Osim što prilagođava kvote trenutnim potrebama tržišta, ova se strukovna škola iz dana u dan trudi poboljšati svoj kurikulum. No to nisu jedini razlozi zašto se u njezinim razredima traži klupa više
Završetak fakulteta i dobivanje diplome nekada je u Lijepoj Našoj možda i garantirao posao te dobru plaću, no to danas nije više praksa. Strukovne škole često se percipiraju kao škole koje pohađaju učenici sa slabijim ocjenama upravo zbog nižeg bodovnog praga koji je potrebno ostvariti prilikom upisa, ali i zbog toga što gimnazije glase za najbolji izbor budućih srednjoškolaca. Međutim, istina je daleko od toga. Razgovarali smo s Tihomirom Tomčićem, ravnateljem strukovne škole Vice Vlatkovića u Zadru, koja je jedna od najopremljenijih strukovnih škola u Hrvatskoj. Učenici ove škole od prvog se razreda pripremaju za tržište rada, a velika većina po završetku škole otvori svoj obrt.
Usklađivanje s potrebama tržišta rada
Danas oko 70% učenika upisuje četverogodišnje škole, od kojih većina nije prilagođena potrebama tržišta rada, a ona zanimanja koja su potrebna i deficitarna upisuje relativno mali broj učenika. Ove godine strukovna škola Vice Vlatkovića planira upisati 215 učenika u 3 četverogodišnja programa (tehničar za računalstvo, tehničar cestovnog prometa, drvodjeljski tehničar dizajner), 8 trogodišnjih obrtničkih JMO programa (automehatroničar, autolimar, instalater kućnih instalacija, bravar, elektroinstalater, elektromehaničar, soboslikar-ličilac i stolar) te 3 trogodišnja industrijska programa (vozač motornog vozila, CNC operater i TK-monter).
Upravo zbog kvalitete izvođenja nastave i potreba tržišta škola upisuje velik broj različitih zanimanja. - Prilikom planiranja upisa pokušavamo se uskladiti s potrebama tržišta rada te stoga i upisujemo toliko različitih zanimanja od kojih su sva trogodišnja uistinu i deficitarna. Definitivno, najveći je interes za program tehničar za računalstvo, za koji bismo mogli upisati učenike u znatno više razrednih odjela od jednog koji planiramo, a velik je interes i za automehatroničare, instalatere kućnih instalacija, vozače motornih vozila, elektroinstalatere i tehničare cestovnog prometa - kaže ravnatelj Tomčić.
Praksom do izvrsnosti
Nastavni proces ove škole bazira se na kombinaciji strukovno-teorijske nastave i praktične nastave, odnosno učenja temeljenog na radu. U četverogodišnjim programima dio nastave izvodi se u obliku učenja temeljenog na radu (uglavnom je riječ o vježbama), dok učenici u trogodišnjim obrtničkim JMO programima godišnje imaju 900 sati praktične nastave, od čega se većina odvija u svijetu rada. Osim toga, veći dio strukovno-teorijske nastave realizira se učenjem temeljenim na radu, odnosno simulacijom radnih procesa iz svijeta rada.
Najbolji je primjer nastava u programu automehatroničar, gdje se gotovo kompletna strukovna nastava odvija u radionici i dobro opremljenom kabinetu u obliku simulacije radnih zadataka iz svijeta rada. - To je znatno funkcionalniji i efikasniji oblik nastave, koji je veoma zanimljiv učenicima. Ovaj oblik rada pruža i bolju suradnju učenika i nastavnika, koji je sada moderator nastavnog procesa, a ne isključivo predavač. Naši se učenici tjedno 3 dana nalaze u školi na teorijskoj nastavi, 2 dana u svijetu rada na praktičnoj - navodi ravnatelj Tomčić. Ove godine razmišljaju dio programa realizirati sljedećim modelom: tjedan dana u školi, a tjedan dana u svijetu rada.
Na posao odmah nakon škole
Kako navodi ravnatelj, protekla 3 mjeseca školu svakodnevno zovu i obilaze predstavnici obrta i poduzeća koji traže kvalificirane radnike te učenicima nude stipendije i posao po završetku škole. - Elektroinstalateri, elektromonteri, vozači motornog vozila, automehatroničari, instalateri grijanja, vode i plina, bravari, autolimari, soboslikari, stolari, svi se odmah zapošljavaju, doslovno odmah. Naravno, naši učenici bili su 3 godine na praktičnoj nastavi kod svojih obrtnika i velika većina ostaje tamo i raditi – kaže ravnatelj Tomčić. Što se tiče tehničara za računalstvo, oni gotovo svi nastavljaju obrazovanje na visokim učilištima.
Na pitanje ima li učenika kojeg bi zbog uspjeha posebno izdvojili, ravnatelj govori – Uspješnih učenika iz naše škole uistinu ima puno. Gotovo svi obrtnici i mali poduzetnici Zadarske županije u sektorima strojarstva, elektrotehnike, prometa, obrade drva i soboslikari učenici su naše škole. – Kako ravnatelj Tomčić navodi, izuzetno je sretan kada svake godine na majstorskim ispitima, na kojima je član komisije, susreće svoje učenike koji imaju želju napredovati u struci i otvoriti svoj obrt.
Plodonosne suradnje i natječaji
Svjesni kako njihov nastavni proces mora biti usklađen s potrebama tržišta rada, kontinuirano u njega implementiraju nove tehnologije, i to ne samo kroz projekte već i izvannastavne aktivnosti učenika. Električna i solarna vozila, pametne kuće, vjetrenjače i druga zelena energija, roboti, 3D printeri, bespilotne letjelice samo su neki od noviteta u školi. Ono na što je škola vrlo ponosna jesu projekti koji su poboljšali kvalitetu i obogatili rad škole. Suradnja škole, GTZ-a i Zaklade PROWOOD iz Njemačke urodila je realiziranjem projekta obrazovnog, informacijskog i "Know-how transfer" centra u obradi drva vrijednog više od 500 000 eura, kojim su dobili suvremenu radionicu za stolare i dizajnere.
Novi kurikulum automehaničara dobiven je zahvaljujući projektu "Usklađivanje strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada", a manje bitan nije ni EU projekt "E-mobil" vrijedan 2 300 000 kn. Osim što se njime modernizirao kurikulum automehaničara i tehničara za vozila i vozna sredstva, uvedena je i tehnologija električnih i hibridnih vozila. Ono što bi ravnatelj Tomčić spomenuo svakako je i projekt s UNDP-om pomoću kojeg su opremili i otvorili Solarni centar u Zadru te izradili prve progame za osposobljavanje solarnih montera.