Simbol za euro (€) nastao je 1999. godine po uzoru na grčki epsilon (ϵ), koji, osim što počinje slovom "e", koje je ujedno početno slovo Europe, također odaje počast Grčkoj kao kolijevci europske civilizacije. A jeste li znali kako su trebale tri godine da ova prvotno digitalna valuta dobije fizički oblik? I da je 2002. godine došlo do najveće zamjene novčanica u povijesti? Čak 11 država u to je vrijeme promijenilo svoju valutu i u samo nekoliko tjedana u opticaj je bilo pušteno 15 milijardi novčanica i 15 milijardi kovanica. U usporedbi s tim, u kolovozu 2021. godine zabilježen je opticaj ove valute od ukupno 27,4 milijarde eura novčanica u vrijednosti od oko 1,5 bilijuna eura.

Prema stranicama Europske unije, euro je, nakon američkog dolara, druga najvažnija valuta u svijetu, a najraširenija je novčanica od 50 eura. Zanimljivo je i to da se papir novčanica uglavnom proizvodi od pamučnih vlakana koja su završila u otpadu tekstilne industrije. Tako je 2019. godine za izradu novčanica eura utrošeno oko 5210 tona pamučnih vlakana, od koji više od polovice potječe iz održivih izvora. Danas eurom plaća više od 340 milijuna Europljana, a 60 zemalja i teritorija izravno ili neizravno povezalo svoju valutu za euro. Od 1. siječnja 2023. Republika Hrvatska postaje 20. država članica Europske unije sa službenom valutom euro. 

O ovom skorom prelasku s kune na euro razgovarali smo s omiljenim profesorom matematike i financijskim vlogerom Tonijem Milunom. Proslavljeni voditelj HRT-ova "Financijalca" nastavio je snimati materijale o financijskim temama i objavljivati ih na svom YouTube kanalu u projektu “S Milunom do milijuna”, a za 15. rujna sa svojim timom priprema najbogatiju “Konferenciju financijske pismenosti Toni Milun”. Samo za 24sata rekao je koji nas sve izazovi očekuju zbog dolaska eura.

Ulazak u eurozonu

S obzirom na to da se trenutno cijeli svijet nalazi u razdoblju možda najveće inflacije u posljednjih dvadesetak godina te se suočava s porastom cijena svih energenata, Toni Milun smatra da je teško donositi definitivne zaključke o tome kako će se uvođenje eura odraziti na neke stavke u hrvatskom gospodarstvu. Ipak, evo što se može zasad reći.

- Kao netko tko zadnjih sedam godina kontinuirano izučava financijske teme, očekujem da će doći do jednostavnijeg trgovanja sa zemljama eurozone, lakšeg sklapanja novih poslova i novih investicija. Također, osobe koje vole putovanja, a i ja sam u toj kategoriji, sad će to činiti još lakše kad putuju u zemlje eurozone jer neće biti brige o kupnji eura. Lakše će biti i uspoređivati cijene u zemljama eurozone i u Hrvatskoj - kaže.

- Imao sam nedavno primjer kad mi se jedna pratiteljica požalila na trgovinu koja je imala cijene istaknute u eurima i u kunama. Cijena u eurima bila je istaknuta vrlo velikim slovima i pisalo je na artiklu '10 eura'. I tako na svima artiklima. Ona je pokupovala cijelu košaru jer joj se učinilo povoljnim, a kad je došla na blagajnu, ispostavilo se da je 10 eura zapravo bilo 90 kuna, umjesto 75. Sad se takve stvari više neće smjeti događati - govori naš sugovornik.

Trebaju li se građani bojati poskupljenja?

Jedno od glavnih pitanja koja trenutno muče vjerojatno svakog stanovnika Hrvatske je: "Koliko će sve poskupjeti?" i "Hoće li tranzicija na euro biti udarac na dosadašnji životni standard?".

- Procjena je da će zbog uvođenja eura doći do vrlo malog porasta cijena od 0,2 ili 0,3 posto. Međutim, neke su se kompanije već sad obvezale na fer način preračunavati cijene, poput, primjerice, trgovačkog lanca Kaufland, i to je korektno poslovanje kakvo apsolutno podržavam. U svakom slučaju, smatram da ćemo u globalu imati veće koristi od uvođenja eura nego što bismo imali da se na to nismo odlučili - kaže Milun.

