'U škole je nužno uvesti izborni predmet financijska pismenost jer djecu o tome nitko ne uči'

Mladi se od najranije dobi susreću s novcem, no u školi ih nitko nikad nije učio kako njime odgovorno upravljati, odnosno kako biti financijski pismen potrošač. O novcu ne razgovaraju u obitelji, vrtiću, školi, sveučilištu... Obrazovni sustav u Hrvatskoj ne nudi dovoljno financijskog obrazovanja, pa mladi ne znaju procijeniti izazove i rizike na financijskom tržištu. Posljedice neznanja su loše poslovne odluke, pad prihoda, zaduženost i u konačnici gubitak radnog mjesta.

Ispravno upravljanje novcem životno je važna vještina, a upravo iz tog razloga Hrvatska udruga banaka je u suradnji s Europskom investicijskom bankom pokrenula projekt 'Financije za nove generacije'. Projekt uključuje niz edukativnih radionica za profesore i učenike, koje će diljem Hrvatske provoditi Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje. U sklopu ove inicijative je nedavno predstavljen novi online udžbenik financijske pismenosti „Moj novac, moj posao, moja budućnost“ koji će koristiti učenici u srednjim školama diljem Hrvatske.“

Tim smo povodom razgovarali s Marinom Ralašić, predsjednicom Štedopisa, Instituta za financijsko obrazovanje Zagreb, koji je i izradio udžbenik o financijskoj pismenosti te ga plasirao u škole.  Riječ je o udruzi koja uči mlade kako upravljati svojim novcem i kako pokrenuti vlastiti posao. Štedopis su 2015. godine osnovali sveučilišni profesori, znanstvenici, novinari i poduzetnici da zajedno kreiraju inovativne programe financijskog obrazovanja s naglaskom na djecu i mlade kako bi buduće generacije bile financijski uspješne i izabrale poduzetništvo za svoj životni poziv.

- Udžbenik se bavi svim područjima koja srednjoškolci trebaju znati o novcu. Nastojali smo na jednostavan i zanimljiv način objasniti osnovna novčana pitanja u stvarnim životnim okolnostima, a uz online udžbenik i priručnik za nastavnike na našem portalu je i mnogo zanimljivog online sadržaja vezanog za osobne financije za tinejdžere. Važno je da mladi, kad nastupe važni događaji, poput odlaska na studij ili prvog zaposlenja, najma ili kupnje nekretnine i slično, znaju ispravno procijeniti svoju financijsku situaciju: raspoloživi budžet, osobne stavove i vrijednosti - objašnjava Ralašić. 
Sadržaj je podijeljen u četiri modula, od kojih svaki pokriva važna područja osobnih financija. Svaki modul podijeljen je u lekcije koje uz multimedijski sadržaj Štedopisa – YouTube, TikTok i online kvizove, nudi nastavnicima mogućnosti kreiranja i izvođenja nastavne lekcije na učenicima zanimljiv način. Sadržaj je usklađen s kurikulumom srednjih škola i programom interdisciplinarnog sadržaja Poduzetništva, Građanskog odgoja i obrazovanja te Osobnog i socijalnog razvoja.

Uz udžbenik izdan je i priručnik za nastavnike. 
- Štedopis se zalaže za uvođenje financijske pismenosti kao izbornog predmeta u školama, za što su ključni financijski kompetentni nastavnici. Zbog toga Štedopis provodi i obuku nastavnika koji prenose znanje učenicima, a predaju ga nastavnici raznih predmeta u srednjim školama, poput matematike, stranih jezika, hrvatskog jezika, politike i gospodarstva, a često su to i knjižničari i pedagozi, ovisno o pojedinim interesima - govori Marina Ralašić i napominje da oni stvaraju obrazovne programe i sadržaje sukladno postojećem kurikulumu, rade u partnerstvu s javnim i privatnim sektorom, financijskim institucijama, nevladinim organizacijama, udruženjima u zajednici i drugim dionicima u Hrvatskoj. Održivost i dostupnost besplatnog financijskog obrazovanja ovise o moći i raznolikosti partnera tijekom pripreme, pokretanja, procjene i ocjene provedbe obrazovanja.

