Povijesno gledano, dukati su postali popularni 1284. godine kad je mletački dužd dao iskovati zlatnike s vlastitim likom, nakon čega su se proširili po jugoistočnoj Europi. Zlatnom bulom cara Svetog Rimskog Carstva Karla IV. 1356. godine dopušteno je svim članicama carstva izrađivati svoje dukate, a malo više od 200 godina poslije toga dukat postaje standardni zlatni novac na cijelom europskom kontinentu.

Vrijednost dukata počela je opadati nakon što su neke države počele proizvoditi serije dukata od srebra. Jedna od njih bila je Nizozemska i upravo su se njezini dukati najčešće krivotvorili. Danas tek nekolicina zemalja, poput Austrije, Mađarske, Nizozemske i Švedske, još kuje vlastite dukate. 

Razlika između dukata i zlatnika

Važno je istaknuti da se naziv "dukat" koristi samo za određene vrste zlatnika (primjerice za one s likom cara Franje Josipa), a druge vrste sličnih proizvoda, kao što su oni s likom pande, kraljice Elizabete ili bizona, koji potječu iz drugih svjetskih kovnica, nazivaju se samo zlatnicima. Dakle, može se reći da je svaki dukat zlatnik, ali ne i da su svi zlatnici dukati.

- Što se tiče zlatnika, najskuplji su zlatnici od 1 unce, a ima raznih - od Bečke filharmonije, koja je jedan od najprodavanijih svjetskih zlatnika, do australske koale. Njihova se cijena, ovisno o trenutačnoj cijeni zlata na svjetskim burzama, kreće oko 14.000 kuna - kaže Slaven Sviličić, direktor sektora investicijskog zlata iz Auro Domusa.

- Najskuplji dukat na našim prostorima definitivno je Veliki Franjo Josip. Ima masu od 13,96 grama i promjer 40 milimetara, a trenutna mu je cijena oko 6400 kuna - govori Sviličić.

Inače, najskuplji u svijetu je dukat s likom poljskoga kralja Sigismunda III. Vasa, iskovan 1621. godine, a cijena mu je 2018. godine iznosila visokih 2,160.000 američkih dolara. Najskupljim zlatnikom smatra se američki "dupli orao", iskovan 1933. godine. Originalni zlatnik na kojem su orao s jedne i Kip slobode s druge strane prvotno je vrijedio samo 20 dolara, ali jedan je sačuvani zlatnik iz slučajno nastale serije bez Kipa slobode - koja navodno nije ni ušla u cirkulaciju - prošle godine dosegnuo iznos od nevjerojatnih 18,9 milijuna američkih dolara.

Modni ukras i statusni simbol

U promjenama povijesnih i društvenih okolnosti nakit od dukata postaje značajna odrednica identiteta. Dakle, osim što je bio službeno sredstvo plaćanja, dukat je u Hrvatskoj poprimio statusni simbol, koji se morao posebno istaknuti, pa su ih žene nosile kao ukrase na ušima, kao naušnice, u kosi, oko vrata, na prsima i na rukama. 

- Dukati se razlikuju prema veličini, ali i prema motivima lokalnih zajednica iz kojih potječu. Tako razlikujemo anđelaše, krunaše, petake, šestake i velike pločaše. Zlatnici se na različite načine učvršćuju na (svilene i samtene) vrpce, iglom i koncem, čime nastaju i lokalne posebnosti, a zlatnici koje zovemo 'dukati' dominiraju u istočnom dijelu Slavonije. Osim ogrlica, dukati krase broševe (ukrasne igle), prstenje i narukvice. Osobito su raskošni tzv. okruniti dukati, obrubljeni finim filigranskim okvirima - otkriva nam Tea Rittig Šiško, viša kustosica u Etnografskome muzeju Zagreb i voditeljica Zbirke nakita. 

O tome koliko je bilo važno da drugi znaju da imate mnogo dukata, svjedoče nam razni etnografski izvori. Naime, u to vrijeme bila je prisutna praksa "posuđivanja" dukata za pokazivanje - čak i od Roma, koji su naplaćivali velike kamate, prenijela nam je kustosica. A oni koji si to nisu mogli priuštiti odlučivali su se za lažne zlatnike od mjedi, koji su se podrugljivo nazivali truljaši. 

- Srebrnjaci – krune, taliri ili škude s likom Marije Terezije, nosili su se kao privjesci, probušeni ili s dodatkom alke nanizani na vrpce, slagani u niske, od jednostavnih nizova do razvedenih formi raskošnog prsnog nakita. Od zlatnika su se najviše nosili dukati poznati kao 'Franjo Josip', kovani od 1852. do 1915. godine. Ovaj popularni zlatni novac kroz cijelo se 20. stoljeće smatrao sredstvom očuvanja vrijednosti - govori naša sugovornica. 

Najisplativiji proizvod investicijskog zlata

A jeste li znali da je djevojka ili žena iz imućnije obitelji mogla imati najviše 99 dukata jer je za "stoti" trebalo platiti porez? U slučaju da su i imali više, o tome se nije javno govorilo. Dukati su često predstavljali i sav ušteđeni novac u kući, a ako je "bila koja krajcara više", odmah se mijenjalo za dukat. 

Danas se dukati kupuju za svakakve prigode - pričesti, krizme, vjenčanja, rođenja djeteta i slično, a zbog trenutne situacije sve su zanimljiviji oblik štednje budući da ne gube na vrijednosti, a lako se unovčuju. Dakle, dukati su od svoje izvorne uloge kao valute  za svakodnevno trgovanje, preko modnog dodatka, pa do dana današnjeg, stekli pravi kolekcionarski i ulagački interes. 

- U posljednje se vrijeme povećala potražnja za svim zlatnicima, pa i dukatima. Ljudi su shvatili da im inflacija 'jede' ušteđeni novac i da je mudrije, bar dio imovine, uložiti u zlato. S druge strane, porasla je i svijest o trajnoj vrijednosti dukata kao dara u posebnim prigodama. Za razliku od nekih drugih darova, dukati nose tradicijsku simboliku, a istodobno predstavljaju dar trajne vrijednosti za budućnost - kaže Slaven Sviličić.

- Kao i za dukatima i za zlatnicima, porasla je potražnja za zlatnim polugama. U društveno i financijski prevrtljivim vremenima zlato je najbolji čuvar vrijednosti. Otporno je na inflaciju i financijske šokove, a u slučaju društvenih previranja najsolidnija je moneta. Lako je prenosivo i može se unovčiti bilo kad i bilo gdje u svijetu - zaključno nam govori naš sugovornik.