Dolazak proljeća i lijepog vremena te broj noćenja na Uskrs već su tradicionalno prvi pokazatelji kakva nas turistička sezona očekuje u zemlji. Tako su odlični trendovi turističkog prometa zabilježeni tijekom dosadašnjeg dijela travnja, u kojem je ostvareno oko 330.000 dolazaka i više od milijun noćenja. Navedeno u odnosu na lanjski travanj predstavlja rast od 54% u dolascima i 66% u noćenjima, a u odnosu na travanj 2019. navedeni podaci predstavljaju rast od 26% u dolascima i 50% u noćenjima. 

Štoviše, broj turističkih dolazaka iz godine u godinu dokazuje da je Hrvatska omiljeno turističko mjesto za mnoge posjetitelje, no čini se da neke destinacije ipak nisu dovoljno iskorištene, dok su druge, poput Istre i Dalmacije, već poznate po turističkim atrakcijama. O budućnosti hrvatskog turizma, neiskorištenim potencijalima te izazovima s kojima se turistički sektor u Hrvatskoj suočava razgovarali smo s Dinom Karićem, osnivačem WalQinna, startupa za hibridne oblike smještaja.

Najbrže rastući segment turizma

Tijekom studija te rada u hotelima u Hrvatskoj i Švicarskoj Dino je uočio potrebu za transformacijom smještajnog sektora. Uvidjevši da tržište ne zadovoljava potrebe modernih putnika, koji traže fleksibilnost smještaja, odlučio je sam ponuditi inovativna rješenja koja će bolje odgovarati potrebama turističke industrije. Tržištu je ponudio hibridne oblike smještaja, koji su, kako kaže, trenutno najbrže rastući segment turizma i upravljanja stambenim nekretninama. Cijeli projekt je, dodaje Karić, pokrenuo s nekolicinom prijatelja kao studentski eksperiment s nekoliko stanova u Sarajevu, a danas ima 250 jedinica u pet zemalja.  

- Naši novi objekti u Tkalčićevoj ulici i Petrovoj ulici u Zagrebu nisu hoteli, niti pokušavamo biti dio hotelskog sektora, nego želimo ponuditi inovativni smještaj osmišljen za 'digital native' putnike koji ne traže visok stupanj usluge, ali su u potrazi za dizajnerskim cool prostorima, fleksibilnim check-in opcijama i kvalitetnim sadržajem sobe koji će im omogućiti nezaboravan boravak - kaže naš sugovornik. 

Uspoređujući turizam u Zagrebu s turizmom u Sarajevu, Karić smatra da oba grada imaju specifičan šarm i kulturu, ali da glavna razlika leži u razini razvijenosti turističke infrastrukture i promocije. 

- Hrvatska se ističe u turističkom razvoju u regiji, ali i dalje ima izazova u razvoju turističkog sektora. Mislim da bi Španjolska, Italija i Portugal trebali poslužiti kao dobar primjer kako bolja infrastruktura i šira ponuda mogu stvoriti uspješno turističko okruženje - smatra Karić. 

(Ne)iskorišteni turistički potencijali 

Jedan od izazova za hrvatski turizam je i sezonalnost. Većina turističkih destinacija u Hrvatskoj ima sezonski karakter, što znači da turizam donosi veliku zaradu samo u nekoliko mjeseci godišnje, obično od lipnja do rujna. To dovodi do preopterećenja infrastrukture i usluga na vrhuncu sezone, a u preostalim mjesecima godine ti se kapaciteti ne koriste ili se koriste vrlo malo.

- Smatram da su središnja Hrvatska, Slavonija i zaleđe Dalmacije neiskorištene destinacije, a najviše na to utječe nedostatak promocije, infrastrukture i ulaganja. Destinacije poput Rovinja, Opatije, Dubrovnika i djelomično Zagreba najbolje su iskoristile svoj potencijal. Općenito, među najvećim izazovima turističkog sektora u Hrvatskoj su održivost konkurentnosti te podizanje kvalitete proizvoda i usluga - ističe Karić. 

Naš se sugovornik osvrnuo i na nedavni prijedlog da se porez za rentijere poveća. Karić je mišljenja da, gledano dugoročno, oporezivanje ne pridonosi inovacijama te da bi cilj trebao biti očuvanje konkurentnosti u vremenima visoke inflacije s kojom se suočava cijela Europa. 

- Kad se usporedi porez na dugoročni najam, koji efektivno iznosi oko 7% mjesečno, ne mislim da su rentijeri u povlaštenom položaju uzevši u obzir boravišnu pristojbu i paušale. Nadam se da će se u slučaju eventualnih promjena poreza rentijerima to pozitivno odraziti na druge djelatnike u turizmu kroz smanjenje doprinosa na plaće i smanjenje PDV-a na restorane kako bi Hrvatska mogla ponuditi 'vrijednost za novac' u tom bitnom segmentu – kaže Karić. 

Što nas čeka u turističkoj 2023.?

Prošlogodišnja turistička godina prema svim je rezultatima bila na razini rekordne 2019. Ostvareno je 18,9 milijuna dolazaka, a prema prošlogodišnjim rezultatima destinacija, najviše je noćenja ostvareno u Rovinju (4,2 milijuna) i Dubrovniku (3,8 milijuna). Našeg smo sugovornika pitali kakve brojke očekuje ove turističke godine. 

- Očekujem nastavak izvrsnih brojki iz prošle godine, ali ipak za 2023. ostajem oprezno optimističan. A ono na što bismo se u budućnosti turizma trebali okrenuti definitivno su razvoj održivog, inovativnog i autentičnog turizma koji će obuhvatiti nove generacije putnika te istodobno štititi i promovirati naše kulturno i prirodno naslijeđe - zaključuje naš sugovornik i na kraju savjetuje: 

- Svima onima koji planiraju baviti se turizmom u Hrvatskoj savjetujem da se fokusiraju na inovacije, kvalitetu usluga i razumijevanje potreba gostiju. Ključnu ulogu u turističkom sektoru igra i pouzdan teleoperater, poput A1 Hrvatska, koji je vrlo važan za konačnu kvalitetu naše usluge. Isto tako možemo biti sretni da je pokrivenost optike u Hrvatskoj na višoj razini nego u nekolicini zapadnih zemalja. Smatram i da bi svi oni koji žele ozbiljno se baviti turizmom trebali otputovati i na druge destinacije, koje itekako mogu biti izvrsna inspiracija i izvor ideja da ponudimo našim gostima nešto novo - rekao je na kraju Dino Karić.