Iseljavanje, nezaposlenost koja raste iz dana u dan, loše statistike... Ponekad se pitamo: ima li kraja ovom lošem nizu? No oni pokušavaju zaustaviti negativan trend i vraćaju nam nadu u bolje sutra
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2017. godini iz Hrvatske se odselilo 47 352 stanovnika. Ako uzmemo u obzir činjenicu da svako preseljenje nije evidentirano, to znači da je ta brojka i puno veća. Top tri "obećane zemlje" koje se nalaze na karti poželjnih destinacija za useljavanje, barem što se Hrvata tiče, jesu Njemačka s 63,9% te Austrija i Irska s 6,9%. Prema istraživanju koje je proveo među hrvatskim iseljenicima, doc. dr. sc. Tado Jurić u svojoj knjizi ''Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?'' tvrdi da se Hrvati iseljavaju prvenstveno zbog financija, nepravde i korumpiranog društva te navode da se u Hrvatskoj zaposlenike ne nagrađuje ispravno i da se ne sankcionira neispravno ponašanje. Od ulaska u Europsku uniju do danas u Njemačku se odselilo oko 250 000 Hrvata, što je otprilike 7% ukupnog stanovništva zemlje, navodi doc. dr. sc. Jurić.
Od Požege i Županje, sve do Vukovara
..nigdje nema ovakvih bećara. Nažalost, naši su bećarci u Slavoniji sve tiši jer je upravo zlatnu Slavoniju najviše pogodio val iseljavanja. Nekoć najbogatija regija koja je prehranjivala cijelu Hrvatsku, danas je postala pustoš jer su upravo njezini stanovnici morali otići ''trbuhom za kruhom'' i osigurati svojoj obitelji i sebi pristojan život. Kako navodi demograf dr. sc. Dražen Živić, istočna je Hrvatska u odnosu na ostale hrvatske županije i Hrvatsku u cijelosti ispodprosječno naseljen prostor. Isto tako napominje da su jedan od glavnih čimbenika iseljavanja zasigurno veliki ratni materijalni gubitci koje je Slavonija zadobila tijekom Domovinskog rata i od kojih se do danas nije uspjela oporaviti.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, sredinom 2016. godine u pet istočnohrvatskih županija živjelo je ukupno 755 615 stanovnika, što je u odnosu na popis stanovništva iz 2011. godine smanjenje od čak 6,3 %. No, je li Njemačka uistinu ''obećana zemlja'' i vrata spasa Hrvatima? Prema rezultatima istraživanja, doc. dr. sc. Jurić govori kako je 79% ispitanika zadovoljno ''novim životom'' u Njemačkoj te da se osjećaju ''generalno bolje'' nego u Hrvatskoj. Također, istraživanjem je negirana teza kako hrvatski iseljenici rade napornije u Njemačkoj te da se osjećaju otuđeno izvan granice Hrvatske. Ovi rezultati više su no zabrinjavajući i počinjemo si postavljati pitanje: tko nas je doveo do ove situacije? Daljnja predviđanja nisu nimalo pozitivna i ne samo da će se depopulacija nastaviti nego će poprimiti još drastičnije razmjere. Problem demografski nestale slavonske regije može se riješiti jedino useljavanjem populacije. No kako vratiti ljude? Donosimo vam nekoliko svijetlih primjera poduzeća koja su odlučila uzeti stvari u svoje ruke i vratiti život u Slavoniju.
Osim stipendije za školovanje, nude i posao
Dobivanje stipendije i posla u Slavoniji ravno je dobitku na lutriji upravo zbog poznanstava i ,,povlačenja veza'', koje je slikovito dočarao poznati hrvatski reper Vojko V stihovima pjesme Zovi čovika. No u ovom slučaju ne morate brinuti o tome ima li kandidat ''ćaću'' koji će mu ilegalno osigurati stipendiju i posao. Ovu stipendiju može dobiti svaki učenik koji upisuje Obrtničku školu u Osijeku za zanimanje mesar te će, osim financijskih sredstava, stipendist imati priliku obavljati praksu u proizvodnom pogonu, gdje će prikupiti sva potrebna znanja i vještine. Nakon završetka školovanja učeniku se nudi i posao u struci na minimalno 3 godine.
Osim što je jedna od vodećih hrvatskih tvrtki u proizvodnji mesa i mesnih proizvoda, mesnica Ravlić provodi projekt ''Budi moj mesar'', koji stipendira ovo deficitarno zanimanje. Isto tako, kontinuirano rade na poboljšavanju uvjeta za svoje zaposlenike i čine sve kako bi radno mjesto bilo što ugodnije. Primjerice, od svibnja ove godine mesnica Ravlić uvela je trajni dodatak na plaću te je svojim zaposlenicima osim edukacija i redovnih druženja subvencionirala topli obrok. Ovakvom uključenošću u ostvarivanje dobrobiti lokalnoj zajednici zasigurno ostavljaju pozitivan primjer Hrvatske kakvu želimo i moramo reći da je cijela Slavonija ponosna!
Oni ulažu u našu budućnost - djecu
Kako drugačije pokrenuti Hrvatsku nego ulaganjem u naš najvredniji resurs - djecu. Multitasking, proaktivnost i otpor prema prosječnom neke su od karakteristika generacije Z koje ukazuju na to da su spremni boriti se za bolje sutra. Pozitivan primjer mesnice Ravlić slijedi i tvrtka Mlinar d.d. koja učenicima strukovnih škola nudi mogućnost obavljanja stručne prakse u svojim pekarnicama. Uz najmoderniju tehnologiju i stručan tim ljudi praktikanti će imati priliku prikupiti sva potrebna znanja za svoje buduće radne pozicije. Ni malo za njima ne zaostaje ENNA grupa, društveno odgovorna kompanija koja je u suradnji s PPD grupom osnovala zakladu Novo sutra kojom nudi stipendije za STEM područja, ali i stipendije studentima ekonomije i prava koji su iz Slavonije.
Osim što su naša budućnost, djeca su glavni inicijatori promjena. Ovakvih pozitivnih primjera poduzeća u Hrvatskoj zasigurno bi trebalo biti više jer jedino zajedno možemo pokrenuti zemlju i napraviti promjene.
Liječnici otkrili koliko najdulje smijemo sjediti na WC školjci, više od toga šteti zdravlju
Veliki tjedni horoskop: Ovan će se sve više zaljubljivati, Ribe se moraju čuvati viroza i infekcija
Gdje za doček Nove godine? Donosimo vam popis koncerata, evo i koliko će ih gradovi platiti