Domaća i ekološki uzgojena hrana je posljednjih godina došla u veliki fokus. Sve se više i više ljudi opredjeljuje na, ako ništa drugo, konzumaciju takve hrane, a ima i onih koji žele biti sigurni da jedu provjerene proizvode, pa postaju poljoprivrednici.

I koliko je god nekima ideja o ekološkom uzgoju i proizvodnji vlastitog voća, povrća, žitarica i/ili orašastih plodova primamljiva, posao potreban da bi se ta ideja realizirala vrlo je zahtjevan. Često nepredvidivi radni uvjeti te priroda na koju je nemoguće utjecati držat će svakog poljoprivrednika ili poljoprivrednicu stalno na nogama. Dodatan izazov stvara i administracija jer je potrebno u svakom trenutku biti u toku sa zakonskim dijelom ovog posla. Zato ako se odlučite na ovaj poslovni pothvat, imajte na umu da poljoprivreda nikad neće biti dosadna, a pogotovo ne na početku, kada treba sve posložiti. U nastavku saznajte što je tada najvažnije.

1. Dobra informiranost

Ako nemate poljoprivrednu naobrazbu, odnosno odgovarajuću stručnu spremu, od izuzetno je velike važnosti da se dobro informirate oko sorti koje želite uzgajati. Provjerite činjenice poput: 

2. Strpljenje s administracijom

Ako se želite baviti ekološkom poljoprivredom, mnogi će vam savjetovati da je najisplativije otvoriti obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Ono omogućuje poljoprivrednicima da na jednostavniji način sudjeluju na tržištu, odnosno da lakše prodaju svoje proizvode. Kao registrirana djelatnost se također mogu prijavljivati na natječaje te tako dobivati izravne potpore od države i Europske unije - što je posebice korisno u ekološkom uzgoju.

Za otvaranje OPG-a potrebno je podnijeti Zahtjev za upis u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uredu Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Prije podnošenja Zahtjeva, odredite nositelja i članove OPG-a, pripremite podatke o poljoprivrednim resursima, odaberite organizacijski oblik i status djelatnosti, osmislite naziv te otvorite žiro račun na ime nositelja OPG-a. Oni OPG-ovi koji žele upisati dopunsku djelatnost (npr. turističke djelatnosti, izrada neprehrambenih proizvoda i slično) moraju se upisati u Registar poreznih obveznika, a za sve ostale je to regulirano propisima Ministarstva financija (Porezne uprave). Na HZMO i HZZO se prijavljuju nositelj/članovi OPG-a koji nisu osigurani po nekoj drugoj osnovi, ali to će se odraditi tako da Agencija za plaćanja šalje Rješenje o upisu na navedene institucije koje onda utvrđuju eventualno obvezu prijave na mirovinsko i zdravstveno.

Iz APPRRR-a su nam objasnili da za bavljenje ekološkom poljoprivredom (proizvodnjom, preradom, stavljanjem na tržište, uvozom i izvozom ekoloških proizvoda), poljoprivredno gospodarstvo mora biti upisano u Upisnik ekoloških subjekata, a proizvodnja mora biti pod kontrolom ovlaštenog kontrolnog tijela, to jest poljoprivrednik mora sklopiti ugovor o kontroli s kontrolnim tijelom. Popis kontrolnih tijela nalazi se na stranici Ministarstva poljoprivrede.

Nakon sklapanja ugovora s kontrolnim tijelom i nakon što je kontrolno tijelo obavilo prvu službenu kontrolu i dostavilo zapisnik o provedenoj kontroli, potrebno je upisati se u Upisnik ekoloških subjekata. Za upis u Upisnik ekoloških subjekata potrebno je podnijeti zahtjev u podružnici APPRRR-a prema sjedištu poljoprivrednog gospodarstva. Nakon podnesenog zahtjeva, APPRRR izdaje rješenje o upisu. Ulaskom u kontrolni sustav ekološke proizvodnje smatra se datum rješenja o upisu u Upisnik ekoloških subjekata. Po završetku proizvodnje u tekućoj godini, bilo da je riječ o prijelaznom razdoblju ili održavanju ekološke proizvodnje, kontrolno tijelo potvrđuje status proizvodnje te izdaje potvrdnicu/certifikat.

