnim tlakom pa i poremećajem stanja svijesti, svakako se savjetuje posjet liječniku.
Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.
Plaćeni oglas o lijeku