Od čitanja arhaičnog hrvatskog jezika u lektirama, preko matematičkih razlomaka, pravaca i polupravca, pa sve do sastava zraka, reljefa i povijesti Grčke i Rima – ovo su samo neke od nastavnih cjelina koje hrvatski osnovnoškolci usvajaju tijekom svojeg obrazovanja. Možda smo i vas nakratko podsjetili na bezbrižne školske dane, ali vrijeme i učenje u školskim klupama značajno se razlikuju od nekih prošlih vremena. A jedno je sigurno – osim u učionicama, današnje generacije školsko gradivo usvajaju pomoću digitalnih tehnologija. 

I to nije nešto čega se trebamo bojati. Naprotiv, odgovorno korištenje interneta djeci omogućava usvajanje novih znanja i razvijanje novih vještina, a s tim su se složile i naše sugovornice, profesorica hrvatskog jezika i književnosti Helena Putar te socijalna pedagoginja Mia Jović iz Osnovne škole Matka Laginje.  

'Siromašniji vokabular'

Posljednjih godina teškoće u održavanju dječje koncentracije i pažnje postaju sve aktualnija tema, a što su mnoga istraživanja dokazala. Posebno je problematično u osnovnim školama, gdje učitelji nastoje primijeniti sve moguće mjere kako bi zadržali pozornost učenika. Izazovno je podučavati djecu koja odrastaju u suvremenom dobu, ističe profesorica Putar, a pritom zadržati njihovu pozornost. Ovu zagrebačku školu inače pohađa oko 400 učenika, a nedavno su donijeli i novi kućni red, prema kojem su djeci zabranjeni mobiteli tijekom nastave i odmora. 

- Iako su mobiteli zabranjeni, učenici digitalne sadržaje koriste pomoću tableta. Moram reći i da primjećujemo promjene u ponašanju djece u svakodnevnom (školskom) životu. Koncentracija im je slabija, a vokabular im je siromašniji, često su brzopleti jer su se na društvenim mrežama naviknuli da je sve brzo, a također vidimo da teže brzom i instantnom rješavanju problema -  istaknula je profesorica Putar.

Ali daleko od toga da djeca u ovoj školi ne koriste internet. Kako nam ističe profesorica Putar, u nastavi hrvatskog jezika svojim učenicima često zadaje zadatke putem online kvizova, a prakticira i to da oni sami pretražuju internet i dolaze do informacija. 

- Također ih potičem da posjećuju razne jezične portale i da otkrivaju pogreške u javnoj komunikaciji. I sve to da rade sami. Tu su i domaće zadaće uz pomoć pretraživanja interneta, a sve iz razloga da ih naučimo kako odgovorno koristiti internet i pokazati im da internet itekako ima koristi za njihovo učenje i usvajanje novih znanja – govori nam Putar. 

'Porast anksioznosti kod djece'

No socijalna pedagoginja Mia Jović upozorava na porast anksioznosti koja se javlja kod djece. 

- Na to su sigurno utjecale društvene mreže i ideali prikazani na društvenim mrežama. Učenici u ovoj dobi grade sliku o sebi i to vjerovanje da je sve u životu savršeno, kao što je prikazano na društvenim mrežama, može kod djece stvoriti ozbiljno pogrešnu sliku o realnom životu – upozorava socijalna pedagoginja.  

To, dodaje, može biti opasno, ali upravo zato važna je uloga odraslih – roditelja i odgojitelja. 

- Važno je da se djeci pokažu granice i da virtualni svijet nije realan svijet s kojim se oni susreću – kaže Jović, koja s kolegicom Putar sudjeluje u projektu Hrvatskog Telekoma – Alati za moderno doba. Riječ je o projektu čiji je cilj obučiti stručne suradnike i nastavnike u osnovnim školama diljem Hrvatske za provedbu programa kako bi zaštitili djecu i mlade od rizičnih ponašanja na internetu.

- Procijenili smo da je to izuzetno važno i korisno za naše učenike. Iako provedba preventivnog programa još uvijek traje, možemo reći da smo već sad potkovane nekim najnovijim znanstvenim istraživanjima na temelju kojih ćemo osnažiti djecu da kroz konkretne vještine nauče kako odgovorno koristiti internet i kako prevenirati rizike online – dodaju sugovornice. 

'Treba postići ravnotežu'

Bitno je napomenuti na kraju da zabrana interneta djeci nikako nije opcija, ističe Jović. 

- Danas je to dio života naše djece. Treba podučiti djecu kritičkom promišljanju jer u online svijetu se susreću mnoštvom informacija. Važno je osvijestiti da se bonton koji vrijedi u stvarnom svijetu mora primijeniti i u virtualnom. Isto tako mislim da svi moramo znati kako ono što radimo online ostavlja digitalni trag – upozorava Jović. 

Ključno je na kraju, poručuju sugovornice, da postoji ravnoteža između stvarnog i virtualnog svijeta, kako kod djece tako i kod odraslih. 

- I zato su važni projekti poput 'Alati za moderno doba', jer ako želimo biti učenicima bliži, moramo se uhvatiti u koštac s digitalnim tehnologijama. Njima je to odmah zanimljivije i bolje te se lakše povezuju, a, što je najvažnije, povećava se motivacija za učenjem. Na nama nastavnicima je da ih cijelo vrijeme usmjeravamo kako odgovorno koristiti internet i učimo ih da je ovaj stvarni svijet izuzetno važan, a virtualni je samo dogradnja. Roditelji i mi postavljamo im granice, a u tome moramo biti dosljedni – rekle su za kraj sugovornice.