Uvođenjem eura Hrvatska ima priliku maksimalno iskoristiti sve benefite koje ta promjena donosi, govori nam naš sugovornik. Nada se da će se tako povećanjem investicija otvoriti nova radna mjesta, ali i, što je njemu najvažnije, da će se povećati financijsko obrazovanje građana. Pod time ne misli samo na financijsko znanje nego i na navike trošenja jer je lako moguće da će tad građani možda odlučiti dati prednost javnom prijevozu ili biciklu umjesto automobilu. Pa je tako, osim štednje, moguće povećanje brige za okoliš.

Euro i krediti

Kad je riječ o kreditima, Toni Milun uvjerava nas da tu nema potrebe za strahom. Svi krediti bit će konvertirani u eurske pod istim ili boljim uvjetima i po srednjem tečaju, a što se tiče visine kamatnih stopa, one se kontinuirano mijenjaju i na to neće utjecati samo situacija prelaska na euro. 

- Osobno bih volio da nam kamatne stope budu znatno niže jer cijelo ovo vrijeme pomažem građanima u refinanciranju kredita. Nažalost, inflacija najčešće znači i povećanje kamatnih stopa na kredite. Tu je potrebno educirati građane da još na tržištu postoje povoljnije kamatne stope nego što su bile prije nekoliko godina, jer se mnogi građani još nisu odlučili zamijeniti svoj stari kredit novim, pod povoljnijim uvjetima. Na taj način mjesečno bi mogli uštedjeti i nekoliko stotina kuna - kaže.

- Ipak, razumijem da neki građani danas, nažalost, nisu jednako kreditno sposobni, pa se boje da im banke ne bi odobrile nove kredite, ali tu bih rekao da postoji puno banaka na tržištu i da ‘ne’ od jedne banke nikad ne znači nužno ‘ne’ od druge banke. Građani također trebaju znati da postoje krediti u ratama i u jednakim anuitetima. Tu se također mogu postići uštede pri vraćanju kredita. Nadam da će uštede prelaskom na euro biti još i veće - kaže Milun.

Novi način života?

Što se tiče promjene plaća i mirovina, zakon je tu jasan, upućuje nas naš sugovornik. Postoji tečaj po kojem će se i plaće i mirovine promijeniti u eure. Oni koji sad primaju 2000 kuna mirovine imat će 265 eura, a oni koji primaju 3000 kuna primat će oko 400 eura. Jedini problem koji ovdje vidi naš sugovornik je u tome što je velika većina mirovina naših umirovljenika zaista vrlo mala. 

I to je upravo jedan od razloga zbog kojih se stalno trudi educirati građane o financijama te o svim vrstama štednje i investicija - kako bi im se primanja uvećala, a ne smanjila, u trećoj životnoj dobi. Žalosti ga kad vidi da ljudi koji su cijeli život naporno radili, ali zato što nisu znali kako investirati i zato što su držali novac u jastučnici, danas imaju manje nego što su zaradili i mnogo manje nego što su mogli imati da su investirali. 

- Svjedočio sam primjerima u kojima su građani odlaskom u mirovinu prodavali svoje nekretnine i otišli živjeti na selo, a pola novca od prodaje ostavili za mirniji život u trećoj dobi. I bili su sretniji! U inozemstvu ljudi na posao putuju i po sat vremena, ne žive u centrima gradova, gdje su najskuplji kvadrati, pa samim time kupuju jeftinije nekretnine i vraćaju niže kredite. Samo primjera radi, jedan kvadrat stana kod mene u kvartu trenutno je oko 2000 eura, a ima i ovih po 3000 eura, što je znatno više nego prije nekoliko godina. Mislim da će se i kod nas početi znatno mijenjati raspoloženje ljudi prema načinu života i da će svatko pokušati naći bolju alternativu za sebe - predviđa Milun.

Za kraj poziva čitatelje da provjere ako u jastuku ili na dnu ormara imaju neku ušteđevinu u kunama - moći ćete je promijeniti po srednjem tečaju bez naknada. Također, u trgovinama ćemo još dodatno prva dva tjedna u siječnju moći plaćati proizvode i usluge kunama, ali ostatak će nam vraćati u eurima. Prema njegovu mišljenju, ovo je dobra metoda prelaska na drugu valutu, uz koju će građani imati priliku postupno se navikavati na nove novčanice i kovanice.