Može li pravodobna dijagnoza ove 'varljive' bolesti pacijenta spasiti od invaliditeta?
Psorijatični artritis kronična je upalna reumatska bolest, povezana s kožnom bolesti psorijazom. Godišnje od nje oboli oko 100 milijuna ljudi, a za uspješno liječenje ključno je na vrijeme prepoznati simptome
Iako točni uzroci nastanka ove bolesti još nisu poznati, a ni simptomi nisu uvijek sasvim jasni ni lako prepoznatljivi, psorijatični artritis ozbiljna je bolest koja se mora liječiti. U protivnom ona može ozbiljno narušiti kvalitetu života oboljele osobe, do te mjere da joj ograniči životne i radne sposobnosti.
U procesu liječenja prvi i najvažniji korak je prepoznavanje simptoma bolesti i pravodobno postavljanje dijagnoze.
- Psorijatični artritis bolest je koja često uzrokuje strukturna oštećenja zglobova, a njezinim trajanjem dolazi do njihove ograničene pokretljivosti te deformacije. To u konačnici rezultira kroničnom funkcionalnom nesposobnošću. Ako nastupe strukturne promjene, to znači da smo zakasnili s terapijskom intervencijom. Zato su rani pregled reumatologa i rana terapija ključ uspjeha u liječenju. Pravodobnim liječenjem možemo otkloniti ili barem usporiti strukturna oštećenja zglobova i kralježnice te tako spriječiti invaliditet, koji je čest pratitelj ove bolesti - pojasnila je reumatologinja iz KBC-a Split dr. Daniela Marasović Krstulović.
- Ova bolest očituje se širokim spektrom kliničkih slika - od blagih do teških. Imali smo slučajeve teškog psorijatičnog poliartritisa koji su prikovali bolesnike za krevet. Uspješno smo ih oporavili visokim dozama protuupalnih lijekova i naknadnim uvođenjem bioloških lijekova ili malih ciljanih molekula. Ipak kod tako teških bolesnika uvijek ostane neki oblik strukturnog oštećenja zglobova.
Kad se ovome pridoda visok kardiometabolički rizik koji ovi bolesnici imaju, jasno je kako je riječ o ozbiljnoj bolesti. Ovi bolesnici imaju višestruko veći rizik od dijabetesa, srčanog i moždanog udara, ali i depresije. Sve to treba kod bolesnika sagledati i pravodobno zbrinjavati, usporedno s liječenjem upalne reumatske bolesti. No za sve to neophodno je prije svega bolest u pravo vrijeme dijagnosticirati - kaže dr. Daniela Marasović Krstulović.
Teški i bolni simptomi
Upravo zbog njezinih često nejasnih simptoma, ovu bolest nerijetko opisuju kao ''varljivu'', pa i ''dvoličnu'', zbog čega nas je zanimalo koje je pretrage potrebno obaviti kako bi se postavila dijagnoza.
- Bolest se dijagnosticira na temelju anamneze o zakočenosti, oteklinama i bolnosti zglobova, udruženih s kožnom psorijazom. Na temelju ovih podataka obiteljski će liječnik pacijenta uputiti reumatologu na daljnju obradu. Reumatolog će kliničkim pregledom, kvantitativnim reumatološkim skorovima, radiološkom dijagnostikom, muskuloskeletnim ultrazvukom i laboratorijskim nalazima doći do precizne dijagnoze. Nerijetko ćemo, u cilju što preciznije dijagnoze, bolesnika uputiti i na magnetsku rezonanciju - otkriva dr. Marasović Krstulović.
