Bez obzira na to što se svijet tek "nedavno" okrenuo obnovljivim izvorima energije, sunčeva energija stara je gotovo 200 godina. Naime, 1839. francuski fizičar Alexandre Edmond Becquerel otkrio je "fotonaponski učinak" u kojem se električna energija stvara iz izravne sunčeve svjetlosti. Zatim je, 1941., američki znanstvenik Russell Ohl izumio solarnu ćeliju, a NASA je samo devet godina kasnije prva usvojila solarnu tehnologiju na satelitu Vanguard, koji je do danas najstariji satelit u orbiti.

Da su obnovljivi izvori energije budućnost i spas za čovječanstvo, prepoznali su i stari Rimljani, koji su koristili geotermalnu energiju za grijanje svojih domova. Projektirali su zgrade koje su poticale topli zrak, koji se kretao ispod podova i unutar zidova. Osim toga, Rimljani su gradili zajednička kupališta diljem Italije, također koristeći izravno geotermalnu energiju.

Mnoge zemlje diljem svijeta danas rade na smanjenju svojih emisija ugljika, a Island je jedina država koja se potpuno okrenula obnovljivim izvorima energije. Međutim, spas od štetnih emisija mnoge zemlje danas vide upravo u postavljanju plutajućih solarnih panela, a ni Lijepa Naša nije daleko od toga.  

Predvodnik u plutajućim panelima

Središte najnovijeg svjetskog trenda u borbi protiv štetnih emisija definitivno je Kina. Ona je vlasnik najveće solarne farme na svijetu. Riječ je o plutajućoj solarnoj farmi Dezhou Dingzhuang sa snagom od 320 megavata. To je ujedno najveći plutajući fotonaponski projekt koji je dosad izgrađen, a čije postrojenje proizvodi 550 milijuna kilovatsati električne energije godišnje.

Druga najveća plutajuća solarna farma nalazi se također u Kini. U gradu Huainanu, u istočnoj pokrajini Anhui, napajanje energije iz plutajuće solarne elektrane počelo je 2017. godine, a danas ova elektrana proizvodi dovoljno električne energije za napajanje 94.000 kućanstava. No jedna od najstarijih na svijetu, ali također među najvećim solarnim farmama, kineski je CECEP, čija je snaga 70 megavata. Proteže se na više od 60 hektara i uključuje čak 194.731 solarni panel.

Energija dovoljna za 16.000 stanova

Za petama Kini, barem što se tiče obnovljivih izvora energije, je Singapur. Jedna od najvećih singapurskih plutajućih solarnih elektrana sačinjena je od 122.000 solarnih panela na 45 hektara, što je, usporedbe radi, ekvivalent 45 nogometnih igrališta. Ova solarna elektrana snage 60 megavata smještena je na umjetnom jezeru u zapadnom Singapuru i trebala bi smanjiti emisiju CO2 za oko 32 kilotone godišnje. U prijevodu, ova bi elektrana trebala opskrbiti oko 16.000 četverosobnih stanova.  

Za razliku od uobičajenih krovnih solarnih panela, plutajući imaju bolje rezultate i do čak 15% zbog rashladnog učinka vode, kojim se sprečava pregrijavanje panela, a na njihov rad ne utječe ni sjena drugih zgrada. A zahvaljujući električnoj energiji proizvedenoj od 122.000 solarnih panela, Singapur će postati jedna od rijetkih zemalja koje imaju sustav za pročišćavanje vode potpuno upogonjen održivom energijom.

Treća zemlja na popisu onih s najvećim plutajućim elektranama je Tajland. Solarna farma kapaciteta 45 megavata nalazi se na rijeci Lam Dom Noi. Sastoji se od 145.000 panela i izrađena je od ekološki prihvatljivog materijala. Površina ove solarne farme, velike poput 70 nogometnih igrališta, zauzima samo jedan posto površine akumulacijskog jezera, ali štedi 460.000 kubičnih metara vode koja se svake godine izgubi isparavanjem. U okviru farme nalaze se i tri turbine koje pokreće tekuća voda kako bi se električna energija dobivala i kad nema sunčeve svjetlosti ili kad je potražnja visoka.

I Europa je na dobrom putu

No osim azijskih zemalja, i Europa se okrenula plutajućim solarnim panelima. Jedan od najvećih nalazi se u Portugalu, na umjetnom jezeru Barragem de Alqueva. Plutajuća solarna elektrana kapaciteta 5 megavata trebala bi biti dovoljna za opskrbu energijom 1500 obitelji ili trećinu potreba obližnjih gradova Moura i Portel.

A na dobrom putu prema gradnji plutajućih solarnih panela je i Hrvatska. Iz HEP-a su nam potvrdili da istražuju mogućnost instalacije plutajuće solarne elektrane na Dravi, a sve s ciljem osiguravanja zelenog, održivog, naprednog i klimatski neutralnoga gospodarstva. Pri kraju je izgradnja trenutačno najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, SE Donja Dubrava, priključne snage 9,99 MW,  koja se gradi neposredno uz Hidroelektranu Dubrava na rijeci Dravi.

SE Donja Dubrava će elektroenergetskom sustavu Hrvatske doprinositi s novih 14.800 MWh održive električne energije iz obnovljivih izvora, što je posebno važno u okolnostima aktualne energetske krize u Hrvatskoj i Europi. Inače, HEP u ovom trenutku u proizvodnom portfelju ima sedam sunčanih elektrana, dok su još četiri u izgradnji. Do 2030. godine HEP namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto, zbog čega u svoj portfelj planira uključiti i oko 700 MW sunčanih elektrana i vjetroelektrana.

Zračne luke u novoj ulozi

Na kraju smo vam pripremili još nekoliko zanimljivosti. Poznata je informacija kako su zračne luke jedan od gorućih ekoloških problema zbog visokih razina štetnih emisija, velike buke i potrošnje energije. No tome bi, zahvaljujući upravo sunčevoj energiji, mogao doći kraj. Znanstvenici su otkrili da zračne luke imaju potencijal opskrbiti više od 100.000 domova energijom pomoću velikih solarnih ploča koje bi se mogle postaviti na njihove krovove. Istraživači sa Sveučilišta RMIT u Australiji otkrili su da stambeni solarni paneli ne proizvode ni približno toliko energije kao paneli na vrhu velikih zgrada na otvorenom prostoru kao što su zračne luke.

A iako biste možda sa sigurnošću rekli da su u ovoj struci najzastupljeniji muškarci, zanimljiva je informacija da, prema godišnjem izvješću Međunarodne agencije za obnovljivu energiju za 2020., 32% globalne radne snage u obnovljivim izvorima energije zauzimaju upravo žene!