Digitalizacija je jedan od rijetkih pozitivnih aspekata koji su proizašli iz ovih pandemijskih godina. Mnogi su, prisiljeni okolnostima, morali unaprijediti svoje tehnološke vještine dokazujući tako da se nova znanja mogu stjecati bez obzira na dob. A unatoč tome što tehnologijom ni dan-danas ne barataju svi podjednako uspješno, dobre vijesti stižu iz Europe. Prema posljednjem indeksu DESI, mladi Hrvati od 16 do 24 godine imaju, naime, najvišu razinu digitalnih vještina u Europi!  

Sukladno tim rezultatima, možda je više nego ikad potrebno dodatno usmjeriti obrazovanje prema STEM području, odnosno prema znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici. Iz priča stručnjaka koji su danas na čelu vrlo uspješnih tvrtki saznali smo koliko je i zašto važno digitalno znanje, što misle o rezultatima indeksa DESI te što bi poručili mladima koji tek počinju pripremati se za svijet biznisa.  

Digitalizacija je korak prema uspjehu  

Digitalizacija utječe na sve sfere gospodarstva i društva te ima znatan utjecaj i na buduća radna mjesta. A to dokazuje i naša sugovornica, mlada IT poduzetnica Josipa Majić. Svoj put počela je poprilično zanimljivim digitalnim izumom.  

Josipa je osmislila proizvod Teddy the Guardian. Riječ je o medvjediću sa senzorima koji je trebao olakšavati mjerenje temperature i drugih vitalnih znakova djece, posebice u bolnicama. Međutim, kako je pandemija okrenula svijet naglavačke, tako je i Josipa iskoristila priliku za nove pobjede pa je ušla u svijet kriptovaluta. 

- Nakon Covida ušla sam u svijet kriptovaluta i fintecha kao suosnivačica firme Revuto, koja se bavi upravljanjem troškova pretplata. S firmom sam napravila prvu ikad prodaju tokena na platformi Cardano, gdje je u samo nekoliko tjedana prikupljeno 10 milijuna dolara investicija, tri milijuna predbilježbi te 350.000 aktivnih korisnika samo u EU. Sve u svemu, dinamičan, ali zapravo potpuno uobičajen put za nas koji se bavimo IT poduzetništvom jer tržište nikad ne miruje nego stalno evoluira i napreduje – priča nam Josipa. 

Malo drugačijim proizvodima bavi se mladi solinski izumitelj Ivan Mrvoš. On se proslavio pametnim klupama, a svoje poslovne početke veže još uz razdoblje srednje škole. Dječački san mu je, kaže, bio održavati IT opremu i raditi web aplikacije.   

- Tad sam htio unajmiti poslovni prostor unutar novog trgovačkog centra u Splitu, ali trebalo je prikupiti 60.000 kuna za najam i uređenje prostora, a kao osamnaestogodišnjaku to je bio novac o kojem sam mogao samo sanjati. Iz današnje perspektive to mi je vrlo smiješno, ali tad sam se vodio logikom da ću izradom nekog proizvoda možda zaraditi novac koji mi je trebao i tako platiti poslovni prostor. I tako sam uz pomoć bake, koja mi je posudila novac, izradio prve LED stolce - prisjeća se Ivan.  

Riječ je o stolcima koji su preteča njegovih današnjih pametnih klupa. To su bili stolci za kafiće koji su imali opciju punjenja pametnih telefona i noću su mogli svijetliti. Ivan kaže kako unatoč inovativnoj ideji nakon nekoliko mjeseci proizvodnje nisu prodali niti jedan primjerak. Zato je važno, poručuje, a posebno mladima, nikad ne odustati od vlastite vizije.  

Edukacija je ključ razvoja 

U današnje vrijeme, kad je IT jedna od globalno najvećih industrija, nije lako pronaći stručni kadar, slažu se naši sugovornici. Tvrtke, naime, imaju iznimno visoke potrebe, posebice za developerima, kojih na tržištu jednostavno nema dovoljno. Proći će, smatra Mrvoš, još najmanje nekoliko godina dok se situacija koliko-toliko ne stabilizira.  

- Najvažnije je razumjeti što svakog pojedinca u okviru posla čini zadovoljnim pa sukladno tome prilagoditi uvjete. Nekome je plaća na prvome mjestu, a nekome zanimljivost projekta, postojanje iskusnijih članova tima od kojih može učiti ili nešto potpuno deseto – ističe Mrvoš. 

A s druge strane, direktor Googlea za regiju Adriatic, Joško Mrndže, smatra da je edukacija jedan od ključnih elemenata razvoja i pretpostavki da se kroz digitalizaciju dobije što više mogućnosti za mlade i njihovu budućnost.  

- Veseli me što su mnoge inicijative za stjecanje digitalnih vještina i znanja pridonijele poboljšanju rezultata Hrvatske na DESI indeksu. Ono što me posebno raduje je činjenica što je Hrvatska u kategoriji digitalnih vještina na razini višoj od osnovne, iznad prosjeka EU. Osim toga, drago mi je da postoje i akcije poput natječaja Digitalna igra(čka), koje su vrlo afirmativne i pružaju mladima mogućnost da izraze kreativnost – kaže Joško.  

Kreativni natječaj Digitalna igra(čka) inače djeluje u okviru donacijskog programa Generacija NOW Hrvatskog Telekoma, a Josipa, Ivan i Joško članovi su ovogodišnjeg stručnog žirija koji će ocjenjivati radove 60 novih ustanova prijavljenih na ovaj natječaj.  

Nova pismenost 

Izvjesno je da će razvijanje i unapređivanje digitalnih vještina kroz obrazovanje, učenje i rad biti ključni za uspjeh u sljedećem periodu, posebice kod mladih. Pretpostavlja se da će do 2030. u EU biti otvoreno oko 20 milijuna novih radnih mjesta, od kojih će više od 90% zahtijevati osnovne ili naprednije digitalne sposobnosti. Zbog toga je usvajanje digitalnih vještina danas, smatra Mrndže, nešto poput savladavanja nove pismenosti.

- Pritom ne mislim da će svi trebati naučiti programirati jer je to nerealno, a nije ni nužno. Mnogo je važnije znati se služiti različitim digitalnim alatima koji vam mogu pomoći u snalaženju u digitalnom dobu, u kojem već dobrano živimo - ističe naš sugovornik dodajući da uvijek treba biti spreman na nova učenja. 

A Majić ističe kako je izuzetno važno u današnjem svijetu mladima poslati poruku da su u domeni interneta i online proizvoda svi na "istom terenu"'  

- Dakle, 18-godišnjak s Harvarda i 18- godišnjak sa Sveučilišta u Zagrebu imaju jednake šanse napraviti i ponuditi novi proizvod, što je apsolutni povijesni presedan i neponovljivo povoljna situacija za mlade u Hrvatskoj. No izazov današnjeg vremena je kako odvojiti bitno od nebitnog i kako pravilno uputiti mlade ljude da od novih digitalnih vještina kroje održive karijere, odnosno kako da svoje vještine usmjerene na konstruktivne ciljeve – zaključuje Majić.