Kad je dijagnoza uspostavljena, propisuje se terapija i počinje, često dugotrajan, proces liječenja. Valja napomenuti, a s tim se slaže i naša sugovornica, da pacijenti oboljeli od psorijatičnog artritisa moraju biti strpljivi i disciplinirani jer su simptomi ove bolesti raznoliki, teški i bolni - kaže dr. Marasović Krstulović:
- Otekline i bolnost zglobova umanjuju funkcionalni kapacitet i predstavljaju prepreku za većinu dnevnih aktivnosti koje se kod zdravih ljudi podrazumijevaju. Bolesnici se svakog jutra bude ukočeni te teško i vrlo polako ponovno pokreću svoje zglobove, a time i svoje tijelo. Ponekad čak i naoko jednostavne radnje, održavanje higijene, korištenje pribora za jelo, dohvaćanje nekih predmeta, upravljanje vozilom, pisanje, pacijentu predstavljaju velik napor i poteškoće - kaže naša sugovornica.
Zbog svih navedenih ograničenja oboljele osobe imaju sužen odabir zanimanja jer svaki posao koji zahtijeva manualnu preciznost, dugo stajanje, spretnost u pokretima i brze kretnje nije izbor za bolesnika sa psorijatičnim artritisom, upozorila je dr. Marasović Krstulović.
Otkrila je kako su za procjenu fizičke sposobnosti pacijenata s ovom bolešću razvijeni mnogi mjerni instrumenti, a danas se najčešće koriste upitnici za pacijente, prema čijim se odgovorima procjenjuje razina kvalitete njihova života.
Bolest koja psihički iscrpljuje
Osim na fizičke i radne sposobnosti, psorijatični artritis znatno utječe i na psihu bolesnika.
- Bolest je estetski neugodna zbog psorijaze, čiji simptomi kod većine ljudi izazivaju odbojnost. Bolesnici su svjesni toga i povlače se u sebe te izbjegavaju socijalni kontakt. Osim toga, psorijaza jako svrbi i to psihički iscrpljuje bolesnika. Napretkom bolesti, oboljeli bivaju sve više izloženi neugodnim pogledima, što se posebice negativno odražava na njihovo psihološko stanje.
Društvo pogrešno percipira psorijazu kao zaraznu bolest, pacijenti se s vremenom počinju izolirati od društva, osjećaju se stigmatizirano, odbačeno i usamljeno, paralelno trpeći bolove. Slično je i s otečenim i deformiranim zglobovima, koji su vidljivi, posebice oni na šakama. Kod dijela bolesnika razvija se i osjećaj beznađa u slučaju slabijeg uspjeha liječenja, zbog čega im prijeti i depresija.
Trag ostavlja i na novčaniku
Zaključak mnogih pacijenata da je biti bolestan, između ostalog, i vrlo skupo, potvrđuje se i kod psorijatičnog artritisa, koji svoj trag ostavlja i na novčaniku pacijenta.
- Svaki je artritis skupa bolest, a psorijatični pogotovo - kaže naša sugovornica.
- Terapije, lijekovi i pomagala koji su pacijentima potrebni za funkcioniranje u svakodnevici znatno uvećavaju troškove života oboljelih. No troškovi mogu biti i indirektni. Naime, česti izostanci s posla ili rano umirovljenje nisu rijetkost kod ove bolesti - kaže dr. Marasović Krstulović.
Iako troškove liječenja, i to svih vidova terapije, pa tako i fizikalne terapije i rehabilitacije, u potpunosti pokriva HZZO, na leđa pacijenta padaju troškovi eventualne prilagodbe privatnih prostora za boravak i kretanje. Prema riječima naše sugovornice, ti troškovi nikako nisu zanemarivi, pogotovo u slučajevima u kojima pacijent treba posebno prilagođene sanitarije, krevet, kućanske uređaje i slično.
Za dobar ishod liječenja, osim pravodobne dijagnoze i primjerene terapije, ključna je podrška obitelji, ali i prijatelja te kolega na poslu - ističe dr. Marasović Krstulović. Za obitelj to jest velik teret, i psihološki i emocionalni, i financijski, ali uglavnom imamo dobra iskustva u suradljivosti obitelji. Pozitivan stav obitelji uvelike osnaži bolesnika, pa su i ishodi u liječenju optimalni. Isto vrijedi i za ostale osobe bliske pacijentu, napominje doktorica.