Posljednjih je godina međunarodno poslovanje i industrijski razvoj obilježen brojnim izazovima. Prvo je svijet zatekla kriza uzrokovana pandemijom korona virusa, a ubrzo nakon toga došlo je i do rata u Ukrajini. Sve su ovo izazovi koji su doveli i do energetske krize i ekonomske nesigurnosti, a uz sve spomenuto, došlo je do pojave novih trendova reshoringa i nearshoringa, a pronalazak novih izvoznih tržišta postaje sve zahtjevniji proces. 

Gradi se budućnost gospodarstva EU

Kao odgovor globalnim izazovima Europska se unija orijentirala na održivi pristup digitalnom i podatkovnom gospodarstvu. Traži se jača sigurnost, pristupačnost i održivost kako bi se uspostavila dugoročna energetska rješenja i sustavna prilagodba strateških lanaca opskrbe. 

Ključni faktori na kojima se gradi budućnost EU gospodarstva su povećana održivost, otpornost i uključenost, za inovativnu i jaku tehnološku bazu te jačanje EU kao sigurnosnog i obrambenog čimbenika. No, u današnjem svijetu, slažu se stručnjaci, internacionalizacija poslovanja postaje ključni korak za mnoge tvrtke koje žele ostvariti rast i konkurentnost na međunarodnom tržištu. Isto vrijedi i za hrvatske tvrtke koje se suočavaju s brojnim izazovima u procesu širenja poslovanja izvan granica zemlje.

Naime, prema studiji koju je izradila Europska komisija u 33 europske zemlje, zaključeno je da postoji izravna veza između internacionalizacije malih i srednjih tvrtki i povećanja njihovih performansi. Međunarodne aktivnosti pojačavaju rast, podižu konkurentnost i omogućavaju dugoročnu održivost kompanije. Ipak, europske male i srednje tvrtke i dalje u velikoj mjeri ovise o svojim domaćim tržištima, unatoč mogućnostima koje donose prošireno jedinstveno tržište i globalizacija u cjelini.

Raste izvoz, ali uvoz je i dalje veći

Dobra je vijest da je robna razmjena Hrvatske sa svijetom u stalnom porastu. Samo u prošloj godini robna razmjena povećana je za 38% na iznos od 65,6 milijardi eura. Također, pojašnjavaju nam iz Hrvatske gospodarske komore, u istom razdoblju rastao je i hrvatski izvoz za 30,5% na iznos od 24 milijarde eura, no i dalje je uvoz značajno veći od izvoza.

- Oko 70% robne razmjene s inozemstvom hrvatska poduzeća realiziraju s partnerima unutar Europske unije. Vrijednost razmjene se i više nego udvostručila nakon što je Hrvatska postala punopravna članica. Ako uzmemo u obzir i rast zaposlenosti i gospodarstva općenito, jasni su benefiti hrvatskog desetogodišnjeg članstva – pojašnjava direktorica Centra za internacionalizaciju poslovanja HGK Silva Stipić Kobali.

Za poduzeća iz Europske unije tržišta trećih zemalja su bitan prostor, dodaju iz HGK, ne samo za jačanje izvoznih aktivnosti, već su i koristan bazen sirovina i roba bitnih za proizvodnju. 

- U prilog tome govori i podatak da 36 milijuna poslova u EU ovise o izvozu izvan EU-a, što je rast od 20% u zadnjih pet godina. Europska unija potiče slobodnu i poštenu trgovinu koju prepoznaje kao jedan od najsnažnijih pokretača rasta i zapošljavanja, stoga je sklopila više od 40 trgovinskih sporazuma s osamdesetak zemalja – kaže Stipić Kobali. 

Brojni stručnjaci na jednom mjestu

A kako se hrvatske tvrtke u praksi nose s izazovima u internacionalizaciji poput održavanja konkurentnosti u uvjetima visokih cijena energenata i porasta inflacije, nedostatka radne snage i poremećaja u globalnim dobavnim lancima, govorit će se na konferenciji Internacionalizacija: Novo gospodarsko okruženje – nove prilike u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, 15. lipnja. Cilj konferencije je ukazati na aktualne ključne izazove u procesima međunarodnog poslovanja te predstaviti uspješna rješenja hrvatskih izvoznika. Konferencija će okupiti vodeće stručnjake iz raznih sektora i hrvatske izvoznike kako bi razmijenili iskustva i najbolje prakse u međunarodnom poslovanju, te raspravljali o potencijalima i izazovima hrvatskog izvoza i ulaska na nova tržišta.

Na prvom panelu  „Nova tržišta - nove prilike“, stručnjaci će dati odgovore na pitanja koja se tržišta otvaraju u novim globalnim okolnostima i koje se nove prilike za izvoz otvaraju hrvatskim tvrtkama. Drugi panel  „Jačanje izvoza kroz nove investicije“ bavit će se temama pozicije Hrvatske na karti inozemnih ulagača nakon 10 godina članstva Hrvatske u EU i nakon ulaska u eurozonu i Schengenski prostor. 

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno uz obaveznu prethodnu registraciju. Prijaviti se možete ovdje do 13. lipnja.