Štedopis na temelju obrazovnih programa koje je odobrila Agencija za odgoj i obrazovanje provodi već deset godina dvije osnovne vrste aktivnosti: jedna je stručna edukacija nastavnika, a druga radionice za učenike. Nakon toga zainteresirani nastavnici uz odobrenje ravnatelja/ice nastavljaju samostalno s financijskim obrazovanjem: ili putem uvođenja fakultativnog predmeta ili međupredmetno, kroz sate obaveznih predmeta - matematike, engleskoga i sl., te kroz organizaciju izvannastavnih aktivnosti.
- Mi vjerujemo da financijsko obrazovanje treba biti besplatno za sve te da se najbolji rezultati ostvaruju ako ga provode nastavnici u svojim razredima. Zato je sav naš sadržaj besplatan za učenike, nastavnike i roditelje, kao i za sve one koji žele naučiti odgovorno upravljati svojim novcem. Štednja, bankarstvo, mirovine, ulaganja, osiguranja, porezi, sve te teme mladima mogu biti dosadne! Mi se trudimo da mladima budu zanimljive i zabavne - objašnjava Ralašić i ističe da mladi vrlo dobro reagiraju na sadržaje koji su im bliski i koji ih se tiču.

- Oni brzo shvate da su im ta znanja potrebna u njihovim konkretnim životnim okolnostima. Upali im se lampica: 'Gle, ne mogu toliko trošiti, moram i štedjeti!', jer se većina (neugodno) iznenadi kad kroz lekciju o budžetu shvate koliko mnogo novca mjesečno troše na izlaske, pekarske proizvode i ostalo. Ako ta lampica ne osvjetljava cijelo vrijeme njihov put prema samostalnosti, da se slikovito izrazim, brzo će zaboraviti naučeno na jednoj radionici. Zato je potrebno sustavno, tijekom svih godina školovanja, dograđivati i obnavljati znanja te usvajati financijska ponašanja. Zato su u tome ključni educirani nastavnici i, naravno, verificirani sadržaj, a naš je verificiran - objašnjava.

Najbolje bi bilo uvesti, ističe Marina Ralašić, uvesti financijsku pismenost kao izborni predmet u sve osnovne i srednje škole jer jedino to jamči dostupnost i ravnopravnost financijskog obrazovanja svim učenicima u Hrvatskoj. 
Svi se pitaju koje je idealno vrijeme da mladi počnu razmišljati o svojoj budućnosti, na što Marina ima spreman odgovor. 
-  Srednja škola. Jer tad se donose odluke o nastavku obrazovanja ili prvom zaposlenju. To je, rekla bih, krajnji čas da mladi shvate važnost dugoročnog financijskog planiranja i štednje za svoju sigurniju budućnost, ali i bolju kvalitetu života - govori.  
Štedopis ima potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja te Grada Zagreba, HUB-a, a odnedavno i EIB-a, koji kroz donacije omogućava da se što više škola uključi u projekte, kao i Agencije za odgoj i obrazovanje, koja kroz svoju mrežu nastavnika organizira edukacije za nastavnike. No za sustavno uvođenje financijskog obrazovanja u sve osnovne i srednje škole pojedini projekti nisu dovoljni.

Štedopis uskoro slavi 10 godina, a mnogo se toga od tada promijenilo. U javnosti se stvorila svijest o važnosti financijskog obrazovanja, povećala se aktivnost financijskih institucija na tom području - nedavno otvoren muzej novca Hrvatske narodne banke sigurno će tome dodatno pridonijeti, no Marina Ralašić ističe važnost sustavnog uvođenja financijske pismenosti u škole, a ta je inicijativa, nažalost, izostala.

Udžbenik i priručnik dostupni su za besplatno preuzimanje na ovom linku.