Od kozmetičkih tretmana do plaćenog vrtića: Što je Hrvatima najvažnije na radnome mjestu?

Prosječan čovjek doživi malo manje od 80 godina, a gotovo trećinu životnog vijeka provede na poslu. To je, prema nekim istraživanjima, čak 90.000 sati, a budući da toliko vremena provodimo radeći, posao značajno utječe na našu kvalitetu života. A kako dišu Hrvati kad je riječ o zadovoljstvu svojim poslom, što im je najvažnije kod poslodavca i kako vide svoju poslovnu budućnost, otkrili smo istraživanjem na 24sata u projektu Startover. Riječ je o projektu koji se bavi problemima radnika iz područja svrhovitosti rada, work-life balancea, kvalitete poslovnog života, percepcije osobnog razvoja i napretka kroz rad.

Istraživanje je provedeno od 29. ožujka do 5. travnja ove godine, a pristupila su mu 1372 ispitanika, koji su se, osim na zadovoljstvo svojim poslom, osvrnuli na to kako se snalaze u novim uvjetima poslovanja. Najzanimljivije rezultate donosimo u nastavku.

INSPIRIRAJ SE Fleksibilnost, dinamičnost i sloboda: Uvjeti za rad su se u mnogočemu promijenili

Jesu li Hrvati zadovoljni svojim poslom?

Za većinu ispitanika koji su pristupili istraživanju najvažnije je raditi kako bi osigurali sebi bezbrižnu mirovinu. Istodobno im je važno i da uz posao mogu provoditi dovoljno vremena sa svojom obitelji i to je prioritet ispitanicima u svim hrvatskim regijama. No ostvarivanje bogatstva tijekom radnog vijeka najmanje je važno stanovnicima Slavonije (37%) i Sjeverne Hrvatske (39%).

Više od polovice ispitanika izjavilo je da ih na poslu najviše vesele dobra plaća, samostalnost u radu i prilika za učenje. Dobra plaća najviše uveseljava Zagrepčane (66,3%), a zaposlene u Istri, na Kvarneru, u Gorskom kotaru, na Banovini i u Lici najviše raduju druženja s kolegama i edukacije. Zaposlene Dalmatince najviše veseli kad mogu pomoći drugim kolegama (40,6%) te upoznavati nove ljude i putovati poslovno. U Dalmaciji također imaju najviše povjerenja u tvrtku u kojoj trenutno rade, pa bi njih čak 64% svoju firmu preporučilo drugima. Ispitanicima je bitno i da njihova tvrtka sudjeluje u društveno odgovornom poslovanju (DOP). Njih 38,6% smatra da tvrtka u kojoj rade najčešće sudjeluje u DOP-u u okviru humanitarnih akcija, a istraživanje je potvrdilo da su privatne tvrtke češće angažirane na projektima zelene transformacije, za razliku od javnih, koje sudjeluju u projektima lokalne zajednice.

U istraživanju smo doznali i što Hrvatima najviše smeta na poslu. Od onih koji su zaposleni kod privatnika za 42,2%, najveća su smetnja neplaćeni prekovremeni sati, a onima u javnom sektoru to što ne mogu pokazati svoje znanje (32,6%) i Istodobno im smeta što odbijaju njihove poslovne prijedloge. Zagrepčani se žale i na nepotrebne i preduge sastanke (56,6%), a Slavoncima (31,4%) više nego ostalima najviše smeta neodobravanje godišnjih odmora i slobodnih dana. Međutim, ispitanici su uglavnom mišljenja da tvrtke u kojima rade poštuju njihov privatni život i slobodno vrijeme, no svaki treći ispitanik smatra da su mu uskraćeni benefiti na poslu poput nagrađivanja za dobro obavljen posao.

U odnosu na muškarce, ženama je omogućeno manje benefita koje tvrtke nude, a najbolje se to očituje u brizi o osobnom razvoju, pri čemu je omjer 8,4% žena naspram 13,6% muškaraca. Mogućnost dodatne zarade dobiva samo 7,1% žena, a za muškarce je ta šansa dvostruko veća. Žene bi bile sretnije kad bi im poslodavac ponudio kozmetičke tretmane, subvencije za putovanja i dodatno zdravstveno osiguranje, a u Slavoniji i Sjevernoj Hrvatskoj najizraženija je želja da im tvrtka plaća vrtić za dijete.  

