Danas bez njihovih inovacija ne možemo zamisliti svakodnevicu. Računala, laptopi i pametni mobiteli sastavni su dio života, a sve nove ideje vezane za naše tehnološke ljubimce nastaju u najpoznatijoj američkoj dolini
Silicijska dolina naziv je doline smještene u južnome dijelu Zaljevskog područja San Francisca u sjevernoj Kaliforniji. Njen naziv nastao je zbog velikog broja tvrtki visoke tehnologije u regiji, a dolazi od kemijskog elementa silicija koji je osnova za izradu čipova. Danas je Silicijska dolina područje s najvišom koncentracijom važnih visokotehnoloških tvrtki u svijetu.
Ako je Hollywood epicentar filmske industrije u kojem možete naletjeti na najpoznatije glumce i one koi to tek žele postati, u Silicijskoj dolini možete vidjeti i upoznati najveće umove tehnoloških čuda koja danas izlaze kao na traci. Neke od svjetski najpoznatijih tehnoloških tvrtki poput Googlea, Facebooka, Applea, Tesla Motorsa i eBaya, smještene su upravo ovdje.
No kako je došlo do toga da umjesto pšenice, kukuruza i ostalih hortikultura iz jedne doline praktički svakodnevno niču hi-tech tvrtke s futuristički konstruiranim zgradama?
Sve je pokrenula obiteljska tragedija
Leland Stanford američki je magnat iz 19. stoljeća koji se 1852. preselio s Istočne obale u Santa Claru, gradić u Kaliforniji nedaleko od San Francisca. Iako ime Lelanda Stanforda na prvu mnogima neće biti previše poznato, riječ je o vlasniku Southern Pacifica, željezničke kompanije, ali i sveučilišta Stanford u američkom gradu Palo Altu, također u Kaliforniji. Njega je osnovao u čast prerano preminulom sinu, a danas je to jedno od najboljih sveučilišta na svijetu. QS World University Rankings smatra ga drugim najprestižnijim sveučilištem na svijetu, mjesto ispod MIT-a (Massachusettsa Institute of Technology), a boljim od prestižnih Harvarda, Oxforda, Cambridgea, Princetona i ostalih.
Sveučilište je otvoreno 1891. godine, a 1925. godine predavati na Stanford dolazi Frederick Terman.
Izrevoltiran odlaskom svojih studenata nakon studija na Istočnu obalu SAD-a, 1937. godine počinje tražiti od svojih studenata da umjesto rada na ulicama New Yorka ostanu u Palo Altu i otvaraju svoje tvrtke. U nagovaranju je uspio kada su William Hewlett i David Packard osnovali prvu tvrtku u garaži na adresi 369 Addison Street koja se i danas smatra mjestom gdje je „rođena“ Silicijska dolina.
Iako veliki korak gledajući u današnjem kontekstu, dvojac Hewlett – Packard nije napravio preokret u životu područja današnje Silicijske doline. Zato se dolaskom Williama Shockleya, 1956. godine i osnivanjem Shockley Semiconductor Labsa napravljena je revolucija jer je to bila prva tvrtka koja je radila kompjuterske tranzistore (danas procesore) od silicija za razliku od dotadašnjih koji su bili rađeni od germanija.
Shockley je imao praksu zapošljavanja svježe diplomiranih studenata sa Stanforda, a 1957. godine osam zaposlenika napustilo je Shockleya zbog njegove promjenjive i teške naravi te su se udružili se sa Shermanom Fairchildom i osnovali tvrtku Fairchild Semiconductor.
Urbani geekovi
“Izdajnička osmorka“, kako ih je nazvao Shockley, kasnije se razdvojila te su otišli u druge tvrtke ili pokrenuli svoje. Novinar Don Hoefler u seriji članaka o tehnološkim tvrtkama nazvao je to područje „Silicijska dolina“, naziv koji se zadržao i do današnjeg dana. Tih godina sve veće tehnološke kompanije otvorile su svoja središta u dolini te je Silicijska dolina i službeno postala centar tehnološkog svijeta.
Otvaranjem poslovnih prilika počeo je priljev ljudi u područje koje više nije imalo ni naznaka nekadašnjih polja šljiva i krušaka. Sve što se vidjelo su svakodnevne nove zgrade u kojima rade svi vodeći mozgovi za kompjutere i internet. U svom prepoznatljivom geekovskom stilu stvorili su svijet kakav danas poznajemo, napravili urbanu sredinu, a o novcu ulagača u njihove start-upove suvišno je i pričati.
Razlika između startupa i obrta
Mnogi i danas miješaju pojam obrta i startupa.
Danas vodeće aplikacije svijeta krenule su kao startup projekti. I dok obrt (slastičarnica, caffe bar) može biti lokalnog karaktera bez ikakvih namjera prema globalnom širenju, a i broj onih koji se globaliziraju je minimalan, startup projekti kreću kao ideja i nemaju namjeru ostati mali i lokalni.
Oni koji pokrenu startup (a to može svatko s idejom), ciljaju na nešto više, na nešto veliko. Startup može promijeniti svijet, ali i život pojedincu, donosi veliki novac i slavu svom osnivaču ako uspije u svom naumu osmišljavanja startupa.
Više o načinu na koji i sami možete pokrenuti svoj startup možete saznati prateći seriju Silicijska dolina na HBO GO-u, koja prati petero mladih inženjera kroz sve uspone i padove koje nosi život u Kaliforniji.