Detaljnije informacije možete još pronaći na službenim stranicama APPRRR-a, Ministarstva poljoprivrede i Savjetodavne službe u poljoprivredi. Za sve što ne možete pronaći online, kontaktirajte nadležne institucije ili ih fizički posjetite, ali obavezno prije toga provjerite njihovo radno vrijeme te rezervirajte svoj termin - ako postoji ta mogućnost. Ova početna administrativna faza može malo potrajati i zato je važno oboružati se strpljenjem.

3. Povezivanje s drugim OPG-ovcima

Prema Upisniku poljoprivrednika, kojeg provodi APPRRR, prošle je godine ukupno bilo registrirano 128.290 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i 31.696 samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava. Ekološki je pak registriranih objekata, od kojih nisu svi OPG, bilo 6242, navode podaci Ministarstva poljoprivrede.

S obzirom na njihov broj, bilo bi šteta da ne pokušate kontaktirati nekoga od njih i dobiti iskustvo iz prve ruke. Često su takve informacije i praktični savjeti vrjedniji od onih koje pročitate u zakonima ili na stranicama nekih službi. Uz to, mnogo sadašnjih i budućih poljoprivrednika ima percepciju o tome da je ekološka proizvodnja mnogo skuplja i neisplativija od "obične". Možda baš u razgovoru s nekim ekološkim poljoprivrednikom shvatite da nije sve onako kako ste mislili.

4. Digitalna rješenja

Digitalizacija se uvukla u gotovo sva područja ljudske djelatnosti, pa tako i u poljoprivredni sektor. Sve se više ističe važnost implementacije digitalnih tehnoloških rješenja za proizvodnju zdravije, sigurnije i održivije hrane. Do sada su mnogi poljoprivrednici uvidjeli koliko je korisna primjerice automatizacija proizvodnih procesa i primjena softvera za praćenje poljoprivredne proizvodnje, koji mogu poboljšati donošenje odluka i povećati ekološku učinkovitosti. A osim što digitalna transformacija poljoprivrede povećava ekološku, ona pozitivno djeluje i na ekonomsku učinkovitost.

I koliko god neki OPG bio malen, gotovo je sigurno da u svojem poslovanju koristi barem jedno digitalno rješenje. Ako ništa drugo, tu je uvijek brzi Internet za praćenje zakona, traženje informacija, komunikaciju s mušterijama i promociju proizvoda. Iz tog je razloga tvrtka A1 Hrvatska, kao partner koji najbolje razumije potrebe poljoprivrednika i njihovih OPG-ova, osmislila za njih posebnu ponudu.

5. Komad zemlje udaljen od grada

Da bi vaši proizvodi mogli dobiti oznaku "eko", potrebno je uskladiti uzgoj s propisima o ekološkoj poljoprivredi i poštivati načela ekološke proizvodnje. Ekološka poljoprivreda, kako navodi Ministarstvo poljoprivrede, podrazumijeva najbolju proizvodnu praksu u pogledu okoliša i klime, visoku razinu biološke raznolikosti, očuvanje prirodnih resursa te primjenu visokih proizvodnih standarda. Takav poljoprivredni uzgoj također potiče odgovorno korištenje energije i prirodnih resursa, povećanje plodnosti tla i održavanje kvalitete vode.

Vjerojatno najvažniji početni kapital za ulazak u ekološku poljoprivredu jest zdrava zemlja, koja prethodno nije bila tretirana štetnim kemikalijama i koja je udaljena od gradskog onečišćenja. Inače, sva pravila i uvjete za ekološku proizvodnju možete pronaći ovdje. A prije nego što se upustite u ovaj pothvat, imajte na umu da se najmanje jednom godišnje provodi inspekcija, kako bi se provjerilo pridržavaju li se poljoprivrednici pravila za ekološku proizvodnju, zato je važno da ste kao eko proizvođač cijelo vrijeme u toku s izmjenama zakona i najnovijim praksama iz svijeta ekološke poljoprivrede.