EDUCIRAJ SE Što je održivost na radnome mjestu i kako je možete uvesti u svakodnevnu radnu rutinu?

Novi uvjeti rada i poslovna budućnost

Zanimalo nas je i kakav su dojam kod radnika ostavili lockdown i korona kriza. Naime, 57,4% zaposlenika izjavilo je da je tijekom pandemije moglo raditi od kuće, a relativno mali broj imao je mogućnost četverodnevnog radnog tjedna ili plaćenih režija za rad od kuće. Najviše su od kuće radile žene (59,1%), ali su, zanimljivo, tijekom tog razdoblja muškarcima češće refundirani troškovi za obavljanje posla od kuće. Neke od ovih navika ostale su i do danas, pa tako 46,3% tvrtki i dalje omogućuje online sastanke, a rad od kuće omogućuje 28,8% tvrtki, što i dalje koristi 17,3% zaposlenih, od kojih najviše zaposlenici iz Zagreba.

Što se tiče poslovne budućnosti, više od polovice ispitanika odgovorilo je da želi promijeniti sadašnji posao. Svaki deseti zaposlenik želi to učiniti što prije i aktivno je u potrazi za novim poslom, a najčešći razlozi su plaća, uvjeti rada, nemogućnost napredovanja i stres. Pretežito se to odnosi na muškarce, i to mlađe od 35 godina, u Zagrebu i Sjevernoj Hrvatskoj. Ispitanici su izjavili i da žele ulagati u svoje postojeće znanje, ali i u dodatna zanimanja. Prekvalifikacija je najpopularnija kod zaposlenika u dobi od 35 do 45 godina. Za edukacije su najviše zainteresirani samozaposleni, a najmanje zaposlenici javnih tvrtki, i to posebno radnici u Slavoniji, od kojih je čak 37% reklo da ih ne zanimaju dodatne edukacije.

U odnosu na ispitane regije zanimljivo je i da Slavonci o poslovnoj budućnosti razmišljaju u smjeru pokretanja vlastitog biznisa, a postotak osoba koje već imaju privatni biznis najveći je u Dalmaciji i Istri (7,1%). Pritom, ispitanici su se složili s tim da su glavne prednosti vlastitog posla samostalno odlučivanje i mogućnost obavljanja posla kad i kako im odgovara. Kao glavne nedostatke privatnog biznisa 77,7% ispitanika navelo je nesigurne prihode, administrativne prepreke i troškove poslovanja.

Je li ovo prava slika radne Hrvatske?

Iako su mišljenja bila podijeljena, najveći postotak ispitanih zaposlenika (čak 40,6%) smatra da je bolje raditi u javnom poduzeću. Rad u javnim poduzećima privlačniji je osobama sa završenom srednjom školom nego visokoobrazovanim osobama. Zanimljivo je i da zaposleni u javnom sektoru u tek 17,7% slučajeva smatraju kako je rad u privatnim tvrtkama bolji izbor. Iako je javno poduzeće prvi izbor u svim regijama, zaposlenici u Zagrebu i Sjevernoj Hrvatskoj češće od ostalih smatraju da je bolje raditi u privatnoj tvrtki.

Na kraju smo ispitali i što hrvatski zaposlenici misle o umjetnoj inteligenciji. Većina zaposlenika (58,6%) ne očekuje da će uvođenje umjetne inteligencije utjecati na njihov posao. Najveći postotak onih zaposlenika koji smatra da će umjetna inteligencija imati pozitivan utjecaj na njihov posao radi u Sjevernoj Hrvatskoj i u Zagrebu, a pritom su Slavonci najsigurniji da im umjetna inteligencija ne može oduzeti posao.

Partneri projekta su Energia naturalis, Erste banka, Fina i KONČAR.