Poslovi nasred mora: Evo kako izgledaju njihovi radni dani

Većina će ljudi na spomen mora pomisliti na godišnji odmor i apsolutno uživanje, no nekima je more radno mjesto koje posjećuju svaki dan ili, kao u nekim slučajevima, mjesecima žive na njemu. Ako i vi preferirate radno mjesto na kojem ćete imati morski povjetarac u kosi, mogla bi vas zanimati neka od zanimanja koja se obavljaju upravo na moru ili oceanu.

Pomorci lakog sna

Riječ "pomorac" širok je pojam, koji zapravo podrazumijeva više zanimanja. Primjerice, pomorac može biti nautičar, strojar ili kapetan broda, a svima im je zajedničko radno mjesto, odnosno brod. I dok će strojar u pravilu raditi smjenu od 8 do 16 sati, nautičar će dva puta na dan po četiri sata raditi tzv. gvardije na mostu broda, a između toga imat će druge dužnosti. Sve to znači isprekidan san, s obzirom na to da jedna gvardija može trajati od ponoći do četiri sata, a druga slijedi od podne do 16 sati.

Pomorstvo je staro zanimanje koje se u prošlosti ipak razlikovalo od onoga danas, ponajprije zahvaljujući današnjoj tehnologiji i internetu. Pomorci su nekad znali provesti i po godinu dana na brodu odsječeni od svijeta, a danas je norma oko tri mjeseca, nakon čega slijedi jednako duga pauza na kopnu, odnosno kod kuće. Danas na brodovima postoji internet, ali i teretane te prostorije za opuštanje. Među posadom su i kuhari te osobe zadužene za čišćenje broda.

Staro zanimanje sa sobom vuče i stereotipe. Zna se reći da je to lak novac bez previše truda, ali karijera je to koja iziskuje veliku razinu odgovornosti i praktičnog znanja koje se stječe iskustvom. Primjerice, jedan LNG brod, koji prevozi ukapljeni prirodni plin, vrijedi oko 300 milijuna dolara, a plin koji prevozi vrijedi jednako toliko, što na svakog člana posade stavlja veliku odgovornost. Pomorce također testiraju na droge, alkohol je zabranjen, a mentalna snaga svojevrstan je preduvjet za ovo zahtjevno zanimanje.

Rad i život na platformi

I dok će pomorci ploviti i povremeno stati u luke, radnik na plinskoj platformi uvijek će se zaputiti na isto mjesto nasred mora. Kako je raditi ovaj posao, pitali smo Ivana Grdića iz Ine, nadzornika offshore platformi.

- Radni dan za većinu djelatnika počinje u sedam i traje do 19 sati. Kako sva naša postrojenja rade 24 sata, tako postoji i stalan nadzor procesa proizvodnje ugljikovodika, koji je kompleksan te iziskuje pregršt znanja i specifičnih vještina. Radni zadaci prvenstveno su bazirani na preventivnom održavanju opreme i sustava - opisuje nam svoj posao Ivan.

Zamjena radnika na platformi je svaka dva tjedna. Spavaju u sobama koje su opremljene radnim stolovima, krevetima na kat i vlastitom kupaonicom, a na raspolaganju su im i kuhinja, blagovaonica, ambulanta, teretana, vešeraj i prostorija s televizorom.

Ovaj posao podrazumijeva veliku dozu odgovornosti te kvalitetnu koordinaciju i provođenje zahtjevnih aktivnosti koje su vezane za održavanje visoke razine sigurnosti na platformi i osiguranje kontinuirane proizvodnje ugljikovodika, koje se provodi prema najvišim svjetskim standardima na svim Ininim postrojenjima. Ivan kaže da je izazovno i to što je po 14 dana bez prekida okružen morem, pri čemu svakodnevno mora planirati aktivnosti sukladno vremenskim uvjetima, koji na sjevernom Jadranu znaju biti izazovni, a neki zaposlenici platforme prisjetit će se i valova od devet metara.

- Svakako bih na temelju vlastitog iskustva naglasio da svatko tko želi biti član tima koji radi na moru, bilo na brodu ili na platformi, prvenstveno treba imati podršku svoje obitelji, od koje je odvojen, kao što je u mojem slučaju gotovo pola godine - govori Ivan. 

Inače, Inini odobalni objekti Ivana A/K od Pule su udaljeni oko 45 km, a put do njih, ovisno o vremenskim uvjetima, traje oko sat i pol. Ivana A prva je proizvodna platforma u hrvatskom dijelu Jadrana. Računajući od dna mora, najviša točka je na 89 metara. Teži 2442 tone, a mostom dužine 52 metra spojena je sa susjednom platformom Ivana K.

Prije jutra ribari se bude

Svatko tko je imao kontakta s morem zna da je ribarstvo izrazito težak fizički posao. Mreže se najčešće bacaju sat vremena prije izlaska sunca, što je ljeti već oko četiri sata. Ako se u ribolov ode oko 14 sati, povratak je oko 22 sata, pa tako ribari mogu provesti cijele dane na otvorenome moru i udaljeni od obitelji.

Proces izlova ribe odvija se u nekoliko faza. Ribari se najprije upućuju na ribolovno područje, na kojem pomoću elektroničke opreme lociraju jato, vrstu ribe te brzinu i smjer njezina kretanja. Zatim postavljaju mreže pa manevrima broda okružuju ribu. Nakon toga povlače mreže, love ribu i iskrcavaju ulov na palubu. Ribari je razvrstavaju po vrstama u sanduke, a zaštićene vrste vraćaju u more.

Otežavajući faktor je i divlja ćud mora, koja ponekad otežava ili u potpunosti onemogućuje ribolov, pa se kaže da se u ribarstvu ništa ne može planirati jer se nikad ne zna kakvo će vrijeme biti za pet dana. Današnji ribari, nažalost, požalit će se i na sve manje količine ribe. Osim izlova, ribari na morima obavljaju druge zadatke. Nadgledaju plovne putove, posebno zaštićena ribolovna područja, upućuju se u potragu za unesrećenima na moru, dojavljuju pojave koje se tiču krivolova, pridonose zaštiti okoliša i potopljene kulturne baštine.