Možete li zamisliti učionicu u kojoj petogodišnjaci provode eksperimente i uče pojmove poput kinetičke energije? Njujorčanin Alan Mate Orlić to je zamislio prije pet godina i stvorio laboratorij koji potiče dječju znatiželju
Saznajte kako je Njujorčanin došao u Hrvatsku te probudio u djeci strast za školom i učenjem
Powered by Tinker Labs
Mnoga djeca zaziru od učenja i odlaska u školu. Kad moraju pisati test ili odgovarati pred profesorom, jedino o čemu mogu razmišljati je koju će dobiti ocjenu i što će to značiti za njihov konačni uspjeh. Je li moguće promijeniti ovaj već viđeni scenarij i potaknuti u djeci iskrenu želju i volju za učenjem?
Drugačiji pristup
U Tinker Labsu je moguće. Riječ je o centrima za učenje namijenjenima djeci od 4 do 12 godina koji su osmišljeni kako bi obogatili i dopunili njihovo klasično obrazovanje. Posebnost njihova obrazovnog programa je u pristupu u kojem cilj nije naučiti djecu ono što moraju znati kako bi prošli standardizirane testove nego uključiti njihovu urođenu znatiželju i nadahnuti ih da propitkuju svijet oko sebe. Ideja za Tinker Labs nastala je 2016. godine u Osijeku, ali se do danas proširila na još 14 hrvatskih gradova.
Razgovarali smo s osnivačem i direktorom centra Alanom Matom Orlićem, koji je rođen i odrastao u New Yorku. Za Hrvatsku su ga vezala ljetovanja, gdje je upoznao i suprugu Tijanu. U New Yorku je doktorirao na interdisciplinarnom programu iz filozofije, bio je slikar, radio je u umjetničkoj galeriji te kao asistent u nastavi na sveučilištu, a neko vrijeme čak i u području građevine. Danas živi u Osijeku sa ženom i dvije kćeri.
Što nedostaje državnom školskom sustavu?
Direktor ovog centra proveo je istraživanje školskih sustava u cijelom svijetu te otkrio da većina zemalja dijeli iste probleme. Naime, u školama se pretežno primjenjuje pristup "nauči za ispit", koji daje prednost količini informacija nad vještinama zaključivanja i razumijevanjem.
- Kao što je Sokrat rekao: 'Obrazovanje je paljenje plamena, a ne punjenje spremnika.' Kako bi promijenile školski sustav, vlade bi se morale obvezati na temeljne promjene, poput ponovnog obrazovanja učitelja o vještinama potrebnim za 21. stoljeće, reformi nastavnog programa, dogradnji tehnoloških procesa, uključujući više učenja iz prakse, a ne učenje napamet - objašnjava.
Na temelju provedenog istraživanja Alan je počeo razmišljati o ideji koja bi mogla riješiti taj problem. Smatra da promjena u državnom obrazovnom sustavu neće uskoro doći i, ako Vlada ne može nešto učiniti, odgovornost je na privatnom sektoru. Iz tog razloga otvoren je Tinker Labs kao dodatan prostor u kojem se može zapaliti dječja strast za učenjem.
Dječja talentiranost
Na pitanje o načinu prepoznavanju djetetova talenta Alan kaže da to nije stvar genetike. Smatra da se nitko ne rađa s talentom za kvantnu mehaniku, sviranje klavira ili nogomet. Svaka disciplina zahtijeva godine vježbanja, ali da bi se vidjelo koji bi to talent mogao biti, bilo bi najbolje djetetu ponuditi širok raspon aktivnosti i vidjeti za koju od njih ima prirodnu sklonost.
- Sviđa mi se priča o tome kako je Nikola Tesla mazio svoju mačku dok je bio dijete i osjetio šok statičkog elektriciteta. Ponekad pomislim kako je nešto tako beznačajno moglo potaknuti mladog Nikolu da opsesivno razmišlja o svojstvima električne energije, što je na kraju dovelo do otkrića izmjenične struje. Ili Einsteinov kompas, koji mu je otac dao dok je bio dijete, što je možda pobudilo njegovu strast da pokuša razumjeti misterij tog čudnog elektromagnetskog vala koji nazivamo svjetlom - navodi.
Strast za učenjem
Zanimljivo je kako i oni najmlađi mogu učiti zahtjevnije predmete i vještine. Alan nam je spremno pojasnio da djeca imaju urođenu znatiželju i, ako se ona potiče, sposobni su naučiti vrlo složene pojmove - oni su poput spužvica.
- Najnovije psihološko istraživanje tvrdi da je dječja osobnost gotovo potpuno formirana do 12. godine ili puberteta. Od tada dječji kapacitet za kreativno razmišljanje počinje opadati. To može biti rezultat tradicionalnog obrazovnog sustava, koji 'ubija' tu urođenu kreativnost, ili samo prirodni rezultat neuronskih promjena koje nastaju tijekom puberteta. U svakom slučaju, ako potpalimo tu urođenu strast, djeca razvijaju navike ili vještine zaključivanja i kritičkog razmišljanja, koje će ih voditi u učenju, što god oni bili - zaključuje Alan.
Tinker filozofija
Uz četiri grupe podijeljene po starosti, 40 lekcija i 150 pokusa u školskoj godini, Tinker Labs nudi jedinstven STEAM pristup, koji uključuje znanost, tehnologiju, inženjerstvo, umjetnost i matematiku. Slogan prema kojem razvijaju svoj kurikulum glasi "Od igre, do strasti, do svrhe". Svaki nastavni sat osmišljen je oko koncepta ili teme koji će zaokupiti djecu zabavom te interaktivnim igrama i aktivnostima.
- Naš je cilj osigurati inspirativan prostor u kojemu djeca mogu koristiti svoje ruke i um kako bi stvorili i sagradili različite stvari. Ovom bismo igrom razvijali njihovu strast za učenjem. Jednom kad se upoznaju s metodom predstavljanja novih tema, naši učenici razviju vještine za kritički pristup različitim problemima, nešto što od milja nazivamo 'kroz Tinker Labs leću' - navodi Alan.
Leća pomaže djeci doživjeti svijet iz različitih perspektiva. Djeca uče kako pogledati neki predmet koristeći integrirani STEAM pristup za rješavanje problema. Upravo tu leži posebnost Tinker Labsa. On je osmišljen kako bi donosio cjelovit i integriran pristup kritičkom razmišljanju i rješavanju problema.
- Jednom kada djeca razviju 'Tinker Labs leću', naš je krajnji cilj da se ova strast za propitivanjem svijeta oko sebe i rješavanjem problema razvije prirodnim putem u pronalazak njihove svrhe, ili izravnije, područje proučavanja kojim bi se željeli jednog dana baviti nakon što napuste Tinker Labs i krenu u više obrazovanje - govori.