Mnogo radnji koje obavljate bez razmišljanja, poput hodanja, penjanja i spuštanja po stubama, skakanja ili trčanja, mogu biti izvrsni oblici fizičke aktivnosti, ali ponekad mogu predstavljati i opterećenje za koljena. No, nažalost, većina ljudi zapravo ne razmišlja o tome sve dok bol ili nelagoda u koljenu ne signaliziraju da nešto nije u redu.

Koljeno je jedan od građom najspecifičnijih zglobova u tijelu jer uključuje čak tri zgloba od kojih svaki ima svoja zasebna svojstva, mehanizam djelovanja i funkciju, za razliku od većine drugih zglobova koji su građom, funkcijom i biomehanikom jednostavniji. Uz to je jedan od najopterećenijih zglobova pa za svaki kilogram vaše mase koljena primaju i do četiri puta veće opterećenje.

Uz ozljede gležnja najčešće ozljede koštano-zglobnog sustava upravo su ozljede koljena. Prije svega zbog, pojašnjava dr. med. Borna Strahonja, specijalist ortopedije i traumatologije iz Specijalne bolnice za ortopediju i traumatologiju Akromion, izloženosti mnogobrojnim opterećenjima. Problemi s ovim zglobom mogu se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, ali svaka dob nosi svoje specifičnosti. 

- Mlađa i srednja životna dob najizloženije su sportskim ozljedama i ozljedama na radnome mjestu, kad najčešće stradavaju menisci, križni i kolateralni ligamenti, a sve češće i zglobna hrskavica, ili pak sindromima prenaprezanja, koji nastaju zbog ponavljajućeg opterećenja koje tijelo ne uspijeva kompenzirati. U ljudi starije životne dobi ozljede su najčešće posljedica padova i pritom najčešće stradava kost. Važno je napomenuti da su kod starije populacije znatno učestalije degenerativne bolesti, poput osteoartritisa – kaže sugovornik. 

'Ljudi se nepotrebno muče i trpe'

Premda ozljeda koljena može utjecati na svakodnevno funkcioniranje čovjeka, ne traži svaka ozljeda nužno operativno liječenje. Doktor Strahonja savjetuje da je pri pojavi bola u koljenu svakako potrebno uzeti u obzir kako je ona nastala – akutno, tj. vezano za neki događaj, radnju, aktivnost, udarac, pad ili nezgodnu kretnju ili kroz neki dulji vremenski period, nevezano za specifično zbivanje.

- Također u obzir treba uzeti karakter i intenzitet bola, kao i neka popratna zbivanja, poput pojave otekline, crvenila, osjećaja nestabilnosti ili blokade koljena. Jednako važan kriterij je utjecaj bola na životne aktivnosti i funkcioniranje, odnosno njihovo ograničavanje. Stvar je ipak osobne procjene, a svaki ortoped u svom se radu susreće s obje krajnosti, zapuštenim i zanemarenim slučajevima, u kojima se ljudi nepotrebno muče i trpe, najčešće zbog nekih osobnih strahova, kao i s blagim, gotovo beznačajnim slučajevima u kojima pacijent dolazi 'samo provjeriti' svoje koljeno - ističe Strahonja.

Svoje iskustvo s ozljedom koljena s nama je podijelila i 27-godišnja Zagrepčanka Tina, koja je zbog specifičnosti ozljeda morala tri puta operirati koljeno. Prva ozljeda koljena, kaže, zapravo nije bila ozljeda nego je probleme stvarala tzv. medijalna plika, za koju su joj liječnici objasnili da je 'rasla s njom' te je u određenoj životnoj dobi počela raditi probleme.

- To nije svakodnevni bol, ali javljao se često. Druga operacija koljena uslijedila je zbog žurbe, odnosno trčanja na tramvaj. Čula sam u tom trenutku onaj poznati 'kvrc' u koljenu. Nakon što sam nekoliko dana zanemarivala te bolove, koljeno mi se 'zakočilo', nije išlo niti naprijed niti nazad. Liječnici su ga otkočili artroskopijom. Međutim, na treću operaciju morala sam otići naknadno jer se tek poslije ispostavilo da je uzrok ozljede i konstantnog bola zapravo 'odvojeni' menisk. Nažalost, stradala je i hrskavica, pa je potrebna i četvrta, nadam se, posljednja operacija - rekla nam je Tina.

Najčešće su operacije meniska

Upravo su ozljede meniska, kaže ortoped Strahonja, najučestalije i najčešće operirane u bolnici Akromion. 

- Najčešća su puknuća meniska, pri čemu se dio meniska odvoji, obično pri pokretu savijanja koljena, ili pak opsežne ligamentarne ozljede koje zahtijevaju kiruršku rekonstrukciju. One nastaju pri rotacijskim pokretima, naglim promjenama smjera ili prilikom fizičkoga kontakta, a tipične su za sportove poput skijanja, nogometa ili borilačke sportove. Vrlo često su kombinirane s rupturama meniska, koje je moguće i potrebno šivati. Rehabilitacija takvih složenijih ozljeda je dugotrajna, a povratak punoj funkciji je za šest do devet mjeseci nakon operacije - kaže sugovornik.

No dobra je vijest da danas za većinu operativnih ozljeda nije potrebno potpuno "otvaranje" koljena nego se operacija izvodi artroskopski.

- Ta je operativna tehnika izrazito zahvalna jer omogućava pristup najskrivenijim dijelovima zgloba i elegantno rješavanje problematike uz minimalno traumatiziranje tkiva, a omogućava i znatno bržu te za pacijenta ugodniju rehabilitaciju s manje potencijalnih komplikacija. U bolnici Akromion većinu artroskopija koljena provodimo kao dnevnu kirurgiju, tj. pacijenta primamo na dan planirane operacije i isti dan otpuštamo ga kući, samostalno pokretnog i osposobljenog od strane odjelnih fizioterapeuta - kaže doktor Strahonja i dodaje da svatko od nas može čuvati svoja koljena redovitim i kontroliranim fizičkim aktivnostima, kretanjem i održavanjem tonusa mišića kvadricepsa i stražnje lože, koji stabiliziraju zglob koljena.

- Svatko neka sluša svoje tijelo te neka prilagodi aktivnosti i opterećenja svojim mogućnostima, to je najbolji oblik prevencije ozljeda i oštećenja - zaključuje ortoped Borna Strahonja.