Troškovi života mnogih Hrvata tijekom proteklih šest mjeseci naglo su porasli. Najviše se to osjeti na računima za struju i plin, a ni gorivo ni prehrambene namirnice nisu iznimka. Nažalost, ovaj će se trend poskupljenja, prema prognozama ekonomskih stručnjaka, nastaviti. 

Mnogi se ljudi zbog toga opravdano pribojavaju što donosi zima i hoće li uopće, tijekom hladnijih dana, moći sebi priuštiti temperature na koje su se naviknuli. No možda se ozbiljno i dugoročno održivo rješenje krije upravo u suncu?

Najizdašniji izvor energije

Solarna energija najobilniji je, a prema jednom istraživanju, od 2017. i najjeftiniji izvor energije na svijetu. Zanimljivo je i da bismo, kad bismo nekako uspjeli prikupiti svu sunčevu svjetlost koja padne na Zemlju za jedan sat, imali dovoljno energije da zadovoljimo potrebe cijelog planeta za jednu godinu. Brojčano gledano, to je 430 kvintilijuna džula energije. 

A možda će vas iznenaditi kad čujete da su svemirske letjelice još 1960. iskorištavale sunčevu energiju za napajanje. Satelit Vanguard 1 prvi se napajao solarnim ćelijama i prešao je više od 6 milijardi milja u svojoj orbiti. To je ujedno najstariji satelit koji je napravio čovjek, a koji još i danas kruži oko našeg planeta!

Da iskorištavanju ove energije treba pristupiti ozbiljno, prepoznale su i mnoge tvrtke. Neke od najvećih svjetskih aviokompanija ulažu, naime, ozbiljan novac u stvaranje zrakoplova koji će uskoro letjeti 100% na solarni pogon.

Velik potencijal za sunčevu energiju

Zbog geografskog položaja i sunčanih sati, kojih je u prosjeku 2600 godišnje, Hrvatska posjeduje golem potencijal za iskorištavanje sunčeve energije. Sve dobrobiti ovog izvora energije prepoznala je i jedna hrvatska obitelj s Krka koja je odlučila stati na kraj visokim režijama i zagađivanju okoliša. 

- Sezona je i, nasreću, ima turista, pa dosta radimo - rekao je naš sugovornik Drago Petrović na početku razgovora.

Drago je dugogodišnji ugostitelj s Krka, a restoran vodi iz kuće u kojoj živi s obitelji. Prije godinu dana odlučio se na, kako nam sam kaže, ozbiljnu investiciju.

- Mi smo veliki potrošači. Šesteročlana smo obitelj, živimo u dva odvojena stana i, k tome, u kući imamo fast food i pizzeriju. Jedini energent kojim se služimo je struja, a naši su računi prije instalacije solarne elektrane iznosili između 6000 i 7000 kuna mjesečno. S  takvim izdacima, logično, ne možete živjeti. Naši su računi danas mjesečno manji za barem 5000 kuna - otvoreno nam je rekao Drago Petrović. 

Zbog galopirajućih cijena energenata i bojazni da će mu uskoro na adresu početi pristizati još veći računi, Drago je, kaže, ugradio solarne panele na svoju obiteljsku kuću kako bi, barem donekle, smanjio režije i s tom razlikom povećao kućni budžet. Dodaje da su ukupni troškovi postavljanja iznosili 157.000 kuna. Bio je to ukupni trošak za solarnu elektranu kapaciteta 15 kilovatsati koju je postavio na svoj krov. 

- Cijeli je proces išao vrlo brzo. Nakon što sam dobio dozvolu od HEP-a, sve je išlo prilično glatko, u pet koraka. Prvo smo prikupili podatke koji su se odnosili na tip krova i kuće. Nakon toga je tvrtka koju smo angažirali poslala ponudu prema specifikacijama koje smo naveli, a onda smo potpisali ugovor. Nije bilo potrebno previše papira, a većinu dokumentacije koju smo trebali riješili su naši izvođači. Ja sam zadnji račun platio mjesec dana nakon što je elektrana bila u funkciji. Moram priznati da sam imao sreće s izborom izvođača. Od ljudi koji su prošli slične procese čujem da nije bilo tako transparentno. Oni su svoje solarne elektrane platili mnogo više jer su radili s ljudima koji naplaćuju svaki papir -  otkriva nam naš sugovornik.

Novac koji se vraća 

Iako iznos koji je Drago platio za postavljanje elektrane na prvu zvuči kao velik izdatak, tvrdi kako je svjestan da će mu se ulaganje vratiti za 5-6 godina, nakon čega će mu elektrana početi donositi dobit. 

- Postao sam energetski neovisan. Moji su se računi smanjili za 75%, a mojoj je kući ugradnjom ovih panela porasla vrijednost. Ova se opcija vjerojatno ne isplati vikend izletnicima koji na Krk dolaze isključivo ljeti, ali za velike potrošače, poput moje obitelji, to je blagodat - ističe nam ovaj ugostitelj. 

Međutim, pitanje s kojim se većina ljudi koji ulažu u solarne elektrane susreće je – što s potencijalnim viškom energije. Kako će se taj višak naplatiti?

- Kad kućna solarna elektrana proizvodi više energije nego što je potrebno električnim trošilima u kućanstvu, višak energije predaje se u mrežu. Višak predan u mrežu se na računu za električnu energiju oduzima od energije preuzete iz mreže te se na taj način umanjuje iznos računa i ostvaruje ušteda - rekao nam je Krunoslav Pipinić, PV B2C Sales Channel Manager iz tvrtke E.ON.

Naš sugovornik Drago i njegova obitelj primjer su kako iskorištavanjem zelene energije mogu povećati vlastiti budžet, a dugoročno, od iste te energije, i zaraditi.

- Za one koji ne mogu izdvojiti vlastita sredstva preporučio bih državne poticaje, koji pokrivaju i do 70% investicije. Osobno nisam išao preko države nego preko tvrtke E.ON jer ne volim redove na šalterima, a E.ON mi je maksimalno olakšao život. Svu su dokumentaciju umjesto mene riješili E.ON-ovi zaposlenici. Moramo se okrenuti održivosti i prirodi jer isključivo ondje leži naša budućnost – zaključuje naš sugovornik.