U prvih šest mjeseci 2023. godine ukupna prosječna cijena stambenoga kvadrata, bez obzira na prodavatelja, iznosila je 2219 eura. Najskuplji kvadrati tradicionalno su u Gradu Zagrebu, gdje je prema podacima DZS-a zabilježena prosječna cijena od 2633 eura po kvadratu, u odnosu na prosječnu cijenu za ostala naselja od 2048 eura po kvadratu.

Osim što su narasle cijene kvadrata, povećao se broj izdanih građevinski dozvola. Tako je zanimljivo za primijetiti da je u Zagrebu u prvih šest mjeseci ove godine izgrađeno najviše stambenih kvadrata u Hrvatskoj, točnije 158.147 kvadrata iskoristive stambene površine, a sva ostala naselja u RH ukupno su povećala stambeni fond za 90.370 kvadrata. Dakle, u Zagrebu ne samo da je najskuplji kvadrat nego je i izgrađeno uvjerljivo više stambenih nekretnina nego u svim ostalim mjestima zajedno.

A što se najviše gradi, otkriva najnovije priopćenje DZS-a, prema kojem je u rujnu ove godine bilo odobreno građenje 1663 stana s prosječnom površinom od 93,5 m2, s tim da u toj statistici prednjači gradnja novih stambenih zgrada. Među njima najviše je dvosobnih stanova (493), slijede trosobni (437) i četverosobni (357), a za jednosobne - one koji su posljednjih nekoliko mjeseci najtraženiji na tržištu - izdane su 202 građevinske dozvole.

Ključni razlozi za ulaganje u nekretnine

I premda će se podaci o cijenama kvadrata mnogima učiniti obeshrabrujućima, treba imati na umu da je nekretnina bila i ostala vrlo vrijedna dugoročna investicija - što je i jedan od glavnih razloga zbog kojih gradnja stanova i kuća ne jenjava. Ovaj rast cijena kvadrata zapravo je samo dokazao kako nekretninama raste vrijednost tijekom vremena. One su ujedno zaštita od inflacije jer imaju tendenciju povećanja vrijednosti prema stopi višoj od inflacije. Tako da se uz dobro ulaganje može ostvariti dobit kada dođe vrijeme za prodaju.

Izuzev toga, jedna od glavnih prednosti ulaganja u nekretnine, zbog čega i većina Hrvata investira u njih, sigurno je potencijal za novčani tok. Nekretnine koje se iznajmljuju mogu osigurati stabilan dotok prihoda od mjesečnih plaćanja najamnine i taj se novčani tok može koristiti za otplatu hipoteke na nekretninu, popravke i poboljšanja ili ponovno ulaganje u druge nekretnine. A osim rasta vrijednosti same nekretnine, najamnine također imaju tendenciju porasta tijekom vremena, što može dovesti do još većeg novčanog toka, prenosi Investopedia. 

Ulaganje u nekretnine također služi za diverzificiranje ulagačkog portfelja. To je dobro jer, s obzirom na to da nekretnine imaju nisku korelaciju s drugim klasama imovine, kao što su dionice i obveznice, one mogu pomoći u smanjenju ukupnog rizika portfelja i potencijalno povećati povrate.

Sve u svemu, nekretnine su materijalna imovina koju možete vidjeti i dodirnuti, a činjenica da posjedujete fizičku imovinu koja ima stvarnu vrijednost i može se prodati u bilo kojem trenutku pruža osjećaj sigurnosti koji možda nećete dobiti od drugih vrsta ulaganja, kao što su dionice ili druge vrijednosnice. 

Kupili biste nekretninu? Provjerite je!

Prije nego što donesete konačnu odluku o kupnji kuće ili stana, dobro provjerite svu dokumentaciju o nekretnini, koja uključuje izvadak iz zemljišne knjige, građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt za građenje, uporabnu dozvolu i energetski certifikat.

Kupujte katastarski i gruntovno čiste nekretnine. Samo čisti papiri vam omogućavaju kvalitetno  raspolaganje nekretninom i miran dom. Ukoliko vam nekretnina nije katastarski sređena ili granice nekretnina koje se prodaju/kupuju nisu vidljive na terenu i nisu usuglašene sa susjedima potrebno je angažirati geodetskog stručnjaka koji će po potrebi obaviti terenske izmjere i izraditi geodetski elaborat. Geodetski elaborati se od 2018. godine izrađuju digitalnim putem čime se ubrzavaju postupci evidentiranja nekretnina u katastru i zemljišnoj knjizi.

Posebno je važan izvadak iz zemljišne knjige - javna isprava koja prikazuje činjenično i pravno stanje nekretnine u trenutku njegova izdavanja. Izuzev dokaza o vlasništvu, ovaj dokument otkriva postoje li tereti koji prate nekretninu (hipoteke), zabilježbe, plombe (oznaka primljenog, ali još neriješenog prijedloga, na temelju kojeg se zahtijeva provedba nekog upisa u zemljišnoj knjizi) i slično. Sve je to vrlo važno s obzirom na to da se hipoteke i ostali tereti najčešće prenose s nekretninom na novog stjecatelja.

Izvadak iz zemljišne knjige mogu provjeriti svi, i to bez naknade, a najjednostavnije je putem portala uredjenazemlja.hr - jedinstvenog poslužnog mjesta koje spaja dva sustava odgovorna za registraciju nekretnine, a to su katastar i zemljišne knjige. Osim putem portala, za čije su održavanje nadležni Državna geodetska uprava (DGU) te Ministarstvo pravosuđa i uprave (MPU), izvadak možete dobiti u svim zemljišnoknjižnim odjelima nadležnih općinskih sudova ili kod bilo kojeg javnog bilježnika ili odvjetnika, neovisno o mjesnoj nadležnosti.

Upis u katastar i zemljišnu knjigu

Znajte i da se na temelju izvatka iz zemljišne knjige sklapaju svi pravni poslovi vezani za nekretnine, a to, između ostalog, uključuje ugovor o kupoprodaji. Na portalu potražite podatke o javnom bilježniku i odvjetniku koji će vam ovjeriti ugovor o kupoprodaji nekretnine i elektroničkim putem poslati prijedlog za upis u zemljišnu knjigu u nadležni zemljišnoknjižni odjel. Upisom u zemljišnu knjigu postajete vlasnik nekretnine.

Želite li evidentirati novu zgradu ili katastarsku česticu ili promijeniti podatke o nekretnini u katastru, potrebno je ishoditi geodetski elaborat i upravno rješenje koje donosi katastarski ured u svrhu mijenjanja podataka.

Ako pritom nemate geodetskog izvoditelja, posjetite portal uredjenazemlja.hr, gdje u samo nekoliko klikova i bez čekanja u redu možete pronaći i angažirati ovlaštenoga geodetskog izvoditelja koji ima sjedište u blizini vaše nekretnine.